SLOVENIJA
1. Osnovne informacije
Broj stanovnika: 2,048,000 stanovnika
Površina: 20,273 km²
Jezik: slovenački
Valuta: Euro (EUR)
Stopa nezaposlenosti: 11,8%
2. Osnovni uslovi ulaska i informacije o vizama
Osobe koje žele da uñu u Sloveniju moraju da posjeduju važeću putnu ispravu. Svaki strani
državljanin koji želi da uñe u zemlju u skladu sa zakonom, i kojem ne treba dozvola za ulazak, može
da boravi u Sloveniji do 90 dana tokom perioda od 6 mjeseci.
Državljanima EU/EEA ne treba pasoš za ulazak u Sloveniju, potrebna im je samo važeća lična karta.
Na osnovu bilateralnog sporazuma, hrvatski državljani, takoñe, mogu da uñu u Sloveniju samo sa
ličnom kartom. I Slovenački državljani mogu da ulaze u zemlje članice EU/EEA i u Hrvatsku samo sa
važećom ličnom kartom. Stranim državljanima je potreban važeći pasoš i viza ili boravišna dozvola
za ulazak u Republiku Sloveniju, ukoliko drugačije nije definisano zakonom ili meñunarodnim
sporazumom.
Kome nije potrebna viza?
o Državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Crne
Gore i Srbije koji posjeduju biometrijski pasoš mogu da uñu u Sloveniju bez vize i borave do
90 dana tokom perioda od 6 mjeseci. Viza je potrebna državljanima ovih zemalja ako posjeduju
stari pasoš.
Posljednje informacije o tome da li vam je potrebna viza za ulazak u Sloveniju možete naći na
http://www.mzz.gov.si/en/representations_abroad/#c2429
o Državljani trećih zemalja sa kojima Slovenija ima bezvizni režim:
Ukoliko stranom državljaninu nije potrebna viza za ulazak u zemlju jer je državljanin zemlje sa
kojom Republika Slovenija ima bezvizni režim, ali je za svrhu njegovog/njenog ulaska potrebna viza
(turistička, poslovna, lična ili bilo koja druga posjeta ili slična svrha ulaska u Republiku Sloveniju),
2
on/ona može da uñe u Sloveniju sa važećim pasošem i da boravi u zemlji do 90 dana tokom
perioda od 6 mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.
o Državljani EU/EEA:
Od 1. maja 2004. godine, Slovenija u potpunosti primjenjuje sva EU pravila o slobodnom kretanju,
ulasku i boravku državljana EU koji se smatraju državljanima zemalja članica EEA (zemlje članice
EU, Norveška, Island i Lihtenštajn).
Vrste viza
Slovenačke vlasti mogu da izdaju četiri vrste viza. Vrsta vize je označena u posebnom dijelu na vizi
koja je u formi naljepnice i označena slovima A, B, C ili D.
Primjer dijela gdje je naznačena vrsta vize:
http://www.mzz.gov.si/fileadmin/pageuploads/konzulara/vizumska_nalepka/vizum_-_tip_vizuma_-
_ang.pdf
Aerodromska tranzitna viza - A
Onim strancima od kojih se zahtijeva da imaju ovu vizu, ona omogućava da borave u
meñunarodnoj tranzitnoj zoni aerodroma dok čekaju svoj let, ali im ne omogućava da ulaze u
zemlju.
Obaveza posjedovanja aerodromske tranzitne vize je izuzetak od opštih tranzitnih povlastica koje
stranim državljanima dozvoljavaju boravak u meñunarodnoj zoni bez vize.
Tranzitna viza – B
Ova viza daje pravo stancu koji putuje iz jedne zemlje u drugu da proñe kroz šengenski prostor.
Tranzitna viza se može izdati samo ako stranac dokaže da on/ona ima dozvolu da uñe u sljedeću
zemlju odredišta poslije njegovog/njenog boravka na šengenskom prostoru. Tranzitna viza se može
izdati za jedan ili dva tranzitna ulaska i, izuzetno, za više ulazaka, uz uslov da nijedan tranzit kroz
zemlju ne prelazi broj dana koji je odreñen u dijelu za dužinu vremena boravka na vizi koja je u
formi naljepnice.
Primjer ovog dijela:
http://www.mzz.gov.si/fileadmin/pageuploads/konzulara/vizumska_nalepka/vizum-_dni_bivanja_-
_ang.pdf
Viza za kratki boravak – C
Ova viza daje strancu pravo da uñe i boravi na šengenskom prostoru radi turističke, poslovne, lične
ili bilo koje druge posjete ili slične svrhe ulaska. U posebnom dijelu vize se upisuje ili adekvatno
označava svrha u koju je viza izdata
http://www.mzz.gov.si/fileadmin/pageuploads/konzulara/vizumska_nalepka/vizum_-
_namen_vstopa_-_ang.pdf).
Viza za kratki boravak može biti izdata za jedan, dva ili više ulazaka u zemlju, s tim da ni jedan
neprekidan boravak niti ukupno trajanje više uzastopnih boravaka ne mogu trajati više od 90 dana
u okviru perioda od šest mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.
Viza za duži boravak - D
Ova viza se izdaje stranom državljaninu koji namjerava da pribavi dozvolu boravka u Sloveniji radi
spajanja porodice. Član porodice koji je državljanin zemlje koja nije članica Evropske unije može da
uñe u Sloveniju sa važećim pasošem i vizom za duži boravak D radi spajanja porodice sa
3
državljaninom Evropske unije ili Slovenije, osim u slučajevima kada je taj stranac državljanin zemlje
sa kojom je Slovenija uspostavila bezvizni režim ili ako on/ona posjeduje važeći pasoš i dozvolu
boravka izdatu od strane neke druge zemlje članice Evropske unije, osim ako je drugačije propisano
meñunarodnim ugovorom.
Takse za izdavanje vize
Naknada za dobijanje vize iznosi do 35 ili 60 €. Diplomatske misije i konzularna predstavništva
Republike Slovenije mogu prihvatiti i naknadu isplaćenu u drugoj valuti koja se koristi u datoj
zemlji.
Naknada je odvojena od važenja vize i odnosi se na sve tipove viza (izuzev kad se podnosi zahtjev
za nacionalnu vizu D); povraćaj novca nije moguć ni u kojem slučaju. Iznos naknade usklañen je sa
Odlukom Savjeta Evropske unije od 13. juna 2003. (Zvanični list Evropske unije L 152/82 iz 20. juna
2003.) i Odlukom Savjeta Evrope 2006/440/ES (Zvanični list Evropske unije L175, 29. 6. 2006, str.
77-80) i ista je u svim diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima zemalja članica EU u
inostranstvu. Naknada se plaća prilikom podnošenja zahtjeva za vizu a diplomatska misija ili
konzularno predstavništvo koje je primilo zahtjev dužno je da dostavi potvrdu o izvršenoj uplati.
Ukoliko se viza odobri, naknada je nevedena na desnoj strani naljepnice u blizini dijela pod nazivom
Napomene.
Gdje se mogu prijaviti?
Spisak slovenačkih diplomatskih misija i konzularnih predstavništava gdje možete da podnesete
zahtjev za vizu možete naći u tekstu ispod.
Pored ovog, vaš zahtjev za vizu možete da podnesete u diplomatskoj misiji ili konzularnom
predstavništvu drugih zemalja koje su potpisnice Šengenskog sporazuma gdje je odobreno
predstavništvo.
Više informacija možete naći na:
http://www.mzz.gov.si/en/representations_abroad/
Zahtjev za vizu ne možete da podnesete u svim diplomatskim misijama i konzularnim
predstavništvima Republike Slovenije. Zahtjevi se ne mogu podnijetu u Misijama i stalnim
predstavništvima Republike Slovenije pri meñunarodnim organizacijama ili u Generalnim
konzulatima na čijem se čelu nalazi počasni konzul ili počasni generalni konzul.
Slovenačka Ambasada u Albaniji (Tirana)
EGT Tower, P.11 sprat 3
Rr. “Abdyl Frasheri”
Tirana
Telefon: (+) 355 4 2274 858
Fax: (+) 355 4 2221 311
Email: [email protected]
Generalni konzulat Republike Slovenije
Rruga Asim Zeneli 12
Tirana
Mobilni telefon: (+) 355 68 2021 978
Email: [email protected]
Slovenačka Ambasada u Bosni i Hercegovini (Sarajevo)
Bentbaša 7
71000 Sarajevo
Telefon: (+) 387 33 271 260, (+) 387 33 271 250
4
Fax: (+) 387 33 271 270
Email: [email protected]
Web: http://www.sarajevo.embassy.si/en
Konzularno predstavništvo:
Bjelave 73, 71000 Sarajevo
Telefon: (+) 387 33 251 790, (+) 387 33 251 795
Fax: (+) 387 33 204 738
Radno vrijeme: pon-pet 09:00 – 12:00
Konzularno predstavništvo u Banja Luci
Ul Kralja Petra I Karañorñevića 85°
78000 Banja Luka
Tel: (+) 387 51 221 210, (+) 387 51 216 839
Email: [email protected]
Slovenačka Ambasada u Bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji (Skoplje)
Adresa: Vodnjanska 42
1000 Skopje
Tel: (+) 389 2 317 66 63
Fax: (+) 389 2 317 66 31
E-mail: [email protected]
Web: http://www.skopje.embassy.si
Konzularno predstavništvo Ambasade
Telefon: (+) 389 2 317 87 30
Fax: (+) 389 2 317 65 11
Slovenačka Ambasada u Crnoj Gori (Podgorica)
Adresa: Atinska ulica 41, 81000 Podgorica
Tel: +382 20 618 150; +382 20 618 151 /konzularno odjeljenje/
Fax: +382 20 655 671; +382 20 655 672 /konzularno odjeljenje/
E-mail: [email protected]
Slovenačka Ambasada i Konzularno predstavništvo u Srbiji (Beograd)
Adresa: Dositejeva 41, 11000 Beograd
Tel: (+) 381 11 303 84 77 (konzularni dio: (+) 381 11 303 84 70)
Fax: (+) 381 11 328 86 57 (konzularni dio: (+) 381 11 328 86 55)
E-mail: [email protected] (konzularni dio: [email protected])
Ambasada Republike Slovenije na Kosovu/UNSCR 1244 (Priština)
Str. Anton Ceta 6
38000 Priština
Telefon: (+) 381 38 246 255
Fax: (+) 381 38 246 256
Email: [email protected]
3. Imigracija radi zapošljavanja
a) Uslovi ulaska i boravka stranih radnika
U skladu sa evropskim zakonima, državljani zemalja članica EU imaju jednaka prava kao i domaći
radnici i osobe koje traže posao kada je u pitanju zaposlenje i traženje posla. Državljanima zemalja
članica EU (starih i novih) i EEA (Norveška, Lihtenštajn, Island) NIJE potrebna radna dozvola za
5
zaposlenje i rad u Sloveniji. Poslodavci koji zapošljavaju radnike iz ovih zemalja obavezni su samo
registrovati zaposlenje radnika pri Zavodu za zapošljavanje Slovenije (ESS) u roku od 8 mjeseci od
početka zaposlenja. Ovo treba da se uraditi korišćenjem odgovarajućeg obrasca za registraciju u
nadležnoj Kancelariji za rad. Poslodavac mora, takoñe, da prijavi prestanak radnog odnosa ukoliko
se ono prijevremeno prekine. Ukoliko ste privremeni radnik na osnovu kratkotrajnog ugovora, vaš
slovenački poslodavac mora da prijavi zaposlenje najmanje 3 dana prije početka rada. Ukoliko ste
pružalac usluga u Sloveniji, slovenački ugovarač mora da prijavi zaposlenje najmanje jedan dan
prije početka rada.
Radnici koji dolaze izvan EU se zapošljavaju na osnovu Zakona o zapošljavanju i radu stranaca
(http://www.mddsz.gov.si/en/legislation/) – i odgovarajućih propisa
Svake godine Vlada Republike Slovenije usvaja uredbu kojom definiše kvotu za broj radnih dozvola
kako bi ograničila broj stranaca na tržištu rada. Državljani trećih zemalja na koje se odnose odredbe
ovog zakona mogu da se zaposle ili rade u Sloveniji pod uslovom da posjeduju radnu dozvolu.
Radna dozvola se, po pravilu, izdaje na zahtjev poslodavca, stoga morate da nañete poslodavca koji
je spreman da vas zaposli. Poslodavac će radnu dozvolu dobiti samo pod odreñenim uslovima.
Najvažniji uslov je da ne postoje odgovarajući kandidati prijavljeni kod Zavoda za zapošljavanje
Slovenije i da to zapošljavanje ne remeti slovenačko tržište rada.
Dozvole privremenog boravka radi zapošljavanja i rada:
*Važna napomena: 18. maja 2011. Slovenija je uvela “Novi oblik boravišne dozvole za
državljane trećih zemalja”. Za više informacija, vidite Poglavlje 5 ovog Vodiča.
Ako želite da radite u Sloveniji, morate da dobijete radnu dozvolu i boravišnu dozvolu. Boravišna
dozvola vam dozvoljava da dobijete adresu stanovanja kao i dozvolu za ulazak u zemlju.
Radna dozvola i boravišna dozvola za rad su dvije različite dozvole koje izdaju dva različita tijela.
Prvu izdaje služba za zapošljavanje, a drugu administrativna jedinica.
Ukoliko želite da zakonito radite i živite u Sloveniji, potrebne su vam dvije dozvole – radna dozvola
predstavlja osnovu za dobijanje boravišne dozvole, a obije dozvole se izdaju istovremeno.
Prijevremeni prekid dozvole predstavlja osnovu za povlačenje boravišne dozvole.
Po pravilu, radna dozvola se izdaje na zahtjev poslodavca i kao dozvola za zaposlenje i kao radna
dozvola, i omogućava stranim državljanima i rad i zaposlenje samo kod izričito navedenih
poslodavaca – podnosilaca zahtjeva.
U posebnim situacijama definisanim zakonom, strani državljani mogu samostalno da podnesu
zahtjev za radnu dozvolu i dobiju ličnu radnu dozvolu koja, tokom svog trajanja, stranom
državljaninu dozvoljava slobodan izbor zaposlenja i rada.
Postoje sljedeće vrste radnih dozvola:
o Lična radna dozvola
o Odobrenje za zapošljavanje
o Odobrenje za rad.
Više informacija o vrstama radnih dozvola možete da nañete na web stranici Zavoda za
zapošljavanje Slovenije (http://www.ess.gov.si/), kao i sve obrasce za podnošenje zahtjeva za
različite vrste radnih dozvola; web stranica takoñe navodi svu dodatnu dokumentaciju koju morate
da priložite uz prijavu. Nažalost, sve informacije su dostupne samo na slovenačkom jeziku.
ZAKON O ZAPOŠLJAVANJU I RADU STRANACA
ZVANIČNI KONSOLIDOVANI TEKST (ZZDT – UPB2):
http://www.mddsz.gov.si/fileadmin/mddsz.gov.si/pageuploads/dokumenti__pdf/zzdt_upb2_en.pdf
o Radna dozvola se sastoji iz dokumenta na osnovu kojeg domaći ili strani poslodavac
zaključuje ugovor o zaposlenju ili radu ili obavlja drugi rad sa strancem u skladu sa odredbama
ovog Zakona;
o Radna dozvola se izdaje kao lična radna dozvola, odobrenje za zapošljavanje ili odobrenje
za rad;
o Lična radna dozvola se izdaje na ograničen ili neograničen vremenski period;
6
o Odobrenje za zapošljavanje se, po pravilu, izdaje na period od godinu dana ukoliko nije
drugačije regulisano ovim Zakonom;
o Različita vremenska ograničenja se odnose na radnu dozvolu, u zavisnosti od svrhe za koju
se izdaje;
o Radna dozvola se, po pravilu, izdaje na osnovu zahtjeva poslodavca, ukoliko nije drugačije
regulisano ovim Zakonom;
o Stranac koji je dobio dozvolu za privremeni boravak kao žrtva trgovine ljudima ima isti
status na tržištu rada kao i drugi stranci koji posjeduju dozvolu za privremeni boravak;
o Da bi dobili radnu dozvolu, podnosilac zahtjeva i stranac moraju da ispune uslove
definisane ovim Zakonom;
o Tokom trajanja zaposlenja, stranac mora imati registrovano socijalno osiguranje u skladu
sa slovenačkim zakonodavstvom;
o Ukoliko poslodavac želi da zaključi radni odnos, obavezan je da prijavi slobodno radno
mjesto u skladu sa zakonom koji ureñuje zapošljavanje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti prije
podnošenja zahtjeva za izdavanje radne dozvole;
o U slučaju kada ovaj Zakon definiše kontrolu tržišta rada, Zavod za zapošljavanje će u roku
od 8 dana od prijavljivanja slobodnog radnog mjesta obavijestiti poslodavca pismenim putem
ukoliko u evidenciji nezaposlenih osoba ima odgovarajućih domaćih kandidata ili kandidata koji
imaju jednak status sa slovenačkim državljanima koji traže posao;
o U slučaju koji se navodi u članu 11a ovog Zakona, Zavod za zapošljavanje će u roku od 30
dana od prijavljivanja slobodnog radnog mjesta obavijestiti poslodavca pismenim putem o davanju
odobrenja ili odbijanju;
o Poslodavac mora da podnese zahtjev za izdavanje radne dozvole za prijavljeno slobodno
mjesto u roku od 30 dana od dobijanja obavještenja navedenog u prethodnom stavu ili u roku od
30 dana od prijavljivanja slobodnog radnog mjesta, ukoliko nema kontrole tržišta rada.
b) Sektori tržišta rada koji imaju nedostatak radne snage
Postoji nezadovoljena potražnja za radnicima u grañevinarstvu, industriji metala, mašinskom
inženjeringu i ugostiteljstvu, za specijaliste u prirodnim naukama i tehnologiji i za kadar u zdravstvu
(medicinske sestre i ljekari raznih specijalizacija).
Analitičari i dizajneri informatičkih sistema
Mašinski inženjeri, itd.
Ljekari
Medicinske sestre
Kuvari
Radnici na poslovima zaštite koji nisu svrstani neñe drugo
Zidari
Tesari i stolari
Livci, itd.
Zavarivači, itd.
Radnici na izradi konstrukcijskog čelika i podizači
Izrañivači alata, itd.
Elektromehaničari, instalateri i serviseri
Vozači šlepera i kamiona
Radnici u grañevinarstvu i održavanju: puteva, brana i sličnih grañevina
Radnici u visokogradnji
Godišnji izvještaj o sektorima sa nedostatkom i viškom radne snage dostupan je (na slovenačkom)
na:
http://www.ess.gov.si/_files/2242/DeficitarniInSuficitarniPoklici%202010.xls
7
c) Web stranice za traženje posla
Slobodna radna mjesta se objavljuju na web stranicama Zavoda za zapošljavanje Slovenije i EURES.
Objavljuju se i u dnevnim novinama (Delo, Dnevnik, Večer, Primorske novice, Gorenjski glas,
Dolenjski glas), na radio stanicama i televiziji.
http://www.zaposlitev.net/delo.php - glavni portal za poslove u Sloveniji
http://www.mojedelo.com/delo/ - oglasi za posao iz novina Delo (na slovenačkom)
http://www.worktree.com/ - Worktree
http://www.summerjobs.com/do/where - ljetnji poslovi
http://www.careersineurope.com/ - karijere u Evropi, za lica koja su završila fakultetske studije i
profesionalce na početku karijere
http://www.expatriates.com/classifieds/slo/jobs/ - poslovi za iseljenike u Sloveniji
http://www.anyworkanywhere.com/jcg_si.html
http://slovenia.jobs.com/
http://si.3wjobs.com/
http://www.newaupair.com/browse_nannies_results.aspx?cntry=Slovenia%20&pg=0
4. Imigracija radi studiranja
Obrazovni sistem
Osnovno obrazovanje za djecu i omladinu je besplatno. Osnovno obrazovanje u Sloveniji je
obavezno i traje 9 godina. Podijeljeno je u tri ciklusa. U prvom ciklusu (od prvog do trećeg razreda),
većinu predmeta predaje jedan nastavnik. U prvom razredu, pored nastavnika postoji i vaspitač.
U Sloveniji, takoñe, postoje i dvije privatne osnovne škole, koje rade po obrazovnom programu koji
država priznaje. Waldorf School u Ljubljani nudi program osnovnog obrazovanja baziran na
specijalnim pedagoškim principima, a osnovna škola Alojzij Šuštar u Ljubljani nudi katolički program
osnovnog obrazovanja, kao organizaciona jedinica Zavoda Sveti Stanislav.
Više informacija o programu osnovnog obrazovanja i pratećim aktivnostima možete da nañete na
web stranici Ministarstva obrazovanja i sporta: http://www.mss.gov.si/en/
Srednjoškolsko obrazovanje se u Republici Sloveniji dijeli na opšte obrazovanje (opšte srednje škole
– gimnazije), stručno i srednje tehničko obrazovanje. Opšte srednjoškolsko obrazovanje traje 4
godine i završava se državnom maturom, što učenicima omogućava pristup na univerzitet i druge
stručne i profesionalne programe višeg obrazovanja. Stručno i tehničko srednjoškolsko
obrazovanje priprema šegrte u učenike za zanimanja. Obrazovanje završava završnim ispitom a
programi tehničkog srednjoškolskog obrazovanja takoñe završavaju stručnom maturom koja
učenicima omogućava da upišu stručne i profesionalne programe višeg obrazovanja. U februaru
svake godine objavljuju se konkursi za upis u srednje škole. Škole, takoñe, organizuju informativne
dane tokom kojih se učenici mogu upoznati sa programima različitih škola. Zahtjev za upis u željenu
srednju školu mora da se podnese do preciziranog datuma u martu. Ukoliko ima više kandidata
nego slobodnih mjesta, škola može da ograniči upis. Više informacija o programima srednjoškolskog
obrazovanja, uslovima za upis i drugim aktivnostima možete da nañete na web stranici Ministarstva
obrazovanja i sporta: http://www.mss.gov.si/en/
Tercijarno obrazovanje obuhvata stručno obrazovanje nakon srednje škole, više profesionalno
obrazovanje i univerzitetsko obrazovanje na državnim institucijama: univerziteti, fakulteti,
umjetničke akademije, stručne više škole i nezavisne institucije visokog obrazovanja. Slovenački
univerziteti se nalaze u Ljubljani, Mariboru, Kopru i Novoj Gorici.
Konkurs za upis na institucije visokog obrazovanja se obično objavljuje u januaru. Informacije o
slobodnim mjestima i uslovima se mogu naći na web stranici Ministarstva visokog obrazovanja,
nauke i tehnologije (http://www.mvzt.gov.si/en/).
Postoje dva roka za podnošenje zahtjeva za upis – jedan u proljeće a drugi na jesen. Ukoliko
ostane slobodnih mjesta nakon jesenjeg roka, kandidati mogu da se upišu tokom trećeg perioda
(do 10. oktobra). Kandidati zahtjeve podnose pojedinačnim fakultetima. Ukoliko je broj mjesta
ograničen, ukupan uspjeh u srednjoj školi (treći i četvrti razred i matura, stručna matura ili završni
ispit) se uzima u obzir; ukoliko su za odabrane studije potrebne specifične vještine, rezultati
8
provjere specifičnih vještina se takoñe uzimaju u obzir. Akademska godina počinje 1. oktobra i
završava 30. septembra.
Krediti u skladu sa ECTS (Evropski sistem transfera kredita) sistemom se dodjeljuju za izvršavanje
zadataka u okviru studijskih programa.
Dodatnih 5% mjesta namijenjenih za državljane Republike Slovenije i državljane zemalja članica
Evropske unije se obično nudi državljanima zemalja koje nisu članice Evropske unije. Strani
državljani sa stalnim boravkom u Republici Sloveniji koji su sami ili čiji su roditelji/staratelji poreski
obveznici u Republici Sloveniji mogu se smatrati kandidatima za mjesta otvorena za državljane
Republike Slovenije i državljane zemalja članica EU.
Stranci, državljani zemalja koje nisu članice EU, plaćaju školarinu za redovane studije, osim ako:
o nije drugačije utvrñeno meñudržavnim ili meñunarodnim sporazumima i ugovorima;
o posjedujete stipendiju Ministarstva visokog obrazovanja ili ovlašćenog ugovarača za
dodjeljivanje takvih stipendija;
o ste student u programu razmjene izmeñu visokoškolskih institucija u okviru programa
doživotnog obrazovanja;
o ste strani državljanin sa stalnim boravkom u Republici Sloveniji, a vi ili vaši roditelji ili
staratelji ste poreski obveznik u Republici Sloveniji.
Svi strani studenti plaćaju školarinu za vanredne studije.
Više informacija o upisu na svaki od univerziteta možete da nañete na njihovim službama za
podnošenje zahtjeva i upis (http://www.infotujci.si/v/22/Application-&-enrolment-services).
Uslovi ulaska i boravka studenata (vize za studente, dozvole boravka, pravo na rad)
Potvrdu o prijavi mjesta boravka, koja je nepohodna za studiranje, državljani EU mogu da dobiju na
osnovu:
o važeće lične karte ili važećeg pasoša
o potvrde o upisu
o potvrde o odgovarajućem zdravstvenom osiguranju
o potvrde o posjedovanju dovoljno finansijskih sredstava za izdržavanje.
Boravišne dozvole se izdaju na period trajanja studija ili na najviše godinu dana i mogu se produžiti
ukoliko studije traje duže od jedne godine.
Državljani zemalja koje nisu članice Evropske unije, a koji dolaze u Republiku Sloveniju radi
specijalizacije, stručnog usavršavanja ili prakse, dobiće vizu ili privremenu dozvolu boravka. Strani
državljani kojima nije potrebna viza, jer su državljani zemlje sa kojom Slovenija nema vizni režim,
mogu da uñu u Sloveniju sa važećim pasošem i da borave u Sloveniji do 90 dana unutar perioda od
6 mjeseci.
Zahtjevi za izdavanje prve boravišne dozvole se podnose diplomatskim/konzularnim
predstavništvima Republike Slovenije u inostranstvu ili nadležnom tijelu u Sloveniji. Prva boravišna
dozvola za Sloveniju mora da se dobije prije ulaska u zemlju i moguće ju je izdati samo u obliku
privremene dozvole boravka.
Strani državljanin koji namjerava da boravi u Republici Sloveniji mora da podnese zahtjev za
izdavanje dozvole. Zahtjev može da podnese neko drugo pravno ili fizičko lice u slučajevima
utvrñenim zakonom.
Dozvola privremenog boravka radi studiranja
*Važna napomena: 18. maja 2011. Slovenija je uvela “Novi oblik boravišne dozvole za
državljane trećih zemalja”. Za više informacija, vidi Poglavlje 5 ovog Vodiča.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole, neophodno je priložiti sljedeće potvrde:
o važeći pasoš koji važi najmanje 3 mjeseca duže od namjeravanog boravka u Republici
Sloveniji;
9
o potvrdu o odgovarajućem zdravstvenom osiguranju;
o potvrdu o posjedovanju dovoljno finansijskih sredstava za izdržavanje;
o potvrdu da niste osuñivani, izdatu u vašoj zemlji porijekla;
o potvrdu o upisu, obrazovanju, specijalizaciji ili stručnom usavršavanju.
Diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Slovenije uručuje lično prvu boravišnu dozvolu
stranom državljaninu, ili njegovom/njenom ovlašćenom predstavniku, a dozvola se ne izdaje u
trajanju dužem od godinu dana.
Više informacija o diplomatsko-konzularnim predstavništvima, vizama i zahtjevima za izdavanje
boravišnih dozvola možete naći na http://www.mzz.gov.si/, http://e-uprava.gov.si/,
http://www.mnz.gov.si/.
a) Stipendije za studente i postdiplomce
Javni Fond Republike Slovenije za razvoj kadra i stipendije (Javni sklad Republike Slovenije za
razvoj kadrov in štipendije) pruža različite oblike finansijske pomoći za meñunarodnu mobilnost
studenata, istraživača i učenika na srednjoškolskom nivou.
Stipendije, nepovratna pomoć i studentski krediti za školarinu, za životne i druge troškove, se
dodjeljuju na osnovu poziva za dostavljanje prijava u skladu sa specifičnim pravilima navedenim u
svakom pozivu:
o za strane studente postdiplomskih studija na slovenačkim visokoškolskim institucijama
o stranim srednjoškolskim učenicima za meñunarodne dodiplomske studije u Sloveniji
o stranim istraživačima za saradnju sa slovenačkim istraživačkim timovima
Većina stipendija je rezervisana za državljane zemalja sa kojima je Slovenija potpisala bilateralne
sporazume/programe o razmjeni stipendija (kvota): Belgija/Flandrija, Bugarska, Republika Češka,
Hrvatska, Egipat, Grčka, Mañarska, Italija, Izrael, Japan, Meksiko, Poljska, Kina, Rusija, Slovačka,
Švajcarska i Turska.
Ograničen broj stipendija je takoñe rezerviran za kandidate iz Bosne i Hercegovine, Bivše
jugoslovenske Republike Makedonije, Crne Gore i Srbije.
Javni Fond Republike Slovenije za razvoj kadra i stipendije odlučuje o odobravanju stipendija
slovenačkim državljanima iz redova nacionalnih manjina i slovenačkim državljanima širom svijeta.
Svake akademske godine studenti mogu podnijeti molbu za dobijanje sljedećih stipendija:
1. Profesionalne stipendije, koje obično nude razne kompanije. Tendere za ovakve
stipendije obično objavljuje Zavod za zapošljavanje Slovenije u martu. Kandidati podnose svoje
molbe direktno kompanijama koje nude stipendije.
2. Državne i ZOIS stipendije
3. Stipendije koje nude razne fondacije, koje su privatne ili državne institucije. Cilj ovih
fondacija ja da finansijski pomažu uspješne kandidate, a kriterijumi za dobijanje stipendija variraju
od socijalnih, regionalnih do političkih. Neke od fondacija su: Fondacija dr Anton Trstenjak,
Fondacija Ana, Slovenačka naučna fondacija, Obrazovna fondacija regiona Pomurje, Fondacija Ajda
u ratarskom društvu, Studentski fond za razvoj Ekonomskog fakulteta, itd. Tenderi za stipendije se
obično objavljuju u novinama i na internetu.
10
b) Lista glavnih univerziteta i koledža
Univerzitet u Ljubljani: http://www.uni-lj.si/
Univerzitet u Mariboru: http://www.uni-mb.si
Univerzitet Primorska: http://www.upr.si
Univerzitet Nova Gorica: http://www.p-ng.si
Spisak organizatora dodiplomskih i postdiplomskih studija i visokog profesionalnog obrazovanja se
nalazi na web stranici Ministarstva visokog obrazovanja, nauke i tehnologije:
http://www.mvzt.gov.si/
Institucije visokog stručnog obrazovanja
• Stručna viša škola za ugostiteljstvo Maribor http://www.vs-gt.mb.edus.si/
• Školski centar Slovenj gradec, viša stručna škola http://www.sc-sg.net/
• Škola za ekonomiju, viša stručna škola http://esnm.si/
• Obrazovni centar za biotehnologiju Ljubljana, viša stručna škola http://www.bic-lj.si/
• Kranj školski centar za tehničke nauke http://www.s-sess.kr.edus.si/
• Poljoprivredna škola GRM Novo Mesto http://vs.ksgrm.net/
• Školski centar Novo Mesto, viša stručna škola http://www.sc-nm.com/scnm/
• Viša stručna škola Maribor http://www.doba.si/
• Škola za tehnologiju šumarstva Maribor, viša stručna škola http://www.visjales-mb.org/
• Školski centar Šentjur, viša stručna škola http://www.sc-s.si/
• Ekonomska srednja škola Murska Sobota, http://www.ekonomskasolams.si/
• Viša Stručna škola za ugostiteljstvo i turizam Bled http://www.vgs-bled.si/
• Škola za biznis i trgovinu Celje http://www.pksola.com/
• Tehnički školski centar Nova Gorica http://www.s-tsc.ng.edus.si/
• Trgovinska škola Celje http://www.vks-celje.si/
• Škola prehrambene tehnologije http://www.zivilska.si/
c) Programi za strane studente
Ad futura: Slovenački fond za razvoj kadra i stipendije
http://www.ad-futura.si/
Fondacija Ad futura je agencija koja promoviše meñunarodnu saradnju i mobilnost studenata i
istraživača u Sloveniji. Putem poziva za prijavljivanje, ona nudi stipendije i kofinansira studije i
naučna istraživanja i za Slovence u inostranstvu i za strance u Sloveniji. Ona kofinansira i povratak
slovenačkih istraživača koji su nekoliko godina radili u inostranstvu. Pored kofinansiranja studija, Ad
futura organizuje i konferencije za slovenačke studente u inostranstvu i konferencije za strane
studente i organizacije.
Centar Republike Slovenije za mobilnost i evropske obrazovne programe i programe obuke
Centre of the Republic of Slovenia for Mobility and European Educational and Training Programs
(CMEPIUS) http://www.cmepius.si/
CMEPIUS koordinira programe obrazovanja i obuke Evropske zajednice kao što su programi
Leonardo da Vinci i Socrates, kao i druge bilateralne i multilateralne programe i meñunarodne
stipendije. CMEPIUS omogućava i dobijanje stipendija za Slovence koji žive u zemljama koje se
graniče sa Slovenijom i za potomke Slovenaca širom svijeta. Informacije o uslovima za studiranje i
stipendije za potomke slovenačkih emigranata i kandidate iz zemalja koje se graniče sa Slovenijom
možete da nañete na www.cmepius.si. CEEPUS (Central European Exchange Programme for
University Studies – Program razmjene za univerzitetske studije u Centralnoj Evropi) je aktivan u
okviru CMEPIUS-a sa ciljem iniciranja i ohrabrivanja mobilnosti studenata i profesora u Centralnoj
Evropi.
11
5. Dozvola za boravak
18. maj 2011: Uvoñenje novog oblika boravišne dozvole za državljane trećih zemalja
U skladu sa uredbom Savjeta od 18. maja 2011. godine, Slovenija je počela da izdaje državljanima
trećih zamalja, koji nisu članovi porodice slovenačkih državljana ili državljana Evropskog
ekonomskog područja, boravišne dozvole u obliku jedinstvenog dokumenta – karte.
Karta sadrži bezkontaktni čip na kojem se nalazi digitalna kopija fotografije imaoca i otisak prsta.
Državljani trećih zemalja mogu koristiti boravišnu dozvolu kao dokaz da zakonito žive u Republici
Sloveniji i da dokažu svoj identitet. Zajedno sa pasošem, karta se može koristiti za prelazak državne
granice. Važenje karte privremene boravišne dozvole jednako je važenju privremene boravišne
dozvole, dok karta dozvole stalnog boravka važi najduže 10 godina. Rok važenja je neveden na
karti.
Privremene boravišne dozvole, koje se izdaju u obliku naljepnice, važeće su do isteka. Dozvole
stalnog boravka koje se izdaju u obliku naljepnice ili knjižice, važe najduže 2 godine, tako da svaki
strani državljanin koji ima dozvolu stalnog boravka u obliku naljepnice ili knjižice, istu mora da
zamijeni novom boravišnom dozvolom u obliku karte do 18. maja 2013.
Više informacija je dostupno na: www.infotujci.si
Ukoliko želite da u Sloveniji boravite duže od 3 mjeseca, treba vam boravišna dozvola. Zahtjev za
izdavanje boravišne dozvole može se podnijeti u lokalnoj administrativnoj jedinici sa važećim
pasošem ili ličnom kartom. Ukoliko planirate da radite, morate priložiti potvrdu od vašeg poslodavca
da će vas zaposliti ili dokaz o zaposlenju (ugovor o radnom odnosu) i, u slučaju studiranja,
samozaposlenja ili penzije, dokaze u te svrhe. Morate, takoñe, priložiti dokaze da posjedujete
sredstva za izdržavanje i obavezno zdravstveno osiguranje.
Meñutim, ukoliko ste državljanin zemlje članice EU, boravak u Sloveniji vam se može uskratiti samo
ako predstavljate prijetnju javnom redu i zakonu ili nacionalnoj bezbjednosti ili predstavljate
finansijski teret za državu. Ukoliko podnosite zahtjev za dozvolu stalnog boravka u Sloveniji, prijava
stalnog boravka u vašoj zemlji će biti važeća dok vam se ne izda slovenačka dozvola.
Boravišna dozvola za strane državljane u Republici Sloveniji
Boravišna dozvola se može izdati na ograničeni vremenski period i za konkretnu svrhu ili trajno bez
navoñenja svrhe. Ograničenja koja su vezana za period važenja i svrhu su, stoga, moguća jedino u
slučaju privremene boravišne dozvole. U slučaju stalne boravišne dozvole, ograničenja koja su
vezana za trajanje i svrhu nisu moguća. Prva boravišna dozvola u Republici Sloveniji se odobrava
kao privremena boravišna dozvola koju strani državljani moraju da dobiju prije ulaska u zemlju.
Postupak za dobijanje boravišne dozvole
Zahtjev za privremenu boravišnu dozvolu se podnosi diplomatsko-konzularnom predstavništvu
Republike Slovenije u inostranstvu, ili nadležnom tijelu Republike Slovenije ukoliko je tako
definisano zakonima.
Zahtjev za dozvolu stalnog boravka se podnosi administrativnoj jedinici u području u kojem strani
državljanin boravi, uz zahtjev za boravišnu dozvolu, neophodno je priložiti dokaze o ispunjenju
sljedećih uslova:
o važeći pasoš sa rokom važenja barem 3 mjeseca dužim od namjeravanog trajanja boravka
u Republici Sloveniji;
o odgovarajuće zdravstveno osiguranje;
o dovoljna finansijska sredstva za izdržavanje tokom boravka u zemlji, ili druge garancije o
pokrivanju troškova vašeg izdržavanja.
12
Strani državljani, takoñe, moraju da imaju legitimnu svrhu za boravak u Republici Sloveniji da bi im
se izdala privremena boravišna dozvola. U te zakonom odreñene svrhe spadaju:
o zaposlenje ili rad;
o spajanje porodice sa stranim državljaninom koji ima boravišnu dozvolu u Republici
Sloveniji;
o status dugoročnog boravka u nekoj drugoj zemlji članici EU;
o studiranje, obrazovanje, specijalizacija ili stručno usavršavanje i sticanje praktičnih vještina,
učešće u programima meñunarodne razmjene volontera i drugim programima koji ne potpadaju
pod sistem formalnog obrazovanja;
o drugi opravdani razlozi definisani zakonom, meñunarodnim zakonima ili meñunarodnim
principima i običajima;
o slovenačko porijeklo do 3. generacije direktnog potomstva.
Strani državljani koji na osnovu privremene boravišne dozvole borave 5 godina bez prekida u
Republici Sloveniji mogu da dobiju dozvolu stalnog boravka pod uslovom da ispunjavaju druge
zakonom propisane uslove za dobijanje boravišne dozvole, osim uslova posjedovanja važećeg
pasoša (dozvola stalnog boravka može se izdati stranom državljaninu koji nema važeći pasoš ali čiji
identitet nije sporan).
Prvi uslov za izdavanje dozvole stalnog boravka je, stoga, neprekidan boravak stranog državljanina
u Sloveniji u trajanju od 5 godina na osnovu privremene boravišne dozvole. Ovaj uslov je
zadovoljen čak i ako je strani državljanin bio odsutan iz Slovenije i nije posjedovao privremenu
boravišnu dozvolu pod uslovom da su ta odsustva bila kraća od 6 uzastopnih mjeseci i njihovo
ukupno trajanje nije bilo duže od 10 mjeseci. Vrijeme boravka stranog državljanina u Republici
Sloveniji na osnovu privremene boravišne dozvole u svrhu studiranja ili stručnog usavršavanja se
računa kao 50% vremena neophodnog za izdavanje dozvole stalnog boravka. Trajanje boravka
stranog državljanina u Sloveniji na osnovu privremene boravišne dozvole u svrhu sezonskog rada,
kao radnik na privremenom premještaju, ili radnik migrant na dnevnim poslovima, i trajanje
boravka stranog državljanina u Sloveniji kao osobe kojoj je dodijeljena privremena zaštita, se ne
računa kao vrijeme potrebno za izdavanje dozvole stalnog boravka.
Dozvola stalnog boravka se ne izdaje stranim državljanima koji su u Sloveniji neprekidno boravili 5
godina na osnovu privremene boravišne dozvole u svrhu studiranja ili stručnog usavršavanja, kao i
stranim državljanima koji tokom razmatranja njihovih zahtjeva za dozvolu stalnog boravka, u
Sloveniji borave na osnovu privremene boravišne dozvole u svrhu studiranja, stručnog usavršavanja
ili sezonskog rada kao radnici na privremenom premještaju ili radnici migranti na dnevnim
poslovima.
Zakon o strancima definiše kojim strancima se može izdati dozvola stalnog boravka, pod uslovom
da ispunjavaju druge uslove utvrñene zakonom, prije isteka neprekidnog boravka od 5 godina u
Republici Sloveniji na osnovu privremene boravišne dozvole. Privremena boravišna dozvola, prije
isteka perioda od 5 godina, se može izdati:
o stranim državljanima slovenačkog porijekla;
o stranim državljanima čiji je boravak u Republici Sloveniji u interesu Republike Slovenije;
o članovima uže porodice stranih državljana koji imaju dozvolu stalnog boravka ili status
izbjeglice u Sloveniji;
o stranim državljanima koji su već imali dozvolu stalnog boravka, a koja je ukinuta zbog
njihovog odlaska iz zemlje ili odsustva iz zemlje, ili područja Evropske unije, ili zbog njihovog
sticanja statusa dugoročnog boravka u nekoj drugoj zemlji članici EU.
U gore navedenim slučajevima, pod uslovom da su ostali uslovi ispunjeni, dozvola stalnog boravka
se može izdati ukoliko strani državljanin posjeduje važeću privremenu boravišnu dozvolu u vrijeme
obrade zahtjeva.
13
Strani državljanin sa dozvolom stalnog boravka, izdatom u skladu sa Zakonom o strancima, ima
status osobe sa dugoročnim boravkom, što je označeno na dozvoli koja se izdaje u obliku
naljepnice.
6. Postupak za dobijanje azila
Republika Slovenija pruža meñunarodnu zaštitu i azil i omogućava smještaj u integracionoj kući,
finansijsku naknadu za privatni smještaj i pasoš za izbjeglicu po priznavanju statusa meñunarodne
zaštite.
Svrha meñunarodne zaštite je da pruži zaštitu onim osobama kojima zaštitu ne pruža zemlja
njihovog državljanstva ili stalnog boravka (zemlja porijekla). Takve zemlje ne mogu ili ne žele da
primjenjuju zakone ili ne poštuju meñunarodne sporazume koje su potpisale.
Svaki strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja smatra da doživljava sistematičan progon u
vlastitoj zemlji zbog svojih političkih uvjerenja ili zbog svoje vjerske, rasne, nacionalne ili etničke
pripadnosti, može da podnese zahtjev za meñunarodnu zaštitu i azil.
Svaka osoba koja smatra da bi se njen život ili sloboda mogli naći u opasnosti ili da bi mogla biti
podvrgnuta mučenju ili nehumanom tretmanu ili kažnjavanju po povratku u domovinu, takoñe,
može zatražiti meñunarodnu zaštitu. Nadležno tijelo za donošenje odluke je Odjeljenje za
meñunarodnu zaštitu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Kandidat može da iznese namjeru za podnošenje zahtjeva za meñunarodnu zaštitu u diplomatskokonzularnom
predstavništvu Slovenije u inostranstvu, u policijskoj stanici, policijskom službeniku, ili
u Azilantskom domu Odjeljenja za meñunarodnu zaštitu. Takva namjera može da se iznese i nekom
drugom državnom tijelu; meñutim, to tijelo kandidata mora uputiti na Odjeljenje za meñunarodnu
zaštitu Ministarstva unutrašnjih poslova ili na Azilantski dom. U svakom slučaju, zvaničan prijem
zahtjeva za meñunarodnu zaštitu se obavlja u prisustvu prevodioca u Azilantskom domu, u kojem
će kandidat biti smješten nakon prijema zahtjeva.
Uslovi za odobravanje meñunarodne zaštite su definisani Zakonom o meñunarodnoj zaštiti.
Izbjeglički status se priznaje osobi koja pruži opravdan i uvjerljiv dokaz da se nalazi u opasnosti
u vlastitoj zemlji zbog rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, političkih uvjerenja ili pripadnosti
posebnoj društvenoj grupi.
Dodatna zaštita se odobrava osobama koje ne ispunjavaju uslove za priznavanje izbjegličkog
statusa, ali pruže opravdane i uvjerljive razloge da bi im se nanijela ozbiljna šteta po povratku u
domovinu (smrtna kazna ili pogubljenje, mučenje ili nehuman ili ponižavajući tretman). Dodatna
zaštita se, takoñe, odobrava u slučaju ozbiljnih i individualnih prijetnji po život i slobodu kandidata
zbog neselektivnog nasilja u situacijama meñunarodnog ili unutrašnjeg oružanog sukoba u zemlji
porijekla.
Po prijemu zahtjeva za meñunarodnu zaštitu, osoba se smiješta u Azilantski dom, gdje ima pravo
na hranu, odjeću i obuću. Izbjeglica ima pravo na 3 obroka dnevno. Po smještaju izbjeglice u
odgovarajuće odjeljenje, on/ona prima osnovni paket, koji sadrži neophodna sredstva za ličnu
higijenu i posteljinu.
Nakon što se obavi razgovor sa kandidatom, može mu se dodijeliti privatni smještaj nakon boravka
od 7 dana u Azilantskom domu. Meñuresorna stručna komisija odlučuje o zahtjevu za dodjeljivanje
privatnog smještaja.
Pravila o pravima kandidata za meñunarodnu zaštitu detaljnije definišu prava i obaveze kandidata
za meñunarodnu zaštitu:
14
o pravo na boravak u Sloveniji;
o pravo na praćenje postupka na jeziku koji kandidat razumije;
o pravo na informisanje;
o pravo na osnovnu njegu ukoliko je smješten u Azilantskom domu;
o pravo na finansijsku pomoć ukoliko je smješten u privatnom smještaju;
o pravo na besplatnu pravnu pomoć ukoliko se postupak odvija pred administrativnim sudom
ili Vrhovnim sudom do konačne odluke;
o pravo na zdravstvenu zaštitu;
o pravo na obrazovanje;
o pravo na rad i zaposlenje;
o pravo na humanitarnu pomoć.
Kandidati za meñunarodnu zaštitu imaju pravo na boravak u Sloveniji od dana podnošenja zahtjeva
za meñunarodnu zaštitu do konačne odluke o zahtjevima. Ovo pravo kandidatu omogućava
slobodno kretanje na čitavoj teritoriji Republike Slovenije. Neposredno nakon podnošenja zahtjeva,
službenik izdaje kartu podnosioca zahtjeva za meñunarodnu zaštitu koja služi kao privremena
boravišna dozvola.
Savjetnici za izbjeglice pružaju pomoć u postupku odobravanja meñunarodne zaštite. Kada se osobi
odobri meñunarodna zaštita, ona dobija pravo na besplatan smještaj u integracionoj kući u trajanju
od godinu dana nakon dobijanja statusa meñunarodne zaštite, odnosno, priznavanja izbjegličkog
statusa ili statusa dodatne zaštite.
Kada se kandidatu odobri privatni smještaj, i kada on sklopi ugovor o stanovanju, Ministarstvo
unutrašnjih poslova mu dodjeljuje finansijsku naknadu za privatni smještaj.
Iznos finansijske naknade za privatni smještaj zavisi od broja članova porodice koji imaju status
meñunarodne zaštite, i koji uživaju pravo na finansijsku naknadu za privatni smještaj. Samci kojima
je odobrena meñunarodna zaštita imaju pravo za finansijsku naknadu za privatni smještaj, u iznosu
koji odgovara osnovnoj minimalnoj plati. Ukoliko je dogovoreni iznos za iznajmljivanje stana i drugi,
s tim povezani, troškovi niži od iznosa finansijske nadoknade za privatni smještaj na koju osoba sa
meñunarodnom zaštitom ima pravo, finansijska naknada se shodno tome umanjuje. Dalje, iznos
finansijske naknade za osobu sa meñunarodnom zaštitom koja ima vlastite prihode, ili čije je
izdržavanje osigurano na neki drugi način, se umanjuje u odnosu na njegove prihode i prihodima
članova porodice.
Osobe sa priznatim izbjegličkim statusom mogu da podnesu zahtjev za izdavanje pasoša za
izbjeglice i uz zahtjev treba da prilože dvije fotografije. Pasoš se izdaje na godinu dana i može da
se produžiti nakon isteka važenja. Neophodno je obavijestiti Ministarstvo unutrašnjih poslova u
slučaju gubitka ili krañe pasoša, najkasnije 3 dana nakon takvog dogañaja. Mjesto i vrijeme gubitka
ili krañe treba da navedete u obrascu. Izgubljene i ukradene pasoše, takoñe, treba da prijavite
policiji. Nakon isteka ili opoziva izbjegličkog statusa, pasoš se mora predati Ministarstvu unutrašnjih
poslova.
Taksa za podnošenje zahtjeva za izdavanje pasoša iznosi 0,35 EUR, a taksa za izdavanje pasoša
iznosi 1.77 EUR. Cijena obrasca za pasoš za izbjeglice iznosi 8.65 EUR. Osobe koje ne posjeduju
finansijska sredstva za izdržavanje su osloboñene plaćanja troškova postupka i obrazaca tokom
postupka izdavanja i produženja važenja pasoša.
7. Spajanje porodice
Možete dobiti privremenu boravišnu dozvolu za članove vaše uže porodice
(http://www.infotujci.si/v/11/Immediate-family-members) ukoliko u Republici Sloveniji boravite na
osnovu dozvole stalnog boravka ili ukoliko ste boravili ovdje na osnovu privremene boravišne
dozvole proteklih godinu dana, a ova odobrena privremena boravišna dozvola važi najmanje godinu
15
dana (vrijeme boravka u zemlji na osnovu uvjerenja o podnesenom zahtjevu za produženje ili
vrijeme izdavanja sljedeće dozvole za privremeni boravak se takoñe računa u jednogodišnju
privremenu boravišnu dozvolu).
Zahtjev se može podnijeti diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Slovenije u
inostranstvu ili administrativnoj jedinici u kojoj će član porodice boraviti nakon dolaska u Republiku
Sloveniju.
Ukoliko posjedujete privremenu boravišnu dozvolu izdatu u svrhu istraživačkog rada, spajanje
sa članovima vaše porodice može se ostvariti odmah. Trenutno spajanje porodice je takoñe
moguće, ukoliko je to u interesu Republike Slovenije. Ovaj interes se izražava u formi mišljenja koje
izdaje nadležno slovenačko ministarstvo (npr. Ministarstvo ekonomije, u slučaju stranih ekonomista;
Ministarstvo kulture, u slučaju kulturnih radnika, itd).
Pored osnovnih uslova, (za više informacija, pogledajte http://www.infotujci.si/v/8/Conditions) za
dobijanje boravišne dozvole za članove vaše porodice, a u koje spadaju:
o važeći pasoš (koji mora važiti barem 3 mjeseca duže od namjeravanog boravka u Republici
Sloveniji);
o odgovarajuće zdravstveno osiguranje;
o dovoljno finansijskih sredstava za izdržavanje (iznos koji odgovara barem minimalnoj plati u
Republici Sloveniji mjesečno);
o potvrda da niste osuñivani iz vaše zemlje porijekla, ne starija od 3 mjeseca (ukoliko vaša
zemlja izdaje takvo uvjerenje) prevedena na slovenački jezik i ovjerena.
... takoñe trebate da dokažete postojanje porodičnih odnosa, originalni izvod iz matične knjige
vjenčanih ili iz matične knjige roñenih, priložen na meñunarodnom obrascu ili obrascu zemlje
porijekla, preveden na slovenački i ovjeren.
Ukoliko namjeravate da boravite u Sloveniji zbog sezonskog rada ili prekograničnog pružanja
usluga kao radnik upućen na rad u trajanju do godinu dana, nemate pravo na spajanje
porodice sa članovima vaše uže porodice.
8. Sistem zdravstvene zaštite
Nivo zdravstvene zaštite u Sloveniji koja se pruža kroz mrežu službe za javno zdravstvo u koju
takoñe spadaju privatni pružaoci usluga na osnovu koncesija je u potpunosti uporediv sa nivoom
zdravstvene zaštite u razvijenim zemljama Evrope.
Primarna zdravstvena zaštita u Sloveniji je organizovana na lokalnom nivou i omogućava jednak
pristup svim ljudima bez diskriminacije.
Zdravstveno osiguranje
Sistem zdravstvenog osiguranja je podijeljen na obavezno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno
zdravstveno osiguranje za ostvarivanje dodatnih prava i osiguranje za usluge koje nisu sastavni dio
obaveznog osiguranja.
Obavezno zdravstveno osiguranje
Obavezno zdravstveno osiguranje pokriva sve stanovnike sa stalnim boravkom u Sloveniji kroz
jedinstven program obaveznog osiguranja, bilo da su oni nosioci osiguranja, ili osigurani članovi
njihovih porodica. Doslovno svi stanovnici (100%) su osigurani.
Obavezno zdravstveno osiguranje pruža Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije. Sve zaposlene i
samozaposlene osobe i svi penzioneri koji primaju penziju od slovenačkog osiguranja su osigurani
kroz program zdravstvenog osiguranja. Članovi porodice osigurane osobe, takoñe, mogu steći
16
status osiguranika ukoliko nemaju mogućnost pristupanja programu po nekoj drugoj osnovi i
ukoliko imaju stalni boravak u Republici Sloveniji (ukoliko nije drugačije definisano meñunarodnim
sporazumom).
Dijete ima zdravstveno osiguranje kao član porodice do 15. godine ili do 18. godine, ukoliko nije
osigurano na neki drugi način, a nakon ove starosne granice, ukoliko pohaña školu, odnosno, do
kraja redovnog obrazovanja.
Obavezno zdravstveno osiguranje ne pokriva uvijek sve usluge zdravstvene njege, niti njihovu punu
cijenu.
Slijedi spisak nekih usluga čiji puni trošak pokriva obavezno osiguranje:
o svi zdravstveni programi za djecu i omladinu: dijagnoza, liječenje i rehabilitacija oboljenja i
povreda djece, školske djece, maloljetnika sa nedostacima u razvoju i učenika sve dok pohañaju
školu;
o savjetovanje po pitanjima formiranja porodice, kontracepcije, trudnoće i brige za
novoroñenčad;
o usluge vezane za programe preventivne zaštite, dijagnosticiranja i liječenja zaraznih
oboljenja, uključujući zarazu HIV virusom;
o liječenje i rehabilitacija bolesti i povreda na radu, malignih oboljenja, muskularnih oboljenja
ili oboljenja muskularnih živaca, mentalnih oboljenja, epilepsije, hemofilije, paraplegije,
kvadriplegije i cerebralne paralize, kao i uznapredovanog dijabetesa, multipleks skleroze i psorijaze;
o medicinske usluge koje se odnose na donaciju i transplantaciju tkiva i organa, hitnu
medicinsku pomoć, uključujući transport, kućne posjete medicinskih sestara i liječenje i brigu kod
kuće i u socijalnim institucijama;
o dugotrajna medicinska njega u sklopu kućnih posjeta i liječenje i kućna njega u
institucijama za socijalnu brigu, itd.
U slučaju svih drugih usluga, obavezno zdravstveno osiguranje pokriva samo odreñeni postotak
njihove pune cijene. Razliku do punog iznosa pokriva ili osigurana osoba, ili putem dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
Možete takoñe uzeti dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje pružaju osiguravajuća društva kako bi
ste dobili mogućnost ostvarivanja dodatnih prava. Preporučuje se da se osigurate za razliku u
punom iznosu zdravstvenih usluga koje se ne pokrivaju u potpunosti putem obaveznog
zdravstvenog osiguranja. Većina stanovnika ima dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Karta zdravstvenog osiguranja
Karta zdravstvenog osiguranja je elektronski lični dokument koji se izdaje besplatno svakoj osobi
prilikom prvog ostvarivanja statusa obaveznog zdravstvenog osiguranja. Karta se mora prikazati pri
posjeti ljekaru. Važenje karte produžava sam nosilac na samouslužnim terminalima koji se nalaze u
većini zdravstvenih institucija.
Evropska karta zdravstvenog osiguranja
Uvedena juna 2004, karta značajno olakšava pristup medicinskoj pomoći državljanima EU koji
putuju u neku drugu zemlju članicu. Takoñe garantuje brz i jednostavan povraćaj sredstava za
troškove nastale lokalno, ili brzo nakon povratka u mjesto boravka. Evropska karta zdravstvenog
osiguranja se izdaje od 1. januara 2006. i priznaju je sve zemlje članice, a koristi se umjesto ranijih
papirnih obrazaca.
Evropska karta zdravstvenog osiguranja se izdaje:
o državljanima EU;
o državljanima Evropskog ekonomskog područja (EEA);
17
o državljanima Švajcarske;
o članovima porodice gore navedenih državljana, nezavisno od državljanstva koje imaju;
o državljanima ostalih zemalja koji su pokriveni sistemom socijalnog osiguranja u jednoj od
zemalja članica Evropske unije, EEA ili Švajcarskoj.
Institucije zdravstvenog osiguranja vaše države bi trebale zahtijevati vašu Evropsku kartu
zdravstvenog osiguranja (EHIC) prije odlaska u Sloveniju.
Pogodnosti
Iako je glavna svrha Evropske karte zdravstvenog osiguranja da omogući jednostavan pristup
zdravstvenoj zaštiti tokom privremenog boravka u nekoj drugoj zemlji, ona takoñe pruža niz
dodatnih pogodnosti pružateljima zdravstvene zaštite, pacijentima i osiguranicima. Glavne prednosti
EHIC-a mogu se sažeti na sljedeći način:
o olakšan pristup zdravstvenoj zaštiti u inostranstvu
o brza i jednostavna naknada troškova
o sigurnost podataka
o veća pouzdanost
o manja administracija
o jednostavnost – jednostavniji i brži postupci za dobijanje zdravstvene zaštite.
Bitno je istaći da karta zdravstvenog osiguranja ne pokriva slučajeve u kojima pacijent svjesno
donosi odluku da se liječi u inostranstvu. Njena svrha je da osigura ljude koji putuju u druge zemlje
na ograničen vremenski period i na taj način pokrije troškove zdravstvene njege za kojom se ukaže
potreba tokom boravka na teritoriji neke druge zemlje članice. Kada se javi potreba za
zdravstvenom zaštitom, ona će se pružiti u skladu sa pravilima date zemlje (na primjer, ukoliko je
zdravstvena zaštita besplatna u toj zemlji članici, pacijent koji se nalazi u posjeti, imaće pravo na
besplatnu zdravstvenu zaštitu kada pokaže svoju Evropsku kartu zdravstvenog osiguranja).
Više informacija:
Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije: http://www.zzzs.si/
Osiguravajuća kuća Triglav: http://www2.zav-triglav.si
Vzajemna kompanija za zdravstveno osiguranje: http://www.vzajemna.si/
Osiguravajuća kuća Adriatic: http://www.adriatic-slovenica.si/
Coris Assistance: http://www.coris.si
9. Sistem socijalnog osiguranja
Socijalno osiguranje u Sloveniji je zasnovana na doprinosima koje zaposlene i samozaposlene osobe
uplaćuju u program socijalnog osiguranja.
Vaš poslodavac ima obavezu da vas prijavi u centralnu evidenciju osiguranih osoba u roku od 8
dana od potpisivanja ugovora o radu. Samozaposlena osoba prijavu za osiguranje podnosi sama
kao osoba odgovorna za plaćanje doprinosa kada započne obavljanje svoje djelatnosti. Zavod
zdravstvenog osiguranja Slovenije vodi centralnu evidenciju o osobama odgovornim za plaćanje
doprinosa i osiguranim osobama za sve vrste osiguranja u sistemu socijalnog osiguranja.
poslodavac radnik
Penziono i invalidsko osiguranje 8.85% 15.50%
Obavezno zdravstveno osiguranje 6.56% 6.36%
Porodiljsko osiguranje 0.10% 0.10%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti 0.06% 0.14%
Osiguranje od nesreća na radu
Bolesti rada 0.53% /
18
Ukupno 16,10% 22,10 %
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Radnici u radnom odnosu imaju obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Nezavisni samostalni
trgovci, samozaposlene osobe, i, u nekim slučajevima, osobe koje su vlasnici preduzeća mogu se
takoñe osigurati za slučaj nezaposlenosti, jednako kao i državljani Slovenije koji su u radnom
odnosu sa inostranim poslodavcem, te supružnici ovih osoba.
Sljedeća prava proističu iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti:
o finansijska naknada
o naknada putnih i troškova selidbe
o pravo na obavezno zdravstveno osiguranje i pravo na penziono i invalidsko osiguranje
tokom trajanja prava na finansijsku naknadu.
Pravo na finansijsku naknadu imate ukoliko ste se osigurali za slučaj nezaposlenosti prije nego se
ona desila, ukoliko prekid radnog odnosa nije nastupio vašim izborom ili greškom i ukoliko nema
odgovarajućeg posla. To pravo zadržavate ukoliko aktivno tražite posao i na raspolaganju ste za rad
i ukoliko ispunjavate odreñene druge obaveze. Vaše pravo na finansijsku naknadu se ukida ako
potpišete ugovor na odreñeno vrijeme u trajanju kraćem od 12 mjeseci, ukoliko upišete obrazovni
program putem Službe za zapošljavanje Slovenije, ukoliko
Meñutim, ukoliko se preselite u neku drugu zemlju članicu EU, imate, pod odreñenim uslovima,
pravo da primate naknadu dok tražite posao u toj zemlji.
Pravo na finansijsku naknadu imate ukoliko ste prethodno bili zaposleni kod jednog ili više
poslodavaca u trajanju ne kraćem od 12 mjeseci tokom zadnjih 18 mjeseci.
Ukoliko ste kao nezaposlena osoba obavljali sezonski rad na osnovu ugovora na odreñeno vrijeme,
imate pravo na finansijsku naknadu pod uslovom da imate minimalni period osiguranja od 12
mjeseci tokom 18 mjeseci prije nezaposlenosti, nakon što su sati preračunati u radne dane s punim
radnim vremenom.
Osnovu za odreñivanje finansijske naknade predstavlja prosječna mjesečna plata koju ste primali
tokom 12 mjeseci prije nezaposlenosti; ona predstavlja 70% osnove za prva 3 mjeseca primanja
naknade, i 60% za mjesece nakon toga. Najviši i najniži iznos finansijske naknade je, takoñe,
uključen.
Trajanje finansijske naknade zavisi od trajanja osiguranja prije početka primanja naknade:
o 3 mjeseca za osiguranje u trajanju od 1 do 5 godina
o 6 mjeseci za osiguranje u trajanju od 5 do15 godina
o 9 mjeseci za osiguranje u trajanju od 15 do 25 godina
o 12 mjeseci za osiguranje duže od 25 godina
o 18 mjeseci za osiguranu osobu stariju od 50 godina i sa osiguranjem od 25 godina
o 24 mjeseca za osiguranu osobu stariju od 55 godina i osiguranjem dužim od 25 godina.
Finansijska naknada vam pripada od dana prekida obaveznog osiguranja i do isteka prava ili ispisa
iz evidencije nezaposlenih osoba, ukoliko Službi za zapošljavanje podnesete zahtjev za odobravanje
prava u roku od 30 dana od dana prestanka obaveznog osiguranja.
Korisnici finansijske naknade imaju zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje tokom perioda
primanja naknade.
19
Naknada za period bolovanja
Ukoliko se razbolite, vaš poslodavac će vam isplaćivati naknadu iz vlastitih sredstava za vaše
odsustvo sa posla tokom prvih 30 dana. Vašem poslodavcu morate da priložite ljekarsko opravdanje
dobijeno od ljekara opšte prakse.
Nakon prvih 30 dana, Zavod za zdravstveno osiguranje (http://www.zzzs.si/indexeng.html)
isplaćuje naknadu nakon pribavljanja mišljenja od ljekara opšte prakse ili nadležne zdravstvene
komisije u Zavodu zdravstvenog osiguranja. Prosječna mjesečna plata ili prosječna osnova za
uplatu doprinosa u kalendarskoj godini koja je prethodila godini u kojoj je nastala privremena
nesposobnost za rad se koristi kao osnova za odreñivanje nivoa naknade.
Zavod za zdravstveno osiguranje plaća naknadu za odsustvo sa posla od prvog dana odsustva sa
posla na osnovu transplantacije živog tkiva ili organa u korist druge osobe zbog posljedica davanja
krvi, brige za člana uže porodice, izolacije i obaveze da budete u pratnji pacijenta po nalogu ljekara,
i povreda zadobijenih u odreñenim okolnostima.
Porodična naknada i porodiljska naknada
Porodične naknade koje možete da tražite u Centru za socijalnu pomoć su: roditeljska naknada,
pomoć za roñenje djeteta, dječiji dodatak, naknada za velike porodice, naknada za brigu o djetetu,
djelimična naknada za gubitak primanja. Porodiljsko odsustvo traje ukupno 105 dana. Trudnica
započinje porodiljsko odsustvo 28 dana prije termina poroñaja. Ona, tokom ovog perioda, prima
porodiljsku naknadu. Iznos naknade se odreñuje na osnovu prosječne plate koju je primala tokom
prethodnih 12 mjeseci.
Otac ima pravo na očinsko odsustvo od 90 dana. Prvih 15 dana se mora iskoristiti do navršenog
djetetovog 6. mjeseca; ostatak se može iskoristiti u obliku punog odsustva dok dijete ne napuni 3
godine. Iznos naknade za očinsko odsustvo za prvih 15 dana odsustva zbog roñenja djeteta iznosi
100% prosječne plate oca. Otac ne prima naknadu za preostalih 75 dana, iako se doprinosi za
socijalno osiguranje u iznosu koji odgovara minimalnoj plati uplaćuju tokom trajanja očinskog
odsustva.
Jedan od roditelja ima pravo na odsustvo kako bi pazio ili vodio brigu o djetetu u trajanju od 260
dana nakon isteka porodiljskog odsustva. Iznos naknade za brigu o djetetu se odreñuje na osnovu
prosječne plate koju je ta osoba primala tokom prethodnih 12 mjeseci. Meñutim, naknada ne smije
biti 2,5 puta viša od bruto prosječne plate.
Dječiji dodatak pruža roditeljima ili djetetu dodatna sredstva za izdržavanje, vaspitavanje i
obrazovanje; iznos sredstava se odreñuje prema prihodima svakog člana porodice. To predstavlja
dodatnu naknadu za izdržavanje, vaspitavanje i obrazovanje djeteta u slučajevima kada prihodi po
članu porodice ne premašuju 99% prosječne plate u Sloveniji tokom prethodne kalendarske godine.
Nivo dječijeg dodatka se utvrñuje prema klasifikaciji porodice unutar odreñene kategorije primanja,
uzimajući u obzir prosječnu mjesečnu platu po članu porodice tokom prethodne kalendarske
godine.
Pravo na dječiji dodatak se može zatražiti u bilo kojem trenutku u odjeljenju za socijalnu pomoć
nadležnom za područje u kojem dijete živi. Pravo na dječiji dodatak se dodjeljuje na period od
godinu dana.
U druge porodične naknade spadaju: roditeljska naknada, pomoć za roñenje djeteta, pomoć za
velike porodice, naknada za brigu o djetetu i djelimična uplata za gubitak primanja.
20
Penzije
Penziono i invalidsko osiguranje je obavezno u Sloveniji i jednako je za sve osigurane osobe. Svako
ko uplaćuje mjesečni doprinos penzionom i invalidskom osiguranju iz plate, se smatra obaveznim
osiguranikom. Ukoliko želite sebi da obezbijedite dodatnu socijalnu zaštitu tokom penzije, možete
uzeti dodatno osiguranje od ovlašćenog davaoca penzija, zajedničkog penzionog fonda ili
osiguravajuće kuće. Takoñe se možete osigurati pojedinačno ili kolektivno putem vašeg poslodavca.
Starosna penzija
Starosno osiguranje je u Sloveniji ureñeno Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju.
Osigurana osoba je svaka osoba koja je uključena, na obaveznoj ili dobrovoljnoj osnovi, u program
penzionog i invalidskog osiguranja.
10. Smještaj
U nalaženju smještaja mogu vam pomoći privatne agencije koje se bave kupovinom, prodajom ili
iznajmljivanjem nekretnina, ili možete da potražite oglase u štampanim medijima i na internetu.
Ako odlučite da iznajmite stan, obično sklapate ugovor sa vlasnikom stana – koji se mora ovjeriti
kod notara.
Cijene nekretnina i iznajmljivanja stanova zavise od mjesta, lokacije, opreme i starosti stana. Cijene
su najveće u Ljubljani i njenoj okolini, u Kopru, Mariboru i Celju. Stanarina obično ne uključuje
dodatne troškove (struju, gas, vodu, grijanje, telefon i odlaganje smeća). Obično se kao depozit
plaća iznos tri mjesečne stanarine.
Više informacija:
http://www.abc-nepremicnine.si
http://www.realestate-slovenia.info
http://www.slonep.net
http://www.property.si
11. Priznavanje diploma
Zakon o priznavanju i ocjeni obrazovanja
(http://www.mvzt.gov.si/fileadmin/mvzt.gov.si/pageuploads/doc/dokumenti_visokosolstvo/priznava
nje/EN_ActOnRecognitionAndAssessmentofEducation.doc) obuhvata sljedeće postupke:
1. priznavanje u svrhu pristupa obrazovanju u Republici Sloveniji
2. priznavanje u svrhu zaposlenja u Republici Sloveniji
3. odluka o upotrebi meñunarodnih zvanja
4. ocjena meñunarodnih svjedočanstava i diploma
5. ocjena slovenačkih svjedočanstava i diploma
6. ocjena svjedočanstava i diploma izdatih prije 25. juna 1991. u republikama bivše SFRJ.
Sadržaj i oblik zahtjeva za priznavanje i ocjenu obrazovanja, dokumenata, troškova, i načina
voñenja evidencije u postupcima priznavanja i ocjene će se definisati Pravilima o obrascima,
dokumentima, naknadama i voñenju evidencije u postupcima za priznavanje i ocjenu obrazovanja:
http://www.mvzt.gov.si/fileadmin/mvzt.gov.si/pageuploads/doc/dokumenti_visokosolstvo/priznavan
je/EN_RulesonFormsDocumentsFees.doc
Više informacija:
Ministarstvo visokog obrazovanja, nauke i tehnologije:
http://www.mvzt.gov.si/en/areas_of_work/recognition_and_assessment_of_education/general/#c8
95
21
Ministarstvo visokog obrazovanja, nauke i tehnologije, Sektor za priznavanje diploma, ENIC-NARIC
Kotnikova 38
1000 Ljubljana, Slovenia
Telefon: + 386 1 478 47 45
Fax: + 386 1 478 47 19
Email: [email protected]
Web : http://www.mvzt.gov.si/index.php?id=345
12. Službe za podršku koje se nude migrantima
Društvo Ključ (Key)
Društvo Ključ nudi programe njege i ponovne integracije za žrtve trafikinga.
Društvo Ključ
p.p. 1646
1001 Ljubljana
E-mail: [email protected]
Tel: +386 80 17 22 (besplatni telefon)
Radnim danima: 9 – 13 h
Web: http://drustvo-kljuc.si/indexen.php
Fondacija Gea 2000 mreža pravnika za azil
GEA 2000 je nevladina organizacija koja ima za cilj opštu pomoć i dobrobit u oblasti humanitarne
zaštite i pomoći i zaštite životne sredine.
Mestni Trg 9
1000 Ljubljana
Tel: + 386 / 01 241-05-40 + 386 / 01 421-35-60
Fax: + 386 / 01 421-35-65
E-mail: [email protected]
Web: http://www.fundacija-gea2000.si/index_eng.php
Slovenačka filantropija, Centar za psihološku pomoć izbjeglicama
Poljanska 12, 1000 Ljubljana
Tel: 386 (0)1 430 1288, 433 4024, 433 5106
Fax: 386 (0)1 430 1289
E-mail: [email protected]
Web: http://www.filantropija.org/ (na slovenačkom)
Caritas Slovenia
Caritas Slovenia (Slovenska karitas) je dobrotvorna organizacija Rimske katoličke crkve u Sloveniji.
Kristanova 1
1000 Ljubljana
Slovenia
Tel: +386 1 300-59-60
Fax: +386 1 232-31-86
E-mail: [email protected]
Web: http://www.karitas.si
Lista lokalnih predstavništava: http://www.karitas.si/predstavitev/index_eng.php
Slovenački Crveni Krst
Red Cross Slovenia
Mirje 19
1000 Ljubljana
Tel: 01/ 24 14 300
Fax: 01/ 24 14 344
22
E-mail: [email protected]
Web: http://www.rks.si/sl/English/?rks-frontend=g64fpgsjlfd7dvu7vct4oiu8d6
Linija za žrtve nasilja u porodici ili trgovinu ljudima:
o 113 POLICIJA (besplatan telefon)
o +386 80 17 22 (besplatan telefon)
Radnim danima 9 – 13 h.
Stručni savjetnik Društva Ključ će odgovoriti na vaš poziv. Pozivi mogu biti anonimni.
o +386 31 613 000
Svakog dana 6 – 21 h.
Stručni savjetnik Društva Ključ će odgovoriti na vaš poziv. Pozivi mogu biti anonimni.
13. Dobijanje državljanstva
Državljanstvo Republike Slovenije se može dobiti:
o na osnovu porijekla, što znači da osoba može dobiti državljanstvo Republike Slovenije na
osnovu svojih roditelja ili barem jednog od njih, pod uslovom da je roditelj bio slovenački
državljanin u vrijeme roñenja gore navedene osobe;
o naturalizacijom, odnosno na osnovu propisanog perioda stvarnog i neprekidnog boravka u
Republici Sloveniji, pod uslovom da osoba, takoñe, ispunjava druge uslove definisane zakonom za
prijem u državljanstvo.
Naturalizacija je način dobijanje slovenačkog državljanstva na osnovu želje pojedinca izražene
putem podnošenja zahtjeva. Kada je u pitanju dobijanje državljanstva, slovenačko zakonodavstvo o
državljanstvu pravi razliku izmeñu redovne naturalizacije na osnovu desetogodišenjeg boravka
stranog državljanina u Sloveniji i naturalizacije uz povlastice koja omogućava kraći propisani
period stvarnog boravka stranog državljanina u Sloveniji, te samim tim omogućava dobijanje
državljanstva pod jednostavnijim uslovima samo za odreñene kategorije stranih državljana (ukoliko
je osoba u braku sa državljaninom Slovenije; ukoliko je osoba izgubila slovenačko državljanstvo na
osnovu ispisa ili odricanja; ukoliko je osoba slovenački iseljenik ili njegov/njen potomak; ukoliko
osoba nema državljanstvo (osoba bez države); ukoliko je osoba izbjeglica; ukoliko je osoba
pohañala i uspješno završila barem visoko obrazovanje u Republici Sloveniji; ukoliko je osoba
roñena u Sloveniji i od roñenja je živjela u Sloveniji; ukoliko je osoba maloljetnik i živi u Sloveniji).
Pored redovne naturalizacije, takoñe, postoji i izvanredna naturalizacija, koja pruža mogućnost
dobijanja slovenačkog državljanstva u slučaju da je to od koristi za državu u specifičnom polju
društvenog života, zbog naučnih, ekonomskih, kulturnih, nacionalnih i sličnih razloga, te omogućava
stvarni boravak u Sloveniji u trajanju od godinu dana i pruža mogućnost sticanja državljanstva pod
jednostavnijim uslovima, izmeñu ostalog, strani državljanin može da zadrži svoje trenutno
državljanstvo.
Dodatne informacije
Zahtjev se može podnijeti bilo kojoj administrativnoj jedinici.
Administrativna jedinica u području u kojem je kandidat prijavio privremeni ili stalni boravak je
nadležna za sprovoñenje postupka i donošenje odluke po ovom pitanju. Uz zahtjev je neophodno
priložiti biografiju i dodatne dokumente o ispunjavanju uslova definisanih zakonom.
Administrativno tijelo provjerava ex officio da li su sljedeći uslovi ispunjeni:
o boravak osobe u Republici Sloveniji nije poništen
o prijem osobe u slovenačko državljanstvo ne ugrožava javni red, bezbjednost ili odbranu
zemlje
23
o protiv osobe se ne vodi krivični postupak u Republici Sloveniji i osoba nije pravosnažno
osuñena za krivično djelo u Republici Sloveniji
o osobi je izdata radna dozvola u Republici Sloveniji
o poreske obaveze osobe su uplaćene (u skladu sa posebnom saglasnošću osobe)
Pozitivna odluka administrativne jedinice koja dozvoljava osobi da stekne državljanstvo Republike
Slovenije, ili uvjerenje da je administrativna jedinica donijela odluku da osoba treba da se primi u
državljanstvo Republike Slovenije, ukoliko on/ona podnese zahtjev za ispis iz trenutnog
državljanstva u roku od 2 godine, mora biti podnešena na reviziju ministarstvu odgovornom za
unutrašnje poslove.
Ukoliko ministarstvo odgovorno za unutrašnje poslove odobri odluku ili uvjerenje administrativne
jedinice, tada odluka predstavlja osnovu za dobijanje državljanstva, a uvjerenje predstavlja osnovu
za podnošenje zahtjeva za ispis iz trenutnog državljanstva. Ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova
Republike Slovenije izda odluku ili uvjerenje u postupku revizije, tada revizija nije potrebna.
14. Drugi korisni kontakti i informacije
Ambasada Republike Albanije
Adresa: Zaloška cesta 69, 1000 Ljubljana
Tel: (+) 386 1 547 36 50
Fax: (+) 386 1 547 36 52
E-mail: [email protected]
Ambasada Bosne i Hercegovine
Adresa: Kolarjeva 26, SI-1000 Ljubljana
Tel: (+) 386 1 234 32 50
Fax: (+) 386 1 234 32 61
E-mail: [email protected]
Ambasada Bivše jugoslovenske Republike Makedonije
Adresa: Rožna dolina, Cesta IV/2, SI-1000 Ljubljana
Tel: (+) 386 1 421 00 21
Fax: (+) 386 1 421 00 23
E-mail: [email protected]
Ambasada Crne Gore
Adresa: Njegoševa cesta 14, 1000 Ljubljana
Tel: (+) 386 1 439 53 64
Fax: (+) 386 1 439 53 60
E-mail: [email protected]
Ambasada Republike Srbije
Adresa: Slomškova ulica 1, SI – 1000 Ljubljana
Tel: (+) 386 1 438 01 10
Fax: (+) 386 1 434 26 88
E-mail: [email protected]
Ambasada Kosova/UNSCR 1244
Adresa: Dvorec Sela, Zaloška 69, 1000 Ljubljana
Telefon: (+) 386 1 541 54 10
(+) 386 1 541 54 11
Email: [email protected],
[email protected]