POLJSKA: VODIČ KROZ ZEMLJU ODREDIŠTA
1. Osnovne informacije
Glavni grad: Varšava
Broj stanovnika: 38.530.000
Površina: 312.685 km2
Jezik: poljski
Novčana jedinica: poljski zlot (PLN)
Stopa nezaposlenosti: 11%
2. Opšti uslovi ulaska u zemlju i informacije o vizama
Vize se mogu izdavati u diplomatskim misijama i konzularnim odeljenjima Republike Poljske.
Ambasada Poljske u Tirani, Albanija *
Rruga e Durresit 123, Tirana
Tel: (0-0355-4) 234-190
Fax: (0-0355-4) 233-364
E-mail: [email protected]
www.tirana.polemb.net
Ambasada Poljske u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Ul. Dola 13, 71000 Sarajevo
Tel: (00-387 33) 201 142; 215 862
Fax: (00-387 33) 233 796
E-mail: [email protected] ; [email protected]
www.sarajewo.polemb.net
Ambasada Poljske u Skoplju, Bivša jugoslovenska Republika Makedonija *
Ul. Djuro Djaković 50, 1000 Skoplje
Tel: (00-389 2) 31 19 744, 31 12 647
Fax: (00-389 2) 31 33 057
E-mail: [email protected]
Konzularno odeljenje
Tel/Fax: (00-389 2) 313 30 57
Ambasada Poljske u Podgorici, Crna Gora
Ul. Kozaračka 71, 81000 Podgorica
Tel: +382.20.658.593, (020) 658.593
Fax: +382.20.658.581, (020) 658.581
E-mail: [email protected]
2
Ambasada Republike Poljske u Beogradu, Srbija
Ul. Kneza Miloša 38, 11000 Beograd
Tel: (00-381 11) 206 53 01, 206 53 18
Fax: (00-381 11) 361 75 76
E-mail: [email protected]
Konzularno odeljenje
Tel: (00-381 11) 206 53 16, 206 53 17, 206 53 14
Fax: (00-381 11) 361 69 39
Ekonomsko odeljenje
Tel/Fax: (00-381 11) 206 53 33
* Poljske ambasade u Skoplju i Tirani mogu izdavati vize grañanima Kosova prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti
UN.
a) Tranzitne vize (A, B):
Aerodromska viza (A) dozvoljava vam tranzit kroz meñunarodni aerodrom u šengenskoj zoni bez ulaska na teritoriju
Šengena. Državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Crne Gore i
Srbije ne treba aerodromska viza (A).
Tranzitna viza (B) izdaje se na period od pet dana i služi za prolaz kroz teritoriju Šengena kopnenim putem.
b) Šengenska viza za kratkoročni boravak (C):
Budući da je Poljska članica Šengenskog sporazuma, poljska ulazna viza daje pravo njenom nosiocu da ulazi u čitav
šengenski prostor. Viza za kratkoročni boravak (C) dozvoljava nosiocu da boravi do 90 dana na teritoriji Šengena u
periodu od 180 dana, u turističke svrhe, kao i iz porodičnih ili poslovnih razloga.
Od 30. novembra 2009. i 8. novembra 2010. državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše jugoslovenske Republike
Makedonije, Crne Gore i Srbije koji poseduju biometrijski pasoš više ne moraju posedovati vizu za ulazak na
teritoriju Šengena, dok će državljani koji imaju stari nebiometrijski pasoš morati da podnesu zahtev za vizu. Grañani
Kosova prema Rezoluciji 1244 SB UN još uvek moraju imati vizu za ulazak na teritoriju Šengena. Grañani Kosova koji
žele da putuju u Poljsku mogu podneti zahtev za vizu u ambasadama Poljske u Albaniji i Bivšoj jugoslovenskoj Republici
Makedoniji.
Nosioci poljske boravišne dozvole mogu da putuju kroz teritoriju Šengena bez potrebe da podnose zahtev za šengensku
vizu.
Kako biste podneli zahtev za vizu za kratkoročni boravak (C), morate priložiti:
1. Putnu ispravu koja:
o važi najmanje tri meseca nakon planiranog napuštanje Poljske/šengenske teritorije;
o ima barem dve prazne stranice;
o je izdata u poslednjih deset godina.
o Ispunjen i potpisan obrazac za podnošenje zahteva za vizu koji se može naći na:
http://www.e-konsulat.gov.pl/Wiza/FormularzWiza_2.aspx ili
http://www.mfa.gov.pl/files/Formularze/wnioski 20wizowe/wniosek 20EN.doc
2. Biometrijsku fotografiju.
3. Taksu za vizu.
4. Zdravstveno osiguranje sa minimalnim pokrićem od 30.000 evra koje važi na čitavom šengenskom prostoru.
5. Dodatna dokumenta koja potvrñuju:
o svrhu posete,
o posedovanje smeštaja;
3
o posedovanje dovoljno finansijskih sredstava za pokrivanje troškova ulaska, boravka i odlaska iz
šengenskog prostora ili Poljske;
o spremnost da napustite šengenski prostor nakon isteka vize.
c) Dugoročna viza (D)
Ukoliko na teritoriji Poljske nameravate ostati više od 90 dana (barem 91 dan) tokom jedne ili više poseta u periodu od
pola godine računajući od prvog ulaska u zemlju, morate podneti zahtev za nacionalnu vizu tipa D.
Nacionalna viza tipa D nosiocu omogućava da:
o boravi na teritoriji Poljske tokom čitavog perioda njenog trajanja;
o uz to, da se kreće u okviru teritorija drugih šengenskih država u trajanju do tri meseca u periodu od pola
godine.
U svrhu:
o posete,
o obavljanja ekonomskih aktivnosti,
o obavljanja kulturnih aktivnosti ili učešća na meñunarodnim konferencijama,
o izvršavanja zakonskih funkcija od strane predstavnika vlasti strane države ili meñunarodne organizacije,
o učešća u postupku za dobijanje azila,
o rada,
o obrazovanja, obuke ili podučavanja – s izuzetkom rada,
o privremene zaštite.
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu (D), morate priložiti:
1. Putnu ispravu koja:
o važi najmanje tri meseca nakon planiranog napuštanje Poljske/šengenske teritorije;
o ima barem dve prazne stranice;
o je izdata u poslednjih deset godina.
2. Ispunjen i potpisan obrazac za podnošenje zahteva za vizu koji se može naći na:
http://www.e-konsulat.gov.pl/Wiza/FormularzWiza_2.aspx (obrazac za podnošenje zahteva za vizu putem
Interneta)
http://www.mfa.gov.pl/files/Formularze/wnioski 20wizowe/wniosek 20EN.doc (obrazac za podnošenje zahteva
za vizu)
3. Biometrijska fotografija.
4. Taksa za vizu.
5. Zdravstveno osiguranje.
6. Dodatna dokumenta koja potvrñuju:
o svrhu posete,
o posedovanje dovoljno novčanih sredstava za pokrivanje troškova ulaska, boravka i odlaska sa područja
Poljske;
o potrebu za boravkom u Poljskoj dužim od 90 dana u periodu od pola godine.
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu u svrhu zaposlenja, u najbližoj Poljskoj ambasadi/konzulatu morate
prložiti:
o obećanje za dodeljivanje radne dozvole koje daju lokalne vlasti (Vojvodstvo) u budućem mestu boravka u
Poljskoj. Ovo obećanje predstavlja zvaničan dokument kojim se Vojvodstvo obavezuje na izdavanje radne
dozvole (samo u slučaju da dobijete vizu ili boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period).
o ili dokument koji potvrñuje nameru poslodavca da vas zaposli, što važi u slučaju poslova za koje radna dozvola
nije neophodna
o obrazac za podnošenje zahteva za vizu
4
o važeći pasoš
o dve fotografije veličine kao za pasoš
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu u svrhu obrazovanja, u najbližoj poljskoj ambasadi/konzulatu morate
priložiti:
o uverenje o upisu izdato od strane univerziteta, akademije, instituta, više škole ili škole domaćina
o lekarsko uverenje
Za sve informacije o uslovima i dokumentima neophodnim u vašem konkretnom slučaju, ili načinu podnošenja zahteva,
molimo obratite se najbližoj poljskoj ambasadi ili konzulatu.
3. Imigracija u svrhu zaposlenja
a) uslovi ulaska i boravka stranih radnika
Vezano za dugoročne vize (D) koje se dodeljuju u svrhu zaposlenja, molimo pogledajte poglavlje 2 u tekstu iznad.
b) Radna dozvola
U principu, strani državljani moraju dobiti radnu dozvolu pre nego što počnu da rade u Poljskoj. Ovaj opšti propis
odnosi se kako na osobe u tradicionalnom odnosu poslodavac/zaposleni, tako i na nezavisne preduzetnike koji svoje
usluge pružaju na ugovornoj osnovi. Isto pravilo važi i za transfere radnika unutar preduzeća.
Da biste radili u Poljskoj, najpre morate naći poslodavca u Poljskoj koji će prihvatiti da podnese zahtev za radnu dozvolu
Vojvodstu u okrugu u kojem se preduzeće/institucija nalazi. Radna dozvola će se izdati samo ukoliko se dokaže da
nema grañana Poljske ili EU na raspolaganju za taj konkretan posao (ispitivanje tržišta rada).
Postupak zapošljavanja stranih državljana se u većini slučajeva sastoji iz tri faze.
1) postupak započinje podnošenjem zahteva za obećanje za izdavanje radne dozvole nadležnim lokalnim vlastima
(Vojvodstvu). Ovaj dokument predstavlja osnovu za izdavanje radne vize i radne dozvole koji će vam omogućiti ulazak i
boravak u Poljskoj u trajanju vašeg ugovora o radu. Zahtev podnosi budući poslodavac Birou za zapošljavanje u mestu
gde nameravate da se zaposlite.
Budući poslodavac ima obavezu objavljivanja oglasa za posao putem službi za zapošljavanje, novina, Interneta i EURESa
(Evropska služba za zapošljavanje). Zahtev za izdavanja radne dozvole poslodavac podnosi Vojvodstvu. Vojvodstvo
razmatra zahtev uzimajući u obzir lokalnu situaciju na tržištu rada putem „ispitivanja tržišta rada“ i izdaje obećanje koje
prethodi izdavanju radne dozvole.
Poslodavci koji zapošljavaju strane državljane ne moraju podnositi zahtev za obećanje radne dozvole ukoliko na dan
podnošenja zahteva strani državljanin ima važeću radnu vizu ili privremenu poljsku boravišnu vizu.
2) Po odobravanju Obećanja odluke za izdavanje radne dozvole poslodavac vam šalje obećanje i tada možete podneti
zahtev za izdavanje dugoročne vize (D) u svrhu zaposlenja poljskoj ambasadi/konzulatu u vašem mestu zakonitog
boravka. Obećanje treba priložiti uz zahtev za izdavanje vize.
3) Po dolasku u Poljsku u obavezi ste da ozakonite vaš boravak (da dobijete dozvolu za privremeni boravak). Nakon što
dobijete gore navedenu dozvolu, poslodavac Vojvodstvu daje mogući datum početka vašeg zaposlenja i Vojvodstvo
izdaje radnu dozvolu (na period ne duži od trajanje radne vize ili boravišne dozvole).
Kategorije lica kojima ne treba radna dozvola:
o državljani EU, državljani Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije kao i članovi njihovih
porodica,
5
o strani državljani koji imaju dozvolu za nastanjenje u Poljskoj,
o strani državljani koji imaju dugoročnu dozvolu boravka za lica s boravištem u EU,
o strani državljani kojima je dugoročna dozvola boravka za lica s boravištem u EU izdata u drugoj zemlji i kojima
je boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period izdata zbog, npr. namere da rade ili obavljaju druge
ekonomske aktivnosti,
o izbeglice, strani državljani kojima je odobrena privremena ili dodatna zaštita, ili dozvola za tolerisani boravak,
o strani državljani koji podnose zahtev za status izbeglice pod uslovom da poseduju važeće uverenje izdato od
strane Šefa Kancelarije za strance (koje se odnosi na ove slučajeve u kojima prvostepeni postupci traju duže od
šest meseci),
o strani državljani koji poseduju Kartu Poljaka (državljani bivšeg Sovjetskog saveza poljskog porekla ali bez prava
boravka u Poljskoj),
o strani državljani koji imaju pravo da borave i rade na području EU ili u zemlji Evropskog ekonomskog prostora
koja nije članica EU ili u Švajcarskoj konfederaciji, koje zapošljava poslodavac čije je sedište na području te
zemlje i koje je ovaj poslodavac privremeno odredio za obavljanje neke usluge na području Poljske,
o strani državljani na koje se odnose meñunarodni sporazumi i drugi propisi u smislu da ih ne obavezuju da
poseduju radnu dozvolu,
o supružnici državljanina Poljske kojima je izdata boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period u svrhu
zaključivanja braka.
Pored gore navedenih kategorija, drugi strani državljani takoñe su osloboñeni ove obaveze. To su:
o osobe koje izvode obuku, učestvuju u stručnoj praksi, obavljaju savetodavne, nadzorne ili druge funkcije za
koje su potrebne specifične kvalifikacije ili veštine, a izvode se u okviru programa koje sprovodi EU ili druge
meñunarodne organizacije, kao i u okviru programa na osnovu grantova odobrenih od strane poljske vlade
o pripadnici oružanih snaga baziranih na teritoriji Poljske, ili strani državljani angažovani na sprovoñenju
programa naoružavanja na osnovu sporazuma u kojima je Poljska jedna od strana,
o stalni dopisnici stranih medija akreditiovani od strane Ministarstva inostranih poslova na zahtev glavnog
urednika strane redakcije ili agencije, ali samo u okviru njihovih profesionalnih aktivnosti koje obavljaju za svoju
redakciju ili agenciju,
o umetnici koji nastupaju samostalno ili kao članovi umetničkih timova ukoliko period njihovog nastupanja ne
premašuje 30 dana tokom kalendarske godine (glumci, režiseri, dirigenti, instrumentalisti, vokalni umetnici,
cirkuski glumci, plesači, pantomimičari),
o osobe koje povremeno drže predavanja ili prezentacije od velike naučne ili umetničke vrednosti ukoliko njihove
aktivnosti ne premašuju 30 dana tokom kalendarske godine i koje imaju stalni boravak u nekoj drugoj zemlji,
o sportisti koji predstavljaju poljske subjekte na području Poljske tokom sportskih dogañaja, ali samo ukoliko su
takvi nastupi povremene prirode,
o verski službenici, članovi redova i druge osobe koje obavljaju radne aktivnosti zbog verske pozicije koju vrše u
crkvi ili nekom drugom verskom udruženju, kao i u nacionalnim meñucrkvenim organizacijama čiji je status
regulisan meñunarodnim sporazumima o odnosima izmeñu države i crkve ili nekog drugog verskog udruženja,
njihovih pravnih lica ili organizacionih jedinica, kao i oni koji obavljaju svoje verske funkcije u drugim
subjektima na osnovu naloga izdatog od nadležne crkve ili nekog drugog verskog udruženja, ili njihovog
pravnog lica,
o studenti poljskih univerziteta u periodu izmeñu jula i septembra,
o studenti koji rade u okviru stručne prakse na koju su ih uputile organizacije koje su članice meñunarodnih
studentskih asocijacija ili koji izvode obaveznu stručnu praksu,
o studenti koji rade u okviru saradnje izmeñu državnih službi za zapošljavanje i njihovih stranih partnera,
o osobe odreñene da rade u stranim kulturnim institucijama koje se nalaze na području Poljske na osnovu
meñunarodnih sporazuma koje je Poljska potpisala,
o osobe koje strani poslodavac angažuje za područje Poljske, ukoliko zadrže stalni boravak izvan Poljske, na
period do 3 meseca tokom kalendarske godine u svrhu:
o izvoñenja radova na sastavljanju, očuvanju i popravci mašina, ureñaja, konstrukcija ili druge opreme
ukoliko je proizvodi strani poslodavac,
o prijema naručenih mašina, ureñaja, druge opreme, ili delova koje su proizveli poljski poslovni ljudi,
o obuke zaposlenih poljskog poslodavca koji će raditi na prijemu ureñaja, konstrukcija, mašina i druge
opreme navedene u a) kako bi se obezbedila njihova ispravna upotreba,
6
o montiranja i demontiranja sajamskih jedinica, kao i čuvanja istih, ukoliko je izlagač strani poslodavac
koji angažuje strane državljane za obavljanje takvih poslova,
o strani državljani koji obavljaju poslove u korist delegata u Evropskom parlamentu u okviru njihovih dužnosti,
o državljani Turske nakon 4 godine zakonitog zaposlenja u Poljskoj,
o strani državljani koji rade kao naučni radnici u subjektima navedenim u pravilima o naučnoistraživačkim
subjektima,
o učenici i studenti koji završe poljske srednje škole, univerzitetske i doktorske studije,
o učesnici u kulturnim i obrazovnim programima razmene, programima humanitarne ili razvojne pomoći ili
programima letnjih poslova za studente koji se organizuju na osnovu sporazuma sa nadležnim ministrom,
o državljani susednih zemalja ili zemalja sa kojim Poljska sarañuje na polju radne migracije u okviru partnerstva
za mobilnost koje je uspostavljeno izmeñu ovih zemalja i EU – državljani Rusije, Belorusije, Moldavije i Ukrajine
(videti u nastavku).
c) sektori tržišta rada koji se suočavaju sa nedostatkom radnika
Načelno, Poljska iz godine u godine odobrava sve više radnih dozvola (manje od 15.000 godišnje izmeñu 1995. i 2007.,
18.000 radnih dozvola u 2008. i 29.340 u 2009). U 2009 najviše radnih dozvola izdato je kvalifikovanim radnicima, za
rukovodeće položaje i za nekvalifikovane jednostavne poslove. Trgovina, industrija, finansijske usluge, nekretnine i
izgradnja predstavljali su glavne sektore zaposlenja za nosioce radnih dozvola. Visokokvalifikovani radnici lakše dolaze
do radne dozvole u Poljskoj. Što se tiče sezonskih poslova, poljoprivreda, izgradnja i održavanje domaćinstava su oblasti
koje doživljavaju kontinuiran rast.
Od 2002., broj poslova koje nude javne službe za zapošljavanje rastao je iz godine u godinu. Taj pozitivan trend je
prekinut 2008. U 2009., biroi za zapošljavanje primili su 902.600 ponuda za posao, odnosno 240.000 (21%) manje
nego u 2008. Poslovi za nekvalifikovane radnike, industrijske radnike i majstore činili su 41% svih poslova ponuñenih u
2009. Poreñenja radi, upravo je procenat poslova ponuñenih industrijskim radnicima, majstorima, rukovaocima mašina i
instalaterima opreme doživeo najveći pad u 2008. Najveće smanjenje u broju ponuda doživeli su poslovi za tehničare i
druge zaposlene srednjeg nivoa i kancelarijski službenici. Glavna zanimanja za koje ima najviše ponuda ujedno su
oblasti u kojima ima najviše registrovanih nezaposlenih osoba, npr. održavaoci, prodavci i kancelarijski radnici.
d) Internet portali za traženje posla
www.monsterpolska.pl
www.jobs.pl
www.epraca.com.pl
www.pracuj.pl
www.praca.pl
http://www.i-praca.pl/
http://www.gowork.pl/
http://www.eures.praca.gov.pl/
e) au-pair i drugi specifični programi rada za strance
Državljani Belorusije, Ukrajine, Moldavije i Rusije mogu raditi u Poljskoj bez radne dozvole do 6 meseci tokom perioda
od 12 uzastopnih meseci.
4. Imigracija u svrhu školovanja
a) Poljski sistem visokog obrazovanja
Postoje dva tipa visokoškolskih institucija:
o visokoškolske institucije univerzitetskog tipa koje nude studije iz društvenih nauka, prirodnih nauka, medicine,
ekonomije, pedagogije, umetnosti i vojnih nauka;
7
o stručne visokoškolske institucije koje studentima pružaju znanje iz odreñenih stručnih oblasti i pripremaju ih za
obavljanje posla.
Stepen stručnosti koji se dodeljuje diplomiranim studentima visokoškolskih institucija u Poljskoj
Diplomirani studenti visokoškolskih institucija u Poljskoj stiču sledeće stepene:
o licencijat [licencjat] – stepen koji se stiče po završetku stručnog visokog obrazovanja koje traje 3-3.5 godine;
o inženjer [inŜynier] – stepen koji se stiče po završetku stručnog visokog obrazovanja u oblasti tehničkih nauka,
poljoprivrede ili ekonomije, a koje traje 3.5-4 godine;
o magistar [magister] i ekvivalentni stepeni: magistar, magistar tehničkih nauka, magistar tehničkih nauka –
arhitekta, lekar, stomatolog, veterinar – dodeljuju se po završetku magistarskih studija u trajanju od 5-6
godina. Nosioci stručnih visokoškolskih diploma mogu steći magisterijum i tako što će završiti postdiplomske
studije u trajanju od 2-2.5 godine.
Diplomirani studenti koji nastavljaju obrazovanje na doktorskim studijima ili se bave istraživačkim radom mogu dobiti
sledeće stepene:
o doktor [doktor]: stepen koji se dodeljuje onima koji polože doktorske ispite i uspešno odbrane doktorsku
disertaciju
o habilitovani doktor [doktor habilitowany]: ovaj stepen se dodeljuje kandidatima koji poseduju doktorat,
imaju važna akademska i umetnička dostignuća, predložili su habilitacionu disertaciju i uspešno su okončali
habilitacioni postupak.
o profesor [profesor] je akademski stepen koji dodeljuje Predsednik Republike Poljske.
Struktura studija i akademska godina
Akademska godina traje trideset nedelja sa otprilike trideset nastavnih sati nedeljno i organizovana je u dva semestra:
o zimski semestar (od 1. oktobra do otprilike 15. februara naredne kalendarske godine) traje petnaest nastavnih
nedelja i uključuje zimski ispitni rok
o letnji semestar (od otprilike 16. februara do 30. septembra) traje petnaest nastavnih nedelja i uključuje letnji
ispitni rok
Cena
Redovne studije na državnim visokoškolskim institucijama besplatne su za poljske državljane. Ukoliko:
o posedujete dozvolu za nastanjenje;
o ste priznata izbeglica u Poljskoj;
o imate privremenu zaštitu u Poljskoj;
o ste državljanin članice EU ili članice Evropskog ekonomskog prostora, nekada ili trenutno zaposlen u Poljskoj; ili
ste član njihovih porodica, sa boravištem u Poljskoj;
imate pravo da upišete i nastavite studije i učestvujete u projektima i programima naučnog istraživanja i obuke pod
istim uslovima kao i državljani Poljske, odnosno imate pravo na besplatnu školarinu, da podnosite zahteve za stipendiju,
finansijsku pomoć za školovanje, studentske kredite, studentski smeštaj, itd.
Svi ostali strani studenti plaćaju školarinu u iznosu ne nižem od:
o 2000 evra godišnje za stručne visokoškolske studije, magistarske i postdiplomske studije;
o 3000 evra godišnje za doktorske, postdiplomske i specijalističke studije, kao i naučne, umetničke i habilitacione
programe stažiranja;
o 3000 evra godišnje za strukovne studije i šegrtovanja;
o 2000 evra za kurseve jezika, uključujući i pripremni kurs za studiranje na poljskom jeziku.
8
U opravdanim slučajevima, a na zahtev studenta, visokoškolska institucija može umanjiti iznos školarine ili studenta u
celosti osloboditi plaćanja. Za potpune informacije o poljskom obrazovnom sistemu, molimo posetite:
http://www.buwiwm.edu.pl/publ/guide/index.htm
b) uslovi ulaska i boravka za studente
U Poljskoj možete studirati na osnovu dugoročne vize ili dozvole za privremeni boravak i ukoliko ste u dobrom
zdravstvenom stanju, što potvrñuje lekarsko uverenje. Morate imate uverenje o maturiranju ili neki drugi odgovarajući
dokument koji pokazuje da imate pravo da budete uzeti u obzir za upis na visokoškolsku instituciju u zemlji u kojoj ste
završili srednjoškolsko obrazovanje. Svaka visokoškolska institucija odreñuje uslove i postupke upisa, kao i obim
prijemnog ispita koji će kandidati polagati naredne kalendarske godine.
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu u svrhu školovanja, u najbližoj poljskoj ambasadi/konzulatu morate (uz
ostala dokumenta) priložiti:
o uverenje o upisu od univerziteta, akademije, instituta, koledža ili škole u kojoj planirate školovanje
o lekarsko uverenje
Pravo na rad
Redovnim studentima studija trećeg stepena u Poljskoj nije potrebna dozvola za rad kako bi radili tokom jula, avgusta i
septembra.
c) dodiplomske i postdiplomske stipendije
Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja s vremena na vreme odreñuje kvote za broj stipendija koje se dodeljuju
osobama koje studiraju u Poljskoj u skladu sa meñunarodnim sporazumima ili odlukama ministra nadležnog za visoko
obrazovanje. Zahtevi za stipendiju koje podnose strani studenti, a koji se uklapaju u odobrenu kvotu, prosleñuju se
putem poljskih konzularnih/diplomatskih predstavništava Zavodu za akademsko priznavanje i meñunarodnu razmenu.
Nakon toga, Odsek za zapošljavanje i obrazovanje stranih državljana u Poljskoj Zavoda za akademsko priznavanje i
meñunarodnu razmenu razmatra zahteve.
Stipendije koje se nude u skladu sa meñuškolskim sporazumima
Neke poljske i strane visokoškolske institucije imaju sporazume o privremenoj razmeni studenata i akademskog i
istraživačkog osoblja. U svakom slučaju dotične visokoškolske institucije dogovaraju pravila za dodeljivanje stipendija.
Strani studenti koji traže stipendiju u Poljskoj moraju ispuniti odreñene uslove meñuškolske razmene.
Neke visokoškolske institucije imaju vlastite programe stipendija.
d) spisak glavnih univerziteta i viših škola
Vidi http://www.iau-aiu.net/onlinedatabases/list_data/np-nw.html#Poland
e) programi za strane studente, gde postoje
Meñunarodni akademski programi
http://www.academicintl.com/country.php?country_id=7&content_id=7&country_image_id=7
Antioch obrazovanje u inostranstvu
http://aea.antioch.edu/eit/ http://aea.antioch.edu/ws/
MA (master) iz transatlantskih studija u Krakovu
http://www.transatlantic.uj.edu.pl/main.php
9
Evropske studije u Krakovu
http://www.ces.uj.edu.pl/
Programi za magistre prava (LLM) u Poljskoj
http://www.llm-guide.com/poland
5. Boravak
a) Dozvola za privremeni boravak (pobyt na czas oznaczony)
Možete podneti zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period ukoliko se jave okolnosti koje
opravdavaju boravak duži od 3 meseca u Republici Poljskoj.
U takve okolnosti spadaju:
1. pribavljanje obećanja ili produženje obećanja za izdavanje radne dozvole ili pisane izjave poslodavca, ukoliko
radna dozvola nije potrebna, da će se stranom državljaninu poveriti obavljanje posla,
2. obavljanje ekonomskih aktivnosti na osnovu propisa koji su obavezujući u Republici Poljskoj, koji su povoljni za
nacionalnu ekonomiju, a naročito doprinose rastu investicija, transferu tehnologija, primeni profitabilnih
inovacija ili stvaranju novih radnih mesta,
3. nastavak umetničkih aktivnosti stranih državljana priznatih dostignuća u Republici Poljskoj,
4. učešće u stručnom obrazovanju i probnom radu koje se izvodi u okviru programa EU,
5. namera članova porodice da borave zajedno sa migrirajućim radnikom navedenim u Evropskoj socijalnoj povelji
potpisanoj u Torinu 18. oktobra 1961. (Dz.U. iz 1999. Br. 8, Stav 67),
6. brak sa državljaninom Poljske,
7. namera da se kao član porodice stranog državljanina, kao što je predviñeno u Članu 54 Zakona o strancima od
13. juna 2003., uñe na teritoriju Republike Poljske ili boravi na njenoj teritoriji kako bi se ostvarilo spajanje
porodice;
8. boravak na teritoriji Poljske maloletnog deteta stranog državljanina koje je roñeno na ovoj teritoriji a nema
staranje;
9. supružnik ili punoletno dete stranog državljanina, kao što je predviñeno u Članu 54 Zakona o strancima, koje u
Republici Poljskoj boravi najmanje 5 godina na osnovu dozvole za nastanjenje ili boravišne dozvole na tačno
utvrñen vremenski period, izdate zbog okolnosti navedenih u tački 7;
10. boravak u Republici Poljskoj na osnovu dozvole za nastanjenje ili boravišne dozvole na tačno utvrñen vremenski
period, izdate zbog okolnosti navedenih u tački 7, kada je osoba postala udovica ili udovac, kada je došlo do
razvoda, razdvajanja, smrti naslednika prvog reda, ukoliko se radi o naročito važnim interesima stranog
državljanina;
11. boravak u Republici Poljskoj na osnovu boravišne dozvole na tačno utvrñen vremenski period, izdate zbog
okolnosti navedenih u tački 6, kada je osoba postala udovica ili udovac, ili u slučaju razvoda, ukoliko se radi o
naročito važnim interesima stranog državljanina;
12. maloletno dete stranog državljanina koji poseduje boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period, a
roñeno je u Republici Poljskoj;
13. posedovanje dugoročne dozvole boravka za lica s boravištem u EZ, izdate od strane neke druge zemlje članice
EU, i namera da se radi ili obavlja ekonomska aktivnost na osnovu propisa unutar ovog područja koji su važeći
u Republici Poljskoj, započinjanje ili nastavak studija ili stručnog obrazovanja, ili predočavanje drugih okolnosti
koje opravdavaju boravak na teritoriji Poljske;
14. praćenje ili namera da se kao član porodice spoji sa stranim državljaninom, navedenim u tački 13, sa kojim je
član porodice boravio na teritoriji neke druge zemlje članice Evropske unije;
15. ukoliko je strani državljanin žrtva trgovine ljudima na način opisan Okvirnom odlukom Saveta za borbu protiv
trgovine ljudima od 19. jula 2002., i ako takva osoba:
o ima boravište u Poljskoj,
o sarañuje sa nadležnim vlastima za sprovoñenje postupka koji se tiče trgovine ljudima,
o je prekinula kontakte sa osobama osumnjičenim za krivična dela povezana sa trgovinom ljudima;
10
16. dolazak u Republiku Poljsku ili boravak na njenoj teritoriji kako bi se započeo ili nastavile visokoškolske ili
doktorske studije na teritoriji Republike Poljske, u daljem tekstu samo studije, kao i u slučaju započinjanja
studija na teritoriji neke druge zemlje članice Evropske unije, a koje će se nastaviti ili dopuniti u Republici
Poljskoj;
17. ukoliko je strani državljanin naučnik koji dolazi u Republiku Poljsku ili boravi na njenoj teritoriji kako bi se bavio
naučnim istraživanjem na osnovu ugovora o radu vezanim za sprovoñenje istraživačkog projekta, a koji je
potpisan sa naučnom institucijom odobrenom od strane ministra nadležnog za nauku;
18. posedovanje boravišne dozvole navedene u Članu 1 (2) (a) Uredbe Saveta (EZ) br. 1030/2002 od 13. juna
2002. koja definiše jedinstven format boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (OJ L 137, 15.6.2002, str.
1-7) uz napomenu „naučnik“, koju je izdala neka druga zemlja članica Evropske unije, ukoliko ugovor o radu na
sprovoñenju istraživačkog projekta potpisan sa nadležnom naučnom institucijom te zemlje omogućava
sprovoñenje naučnog istraživanja i na teritoriji Republike Poljske.
Boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period može se odobriti stranom državljaninu koji:
o namerava da započne ili nastavi obrazovanje ili stručno usavršavanje u Republici Poljskoj;
o zbog porodičnih odnosa namerava da se pridruži poljskom državljaninu ili državljaninu zemlje članice Evropske
unije, zemlje članice Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), koja je potpisnica Sporazuma o
Evropskom ekonomskom području, ili Švajcarske konfederacije, sa boravištem u Republici Poljskoj, ili ako
on/ona namerava da ostane sa njim/njom;
o sveštenik, član reda, ili osoba koja obavlja verske dužnosti u crkvama i verskim udruženjima čiji je status
regulisan meñunarodnim sporazumom, odredbama zakona o odnosima izmeñu država i crkve ili nekog drugog
verskog udruženja koje deluje u skladu sa upisom u registar crkava i drugih verskih udruženja, a njegov/njen
boravak u Republici Poljskoj vezan je za dužnosti koje on/ona obavlja ili za pripremu njihovog obavljanja;
o dokaže da su se pojavile druge okolnosti mimo onih navedenih u tačkama 1-3 ili u Članu 53(1) Zakona o
strancima.
Strani državljanin koji podnosi zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period u principu mora imati:
o stalan i redovan izvor prihoda dovoljan da pokrije troškove života podnosioca zahteva i njegovih članova
porodice
o zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima o uobičajenom zdravstvenom osiguranju ili dokumenta koja
potvrñuju da će osiguravajući subjekt pokriti troškove lečenja u Republici Poljskoj;
Ovi uslovi se ne odnose na supružnike poljskih državljana, maloletnu decu stranih državljana koja imaju boravišnu
dozvolu na tačno utvrñen vremenski period a roñena su u Republici Poljskoj, strane državljane koji učestvuju u obuci i
stručnoj praksi u okviru programa Evropske unije i žrtve trgovine ljudima. Pored toga, strani državljani spomenuti u
gore navedenim tačkama 16-18 i strani državljani koji nameravaju da nastave obrazovanje trebalo bi da imaju dovoljno
novčanih sredstava za pokrivanje troškova života i povratka.
Ukoliko boravite u inostranstvu, zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period treba podneti putem
konzula. Ukoliko ste u Poljskoj, zahtev treba predati Vojvodstvu nadležnom za mesto u kome planirate da boravite.
Kada podnosite zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period obavezni ste da predate:
o obrazac zahteva,
o četiri fotografije veličine 4,5 cm x 3,5 cm, jasne i u boji, koje prikazuje osobu bez bilo čega što pokriva glavu ili
tamnih naočara tako da se glava vidi iz levog poluprofila, s tim da se vidi levo uvo i da je lice ravnomerno
osvetljeno,
o dokumenta neophodna za potvrñivanje podataka navedenih u zahtevu i okolnosti koje opravdavaju podnošenje
zahteva za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period,
o potvrdu o uplati takse za overavanje ili dokaz o uplati konzularne takse,
o uverenje koje potvrñuje uplatu takse za podnošenje zahteva (ukoliko je zahtev podnet Vojvodstvu).
11
Boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period uvek se odobrava na period neophodan da se ostvari svrha
boravka stranog državljanina na teritoriji Republike Poljske, ali nikad na duže od 2 godine.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.udsc.gov.pl/INSTRUCTION,FOR,FOREIGNERS,,704.html
b) Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ
Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ izdaje se stranim državljanima koji podnesu zahtev, a
neposredno pre podnošenja zahteva su barem 5 godine zakonito i bez prekida boravili u Poljskoj, i koji imaju:
o stalan i redovan izvor prihoda dovoljan da pokrije troškove života podnosioca zahteva i njegovih članova
porodice;
o zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima o uobičajenom zdravstvenom osiguranju ili dokumenta koji
potvrñuju da će osiguravajući subjekt pokriti troškove lečenja u Republici;
Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ ne može se odobriti stranim državljanima koji:
o u Republici Poljskoj borave radi završetka studija ili stručnog obrazovanja;
o imaju dozvolu za tolerisani boravak, politički azil, izbeglički status odobren u Republici Poljskoj, ili se nalaze pod
privremenom zaštitom;
o podnose zahtev za izbeglički status ili politički azil;
o su zaposleni kao „au pair" ili sezonski radnici odreñeni od strane pružaoca usluga da pružaju prekogranične
usluge, ili su pružaoci prekograničnih usluga;
o borave u Republici Poljskoj na osnovu viza navedenih u Članu 33 Zakona o strancima ili na osnovu boravišne
dozvole na precizno utvrñen vremenski period odobrene na osnovu Člana 53 (1) (5) ili (7) Zakona o strancima;
o su pritvoreni, nalaze se u čuvanom centru ili pritvoru uz izdatu naredbu o proterivanju, protiv kojih su izrečene
zaštitne mere u formi zabrane napuštanja zemlje ili oduzimanje slobode uprkos sprovoñenju presuda izrečenih
na osnovu zakona.
U 5-godišnji boravak koji odreñuje odobravanje dugoročne dozvole boravka za osobe s boravištem u EZ ne spada
boravak stranih državljana koji:
o su pritvoreni, nalaze se u čuvanom centru ili pritvoru uz izdatu naredbu o proterivanju, protiv kojih su izrečene
zaštitne mere u formi zabrane napuštanja zemlje ili oduzimanje slobode uprkos sprovoñenju presuda izrečenih
na osnovu zakona;
o su zaposleni kao „au pair" ili sezonski radnici odreñeni od strane pružaoca usluga da pružaju prekogranične
usluge, ili su pružaoci prekograničnih usluga;
o borave u Republici Poljskoj na osnovu viza navedenih u Članu 33 Zakona o strancima ili na osnovu boravišne
dozvole na tačno utvrñen vremenski period odobrene na osnovu Člana 53 (1) (5) ili (7);
o su šefovi, članovi osoblja diplomatskih predstavništava, šefovi konzularnih kanelarija ili članovi konzularnog
osoblja strane zemlje, kao i ostale osobe jednakog statusa u skladu sa zakonima, sporazumima ili ustaljenim
meñunarodnim praksama.
U 5-godišnji boravak koji odreñuje odobravanje dugoročne dozvole boravka za osobe s boravištem u EZ spada pola
vremena boravka stranog državljanina na osnovu vize ili boravišne dozvole na precizno utvrñen vremenski period
odobrene u svrhu studija ili stručnog usavršavanja.
Boravak u Republici Poljskoj smatra se neprekidnim ukoliko bilo koje odsustvo nije duže od 6 meseci, a ukupno
odsustvo nije duže od 10 meseci, izuzev ako nije uzrokovano:
o obavljanjem profesionalnih obaveza ili posla izvan teritorije Republike Poljske na osnovu ugovora potpisanog sa
poslodavcem sa sedištem na teritoriji Republike Poljske;
12
o praćenjem supružnika koji/koja obavlja profesionalne obaveze ili poslove pod okolnostima navedenim u tački
(1);
o lečenjem stranog državljanina.
Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ izdaje se na neograničen period. Kako biste podneli zahtev za
dugoročnu dozvolu boravka za osobe s boravištem u EZ morate priložiti:
o ispunjen obrazac zahteva za dugoročnu dozvolu boravka za osobe s boravištem u EZ,
o četiri fotografije veličine 4,5 cm x 3,5 cm, jasne i u boji, koje prikazuju osobu bez bilo čega što pokriva glavu ili
tamnih naočara tako da se glava vidi iz levog poluprofila, s tim da se vidi levo uvo i da je lice ravnomerno
osvetljeno,
o dokumenta neophodna za potvrñivanje podataka navedenih u zahtevu i okolnosti koje opravdavaju podnošenje
zahteva za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period,
o potvrdu o uplati takse za overavanje,
o vlasničko pravo na stan u kome boravite i dokumenta koja potvrñuju iznos životnih troškova.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.udsc.gov.pl/INSTRUCTION,FOR,FOREIGNERS,,704.html
c) Dozvola za nastanjenje
Dozvola za nastanjenje izdaje se kada zahtev podnese strani državljanin koji je:
o maloletno dete stranog državljanina koji poseduje dozvolu za nastanjenje, a koje je roñeno na teritoriji Poljske;
o bio u braku sa državljaninom Poljske barem tri godine pre podnošenja zahteva i koji je neposredno pre
podnošenja zahteva boravio neprekidno barem dve godine u Poljskoj na osnovu boravišne dozvole na tačno
utvrñen vremenski period;
o neposredno pre podnošenja zahteva neprekidno boravio u Poljskoj barem 10 godina na osnovu dozvole o
tolerisanom boravku, ili barem 5 godina na osnovu sticanja izbegličkog statusa;
o dete Poljskog državljanina i ostaje pod njegovim staranjem.
Boravak u Republici Poljskoj smatra se neprekidnim ukoliko bilo koje odsustvo nije duže od 6 meseci, a ukupno
odsustvo nije duže od 10 meseci, sem u slučajevima kada je uzrokovano:
o obavljanjem profesionalnih obaveza ili posla izvan teritorije Republike Poljske na osnovu ugovora potpisanog sa
poslodavcem sa sedištem na teritoriji Republike Poljske;
o praćenjem supružnika koji/koja obavlja profesionalne obaveze ili poslove pod okolnostima navedenim u tački
(1);
o potrebom da se izvade putne isprave;
o lečenjem stranog državljanina.
Kako biste podneli zahtev za dozvolu za nastanjenje morate priložiti:
o ispunjen obrazac zahteva za izdavanje dozvole za nastanjenje,
o 4 fotografije u boji 4,5cm x 3,5cm,
o dokumenta neophodna za potvrñivanje podataka navedenih u zahtevu i okolnosti koje opravdavaju podnošenje
zahteva za dozvolu za nastanjenje,
o taksa,
o vlasničko pravo na stan u kojem boravite ili planirate da boravite, kao i dokumenta koji potvrñuju troškove
stanovanja.
Standardna taksa u iznosu od 600 zlota naplaćuje se za izdavanje dozvole za nastanjenje.
Taksa u iznosu od 50 zlota naplaćuje se za izdavanje boravišne karte.
13
6. Postupak za dobijanje azila
Telo odgovorno za odobravanje izbegličkog statusa u Poljskoj je Kancelarija za strance. http://www.udsc.gov.pl/
Podnosilac zahteva za dobijanje izbegličkog statusa zahtev mora podneti preko komandanta jedinice Granične službe
pod čiju nadležnost spada Grad Varšava, ili preko komandanta Granične službe na graničnom prelazu tokom kontrole
prilikom ulasku u Poljsku.
U pomoć koja se pruža podnosiocima zahteva za azil spada pružanje smeštaja u centru ili finansijska pomoć za
pokrivanje troškova boravka u Poljskoj, troškova lečenja. Pomoć takoñe može biti i u obliku pokrivanja troškova
dobrovoljne repatrijacije iz Poljske.
Žalba protiv odluke Predsednika Kancelarije za strance da se odobri ili povuče odluka o davanju izbegličkog statusa
može se podneti Odboru za izbeglice.
Ukoliko se zahtev za odobravanje izbegličkog statusa odbije, podnosiocu zahteva može se odobriti dozvola za tolerisani
boravak ili narediti da napusti teritoriju Poljske u roku navedenom u odluci, ne dužim od 30 dana.
Dozvola za tolerisani boravak nosiocu daje pravo da radi u Poljskoj bez radne dozvole, pruža mu besplatnu zdravstvenu
negu i druge oblike socijalne pomoći.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.udsc.gov.pl/Procedure,for,granting,the,refugee,status,266.html (na engleskom)
7. Spajanje porodice
Članu porodice migranta koji živi u Poljskoj može se odobriti dozvola za privremeni boravak. Sledeće osobe se smatraju
članovima porodice u svrhu spajanja porodice:
o osoba u bračnom odnosu sa njim/njom na način priznat poljskim zakonom;
o maloletno dete stranog državljanina i osoba u bračnom odnosu sa njim/njom na način priznat poljskim
zakonom, uključujući i usvojeno dete;
o maloletno dete stranog državljanina, uključujući usvojeno dete koje zavisi od njega/nje i nad kim strani
državljanin vrši stvarno roditeljsko staranje;
o maloletno dete osobe navedene u tački 1, uključujući usvojeno dete koje zavisi od njega/nje i nad kim on/ona
vrši stvarno roditeljsko staranje.
Roñaci prvog reda takoñe se smatraju članovima porodice maloletnog stranog državljanina koji poseduje izbeglički
status i boravi u Republici Poljskoj bez staranja.
Privremena boravišna dozvola u svrhu spajanja porodice može se odobriti članovima porodice:
o migranata sa dozvolom za nastanjenje
o migranata sa dugoročnom dozvolom boravka za osobe s boravištem u EZ
o priznatih izbeglica
o migranata koji su barem dve godine posedovali dozvolu za privremeni boravak
o na osnovu boravišne dozvole na precizno utvrñen vremenski period naveden u Članu 53 (1) (17) i (18) Zakona
o strancima.
Migrant mora potvrditi stalne i redovne izvore prihoda dovoljne za pokrivanje troškova vlastitog izdržavanja, kao i
izdržavanja članova porodice i zdravstvenog osiguranja. Migrant koji je član porodice priznate izbeglice nije obavezan da
potvrdi prihode i zdravstveno osiguranje ukoliko je zahtev za boravišnu dozvolu podnet u roku od tri meseca od datuma
odobravanja izbegličkog statusa.
14
Uz zahtev treba priložiti i vlasničko pravo na stan u kome migrant boravi ili namerava da boravi, kao i ugovor o
iznajmljivanju sa navedenom cenom iznajmljivanja stana.
Članu porodice odobriće se boravišna dozvola na period koji nije duži od trajanja boravišne dozvole člana porodice sa
kojim nameravaju da borave, npr. ako migrant koji boravi u Poljskoj poseduje boravišnu dozvolu na precizno utvrñen
vremenski period od 7 meseci, članovima njegove/njene porodice koji dolaze u Poljsku takoñe će se odobriti boravišna
dozvola na 7 meseci.
Ukoliko je migrantu koji boravi na teritoriji Poljske odobrena dozvola za nastanjenje, dugoročna dozvola boravka za lica
sa boravištem u EZ, ili izbeglički status, članovima porodice odobriće se boravišna dozvola na period od 2 godine.
Zahtevi za spajanje porodice moraju se podneti nadležnim lokalnim vlastima (Vojvodstvu).
8. Sistem zdravstvene zaštite
Strani državljani koji borave u Poljskoj mogu se osigurati putem Državnog zdravstvenog fonda ili putem privatnih
programa osiguranja. Pacijenti osigurani putem Državnog zdravstvenog fonda ne plaćaju preglede kod lekara koji imaju
ugovor sa Državnim zdravstvenim fondom.
Ukoliko ste osigurani putem Državnog zdravstvenog fonda, vaša zdravstvena zaštita finansira se državnim sredstvima.
Osiguranik Državnog zdravstvenog fonda možete postati ili samostalno ili preko poslodavca. Osobe koje je poslodavac
osigurao ne moraju se samostalno osigurati kod Državnog zdravstvenog fonda. Ukoliko ste zaposleni, poslodavac će
odbiti iznos zdravstvenog osiguranja za Državno zdravstveno osiguranje od vaše plate. Poslodavac je obavezan da
zaposlenima obezbedi zdravstveno osiguranje.
Strani državljani koji pripadaju jednoj od sledećih kategorija imaju pravo na zdravstvenu zaštitu finansiranu državnim
sredstvima:
1. Strani državljani zaposleni u Poljskoj
2. Članovi porodica osiguranih osoba (uključujući članove porodica osoba zaposlenih u Poljskoj):
o Deca – dok dete ne napuni 18 godina ili – ukoliko dete nastavlja s obrazovanjem – dok dete ne napuni
26
o Supružnik
o Roditelji i deda i baba – ukoliko borave u istom domu
3. Izbeglice
4. Registrovana nezaposlena lica; oni koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu su:
1. izbeglice i osobe sa privremenom ili dodatnom zaštitom ili sa dozvolom za tolerisani boravak
2. osobe koje poseduju dozvolu za nastanjenje
3. osobe koje poseduju dugoročnu dozvolu boravka za osobe sa boravištem u EZ
4. osobe koje poseduju privremenu boravišnu dozvolu izdatu u svrhu rada ili studiranja u Poljskoj;
spajanje porodica, i članovi porodica poljskih državljana
5. verski službenici
6. Studenti
7. Deca
8. Osobe pod nadzorom (u zatvoru ili pritvorskim jedinicama)
9. Osobe osigurane u drugim zemljama članicama EU ili EFTA.
U hitnim slučajevima ili ukoliko je osoba životno ugrožena, neosigurana lica takoñe imaju pravo na besplatne
zdravstvene usluge i pomoć javnih zdravstvenih službi. Osobe koje imaju pravo da se prijave za socijalnu pomoć, kao
što su nezaposlena lica, takoñe imaju pravo na besplatne zdravstvene usluge.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.migrant.info.pl/en/health_care/health_care_insurance/
15
9. Sistem socijalnog osiguranja i usluga
a) Socijalno osiguranje
Kao u slučaju zdravstvenog osiguranja, u Poljskoj je moguće biti korisnik obaveznog socijalnog osiguranja ili kupiti
takvo osiguranje samostalno i dobrovoljno. Obavezno socijalno osiguranje imaju lica koja su zakonito zaposlena u
Poljskoj i rade na teritoriji Poljske – uključujući zaposlene strane državljane. To znači da je poslodavac obavezan da
svakog meseca deo plate zaposlenog uplaćuje (kao doprinos za socijalno osiguranje) Zavodu za socijalno osiguranje
(ZUS). Poslodavac je obavezan da u roku od 7 dana od početka zaposlenja prijavi radnika u sistem socijalnog
osiguranja.
Sistem socijalnog osiguranja u Poljskoj sastoji se od sledećih elemenata:
o penziono osiguranje – osiguranje koje se daje kad se dostigne odreñeno starosno doba,
o invalidsko osiguranje – osiguranje koje se daje zbog gubitka radne sposobnosti ili smrti nosioca domaćinstva,
o osiguranje za bolovanje i porodiljsko odsustvo – osiguranje koje se daje u slučaju bolesti i majčinstva,
o osiguranje naknade radnicima – osiguranje koje se daje u slučaju nesreća na radnom mestu i profesionalnih
oboljenja.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.migrant.info.pl/en/family_benefits_social_insuranc/social_insurance/
b) Socijalne službe
Institucije koje su nadležne za pružanje socijalne pomoći su kancelarije socijalne službe i poviat (opštinski) centri za
pružanje podrške porodicama (PCPR). Oblici pomoći koji se nude su: finansijska, materijalna i specijalna (psihološka,
pravna i savetovanje).
Socijalne usluge pružaju se osobama i porodicama koje se suočavaju sa problemima kao što su:
o siromaštvo,
o deca bez roditeljskog staranja,
o beskućništvo,
o nezaposlenost,
o invaliditet,
o dugotrajna ili ozbiljna bolest,
o porodično nasilje,
o potreba za pružanjem zaštite osobi koja je žrtva trgovine ljudima,
o potreba za zaštitom majčinstva i porodica sa više dece,
o problemi pri integraciji stranih državljana kojima je dat status izbeglice u Poljskoj ili dodatna zaštita,
o alkoholizam i zavisnost od droge,
o nesreće i kritične situacije,
o prirodne nepogode i ekološke katastrofe.
Ukoliko meñunarodnim sporazumima nije drugačije regulisano, socijalne usluge u Poljskoj pružaju se strancima koji:
1. borave u Poljskoj na osnovu:
o dozvole za nastanjenje,
o dugoročne dozvole boravka za osobe s boravištem u EZ,
o boravišne dozvole na tačno utvrñen vremenski period koja im je izdata zbog činjenice da im je u drugoj
zemlji izdata dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ i planiraju da rade ili obavljaju
ekonomske aktivnosti u skladu sa poljskim propisima, da započnu ili nastave studije ili stručno
obrazovanje, ili ukoliko potvrde okolnosti koje opravdavaju njihov boravak na teritoriji Poljske,
16
o izbegličkog statusa ili dodatne zaštite.
2. borave u Poljskoj na osnovu dozvole za tolerisani boravak – socijalnim službama je dopušteno da takvim
stranim državljanima pruže: sklonište, hranu, neophodnu odeću i džeparac,
3. su državljani zemalja članica EU ili Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) – zemalja potpisnica
sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru ili Švajcarske konfederacije. Pravo na usluge imaju članovi
njihovih porodica kojima je odobren boravak ili trajni boravak na teritoriji Poljske. Član porodice je: supružnik,
dete mlañe od 21 godine koje izdržava državljanin EU ili njegov/njen supružnik, roditelj, roditelj supružnika
koga izdržava državljanin EU ili njegov/njen supružnik.
4. su žrtve trgovine ljudima. Takvi strani državljani imaju pravo na pomoć kao što je: kritična intervencija,
sklonište, hrana, neophodna odeća i džeparac. Usluge se pružaju onima koji borave na teritoriji Poljske,
sarañuju sa organima koji sprovode postupak u slučaju trgovine ljudima i koji su prekinuli sve kontakte sa
osobama osumnjičenim za izvršavanje krivičnih dela definisanih kao trgovina ljudima.
Kako bi dobio socijalne usluge strani državljanin mora posetiti centar za pružanje socijalnih usluga u svojoj zajednici.
Socijalni radnik obavlja porodični intervju. Donošenje odluke o pružanju socijalnih usluga može se proslediti organu i u
roku koji će se definisati posebnom odlukom.
Za više informacija o konkretnim oblicima pomoći, molimo posetite:
http://www.mpips.gov.pl/index.php?gid=1311
http://www.migrant.info.pl/en/family_benefits_social_insuranc/social_services/
Naknada za nezaposlene:
U principu, za dobijanje naknade za nezaposlene u Poljskoj neophodno je ispuniti sledeće uslove:
o registrovati se pri opštinskom (powiat) centru za zapošljavanje koji odgovara prijavljenoj adresi stanovanja
podnosioca zahteva (spisak opštinskih centara za zapošljavanja nalazi se, izmeñu ostalog, na portalu
http://www.psz.praca.gov.pl pod oznakom: Adrese opštinskih centara za zapošljavanje (Adresy powiatowych
urzędów pracy),
o evidencija o radnoj uspešnosti (na osnovu ugovora o radu, ugovora o pružanju usluga, obavljanja poslovnih
aktivnosti, itd.) za period od najmanje 365 dana tokom 18 meseci pre dana registracije, kao i o primanjima
zarañenim tokom tog perioda da su jednaka barem minimalnoj plati i za koja su izvršene doznake doprinosa
socijalnom osiguranju i Zavodu za zapošljavanje,
o nemogućnost prihvatanja zaposlenja ili profesionalne delatnosti ponuñene od strane opštinskog (poiwat) centra
za zapošljavanje (npr. interventni radovi, javni radovi, šegrtovanje, ponuñeni posao).
Stanovanje
Naknada za smeštaj može se dodeliti osobama koje ispunjavaju odreñene kriterijume, a tiču se niskih primanja.
Strani državljanin može podneti zahtev za socijalni smeštaj pod istim uslovima kao i poljski državljanin ukoliko je
njegova/njena materijalna situacija loša i ukoliko ne poseduje vlastiti smeštaj. Svaka lokalna zajednica u rešenju može
navesti kome će se dodeliti socijalni stan. Socijalni smeštaj se pre svega dodeljuje osobama u najgoroj materijalnoj
situaciji, koje su izbačene i koje su deložirane i koje su izgubile vlastiti smeštaj zbog prirodne katastrofe (poplava ili
požar).
10. Priznavanja diploma
U skladu sa Uredbom Ministra obrazovanja i nauke o nostrifikaciji inostranih školskih i maturskih svedočanstava (6. april
2006.) svako strano školsko svedočanstvo mora se ozakoniti u zemlji u kojoj je izdato i onda prezentovati lokanim
obrazovnim vlastima (kuratorium oświaty) u Poljskoj kako bi se nostrifikovalo (priznalo).
Strana svedočanstva koja omogućavaju pristup visokoškolskom obrazovanju u inostranstvu priznaju se kao takva u
Poljskoj, slično drugim školskim svedočanstvima. Meñutim, moraju sadržati klauzulu koja potvrñuje da vlasnici takvih
17
svedočanstava imaju pristup visokoškolskom obrazovanju u vlastitim zemljama. U slučaju da svedočanstvo ne sadrži
takvu klauzulu, uprava škole koja izdaje svedočanstvo može zasebnim pismom potvrditi ovu činjenicu.
Osobe koje imaju inostrane visokoškolske diplome moraju podneti zahtev veću fakulteta (ili osnovnoj organizacionoj
jedinici poljske visokoškolske institucije). Prilikom odabira visokoškolske institucije kojoj će podneti zahtev moraju voditi
računa da to bude institucija koja ima pravo da dodeljuje akademski stepen doktor u datom naučnom polju.
Priznavanje stranih diploma naučnog stepena u Poljskoj vrši se na osnovu Uredbe Ministra nacionalnog obrazovanja i
sporta o nostrifikaciji stranih akademskih i umetničkih stepena u obimu stečenom u inostranstvu (3. jun 2005.) – koja je
stupila na snagu 29. juna 2005. Postupak priznavanja je sličan onom kao u slučaju priznavanja visokoškolskih diploma.
Tela koja mogu nostrifikovati akademske stepene su veća fakulteta koja imaju pravo da dodele stepen habilitovani
doktor (doktor habilitowany).
Gore navedeno se ne odnosi na uverenja izdata u zemljama sa kojim je Poljska potpisale bilateralne sporazume o
priznavanju dokumenta u obrazovanju (Austrija, Nemačka, Litvanija, Belorusija, Ukrajina).
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.buwiwm.edu.pl/
http://www.nauka.gov.pl/higher-education/recognition-of-foreign-qualifications/recognition-for-academic-purposes/
11. Službe za pomoć migrantima
Kancelarija za strance (Urząd do spraw Cudzoziemców)
Koszykowa 16 00-564 Varšava
Tel.: 0 22 601 74 02
Fax.: 0 22 601 74 13
http://www.udsc.gov.pl/
Karitas Poljske – Centri za pomoć migrantima i izbeglicama
15-077 Białystok, ul. Warszawska 32 tel.: 085 732 55 53
E-mail: [email protected]
http://www.bialystok.caritas.pl/
20-950 Lublin, ul. Prymasa Stefana Wyszyńskiego 2 tel.: (81) 743 71 86
E-mail: [email protected]
http://lublin.caritas.pl/
59-900 Zgorzelec, ul. Księdza Domańskiego 12 tel.: (75) 771 65 61
E-mail: [email protected]
http://www.legnica.caritas.pl
Varšava, ul. Krakowskie Przedmieście 62 tel/fax.: (22) 826 99 10
E-mail: [email protected]
http://www.warszawa.caritas.pl/
69-100 Słubice, ul. Wojska Polskiego, tel. (95) 737 40 06,
E-mail: [email protected]
Poljska humanitarna akcija – Centar za pomoć izbeglicama
00-031 Varšava, ul. Szpitalna 5 lok. 3
Tel.: (22) 828 88 82, (22) 828-90-86; fax.: (22) 831-99-38
18
E-mail: [email protected]
http://www.pah.org.pl/
Crveni krst Poljske
00-561 Varšava, ul. Mokotowska 14
Tel.: (22) 326-12-86; fax.: (22) 628-41-68
E-mail: [email protected]
www.pck.org.pl
UNHCR Poljska
00-580 Varšava, Al. Szucha 13/15 lok.17
Tel.: +48 (0) 22 628 69 30; fax.: +48 (0) 22 625 61 24
E-mail: [email protected]
http://www.unhcr-budapest.org/poland/
IOM (Meñunarodna organizacija za migracije)
ul. Mariensztat 8
00-302 Varšava
Tel.: (+48 22) 5389103
Fax.: (+48 22) 5389140
e-mail: [email protected]
http://www.iom.pl/
Centar milosrña Pravoslavne crkve "Eleos"
15-062 Białystok, ul. Warszawska 47
Tel.: (085) 732 89 07
E-mail: [email protected], [email protected]
Udruženje izbeglica u Poljskoj
00-375 Varšava, ul. Smolna 40, 210B
Tel.: +48 698 850 333 or 22 498 5238
Fax.: +48 22 844 5561
e-mail: [email protected]
Fondacija “Spas” (“Ocalenie”)
00-364 Varšava, ul. Ordynacka 9 lok. 21
Tel./Fax.: +48 22 828 50 54
E-mail: [email protected]
http://www.ocalenie.org.pl
"Proxenia" Udruženja za integraciju i zaštitu stranaca
02-647 Varšava, ul. Bachmacka 4/5
Tel.: +48 (0)608 29 86 22
E-mail: [email protected]
Halina Nieć centar za pravnu pomoć
ul. Krowoderska 11/7
31-141 Krakov, Poljska
Tel.: 012 633 72 23
Fax.: 012 423 32 77
E-mail: [email protected]
http://www.pomocprawna.org/
Helsinški fond za ljudska prava Poljske
00-018 Varšava, ul. Zgoda 11
19
Tel.: (22) 828 69 96, 828 10 08, 556 44 40
Fax.: (22) 556 44 50 lub 51
E-mail: [email protected]
www.hfhrpol.waw.pl
Centar za ljudska prava Jagiellonian univerziteta
30-197 Krakov, ul. Zygmunta Krasińskiego 18
Tel.: +48 12 427-24-80
Fax.: +48 12 427-33-95
E-mail: [email protected]
http://www.opc.uj.edu.pl/
Pravna klinika – Studentski centar za pravnu pomoć na Pravnom fakultetu Univerziteta u Varšavi
00-071 Varšava, Krakowskie Przedmieście 26/28
Tel.: (22) 552 08 11; tel./fax: (22) 552 43 18
www.klinika.wpia.uw.edu.pl
Udruženje „Jedan svet”
Poljski ogranak Service Civil International
60-830 Poznań, ul. Krasińskiego 3a/1
Tel.: (61) 848 43 38 fax.: (61) 848 43 37
E-mail: [email protected]
www.jedenswiat.org.pl
Fondacija A-venir:
Rogińskiego 31, 20-707 Lublin
Tel.: 696 580 880, 696 580 888
E-mail: [email protected]
http://www.avenir.ngo.org.pl/
Fondacija Vladavina prava
Ul. Chopina 14/70, 20-023 Lublin
Tel.: +48 81 743 68 05
Fax.: +48 81 532 40 69
E-mail: [email protected]
www.fipp.org.pl
Fondacija za socijalnu integraciju u i razvoj preduzeća „Via”
Ul. Długa 44/50 lok. 204, 00-241 Varšava
Tel.: (22) 635-55-95, (22) 635-55-62
Fax.: (22) 635-55-76
E-mail: [email protected] , [email protected]
www.via.org.pl
„H.A.I” COM pomoć migrantima
Al. Jerozolimskie 91/11 02-001 Warszawa
Tel./Fax.: 0048 629 67 13
E-mail: [email protected]
www.hai.com.pl
Fu Shenfu centar za migrante
Ul. Ostrobramska 98, 04-118 Warszawa
Tel.: 022 610 02 52
E-mail: [email protected]
http://www.migrant.pl/
20
Emigrantsko udruženje
Adres korespondencyjny: ul. Pogodna 12, 42-202 Częstochowa,
Biuro: ul. Sobieskiego 5, 42-217 Częstochowa
Tel./Fax.: +48 34 361 27 72
e-mail: [email protected]
www.emigrant.net.pl
12. Sticanje državljanstva
Zahtev za poljsko državljanstvo možete podneti nakon 5 godina neprekidnog boravka na osnovu dozvole za
nastanjenje, dugoročne dozvole boravka za lica s boravištem u EZ, ili trajne boravišne dozvole. Supružnik državljanina
Poljske može podneti zahtev za poljsko državljanstvo nakon 3 godine braka i ako poseduje dozvolu za nastanjenje,
dugoročnu dozvolu boravka za lica s boravištem u EZ ili trajnu boravišnu dozvolu. Vremenski rok za davanje izjave volje
je: 3 godine i 6 meseci od dana sklapanja braka sa državljaninom Poljske, ili 6 meseci od dana sticanja dozvole za
nastanjenje, dugoročne dozvole boravka za lica s boravištem u EZ, ili trajne boravišne dozvole. Zahtev za sticanje
državljanstva podnosi se lokalnim vlastima (Vojvodstvu).
13. Ostali korisni kontakti i informacije
Spisak poljskih ambasada nalazi se u poglavlju 2 o vizama.
Ambasada Albanije u Poljskoj
Altowa 1, 02-386 Varšava
Tel: +48 22 824 14 27, +48 22 658 03 31
Fax: +48 22 824 14 26
E-mail: [email protected]
Ambasada Bosne i Hercegovine u Poljskoj
Humańska 10, 00-789 Varšava
Tel: (0-22) 856 99 35
Konzularno odeljenje: (0-22) 856 71 82, 881 12 48
Fax: (0-22) 848 15 21
Ambasada Republike Makedonije u Poljskoj
Krolowej Marysienki 40, 02-954 Varšava
Tel: 48 22 651 72 91
Fax: 48 22 651 72 92
Ambasada Srbije u Poljskoj
Rolna 175 A/B, 02-729 Varšava
Tel: (0-22) 628 51 61, 625 60 41
Fax: (0-22) 629 71 73
E-mail: [email protected]
Konzularno odeljenje: (0-22) 628 51 61
1. Osnovne informacije
Glavni grad: Varšava
Broj stanovnika: 38.530.000
Površina: 312.685 km2
Jezik: poljski
Novčana jedinica: poljski zlot (PLN)
Stopa nezaposlenosti: 11%
2. Opšti uslovi ulaska u zemlju i informacije o vizama
Vize se mogu izdavati u diplomatskim misijama i konzularnim odeljenjima Republike Poljske.
Ambasada Poljske u Tirani, Albanija *
Rruga e Durresit 123, Tirana
Tel: (0-0355-4) 234-190
Fax: (0-0355-4) 233-364
E-mail: [email protected]
www.tirana.polemb.net
Ambasada Poljske u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Ul. Dola 13, 71000 Sarajevo
Tel: (00-387 33) 201 142; 215 862
Fax: (00-387 33) 233 796
E-mail: [email protected] ; [email protected]
www.sarajewo.polemb.net
Ambasada Poljske u Skoplju, Bivša jugoslovenska Republika Makedonija *
Ul. Djuro Djaković 50, 1000 Skoplje
Tel: (00-389 2) 31 19 744, 31 12 647
Fax: (00-389 2) 31 33 057
E-mail: [email protected]
Konzularno odeljenje
Tel/Fax: (00-389 2) 313 30 57
Ambasada Poljske u Podgorici, Crna Gora
Ul. Kozaračka 71, 81000 Podgorica
Tel: +382.20.658.593, (020) 658.593
Fax: +382.20.658.581, (020) 658.581
E-mail: [email protected]
2
Ambasada Republike Poljske u Beogradu, Srbija
Ul. Kneza Miloša 38, 11000 Beograd
Tel: (00-381 11) 206 53 01, 206 53 18
Fax: (00-381 11) 361 75 76
E-mail: [email protected]
Konzularno odeljenje
Tel: (00-381 11) 206 53 16, 206 53 17, 206 53 14
Fax: (00-381 11) 361 69 39
Ekonomsko odeljenje
Tel/Fax: (00-381 11) 206 53 33
* Poljske ambasade u Skoplju i Tirani mogu izdavati vize grañanima Kosova prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti
UN.
a) Tranzitne vize (A, B):
Aerodromska viza (A) dozvoljava vam tranzit kroz meñunarodni aerodrom u šengenskoj zoni bez ulaska na teritoriju
Šengena. Državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Crne Gore i
Srbije ne treba aerodromska viza (A).
Tranzitna viza (B) izdaje se na period od pet dana i služi za prolaz kroz teritoriju Šengena kopnenim putem.
b) Šengenska viza za kratkoročni boravak (C):
Budući da je Poljska članica Šengenskog sporazuma, poljska ulazna viza daje pravo njenom nosiocu da ulazi u čitav
šengenski prostor. Viza za kratkoročni boravak (C) dozvoljava nosiocu da boravi do 90 dana na teritoriji Šengena u
periodu od 180 dana, u turističke svrhe, kao i iz porodičnih ili poslovnih razloga.
Od 30. novembra 2009. i 8. novembra 2010. državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše jugoslovenske Republike
Makedonije, Crne Gore i Srbije koji poseduju biometrijski pasoš više ne moraju posedovati vizu za ulazak na
teritoriju Šengena, dok će državljani koji imaju stari nebiometrijski pasoš morati da podnesu zahtev za vizu. Grañani
Kosova prema Rezoluciji 1244 SB UN još uvek moraju imati vizu za ulazak na teritoriju Šengena. Grañani Kosova koji
žele da putuju u Poljsku mogu podneti zahtev za vizu u ambasadama Poljske u Albaniji i Bivšoj jugoslovenskoj Republici
Makedoniji.
Nosioci poljske boravišne dozvole mogu da putuju kroz teritoriju Šengena bez potrebe da podnose zahtev za šengensku
vizu.
Kako biste podneli zahtev za vizu za kratkoročni boravak (C), morate priložiti:
1. Putnu ispravu koja:
o važi najmanje tri meseca nakon planiranog napuštanje Poljske/šengenske teritorije;
o ima barem dve prazne stranice;
o je izdata u poslednjih deset godina.
o Ispunjen i potpisan obrazac za podnošenje zahteva za vizu koji se može naći na:
http://www.e-konsulat.gov.pl/Wiza/FormularzWiza_2.aspx ili
http://www.mfa.gov.pl/files/Formularze/wnioski 20wizowe/wniosek 20EN.doc
2. Biometrijsku fotografiju.
3. Taksu za vizu.
4. Zdravstveno osiguranje sa minimalnim pokrićem od 30.000 evra koje važi na čitavom šengenskom prostoru.
5. Dodatna dokumenta koja potvrñuju:
o svrhu posete,
o posedovanje smeštaja;
3
o posedovanje dovoljno finansijskih sredstava za pokrivanje troškova ulaska, boravka i odlaska iz
šengenskog prostora ili Poljske;
o spremnost da napustite šengenski prostor nakon isteka vize.
c) Dugoročna viza (D)
Ukoliko na teritoriji Poljske nameravate ostati više od 90 dana (barem 91 dan) tokom jedne ili više poseta u periodu od
pola godine računajući od prvog ulaska u zemlju, morate podneti zahtev za nacionalnu vizu tipa D.
Nacionalna viza tipa D nosiocu omogućava da:
o boravi na teritoriji Poljske tokom čitavog perioda njenog trajanja;
o uz to, da se kreće u okviru teritorija drugih šengenskih država u trajanju do tri meseca u periodu od pola
godine.
U svrhu:
o posete,
o obavljanja ekonomskih aktivnosti,
o obavljanja kulturnih aktivnosti ili učešća na meñunarodnim konferencijama,
o izvršavanja zakonskih funkcija od strane predstavnika vlasti strane države ili meñunarodne organizacije,
o učešća u postupku za dobijanje azila,
o rada,
o obrazovanja, obuke ili podučavanja – s izuzetkom rada,
o privremene zaštite.
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu (D), morate priložiti:
1. Putnu ispravu koja:
o važi najmanje tri meseca nakon planiranog napuštanje Poljske/šengenske teritorije;
o ima barem dve prazne stranice;
o je izdata u poslednjih deset godina.
2. Ispunjen i potpisan obrazac za podnošenje zahteva za vizu koji se može naći na:
http://www.e-konsulat.gov.pl/Wiza/FormularzWiza_2.aspx (obrazac za podnošenje zahteva za vizu putem
Interneta)
http://www.mfa.gov.pl/files/Formularze/wnioski 20wizowe/wniosek 20EN.doc (obrazac za podnošenje zahteva
za vizu)
3. Biometrijska fotografija.
4. Taksa za vizu.
5. Zdravstveno osiguranje.
6. Dodatna dokumenta koja potvrñuju:
o svrhu posete,
o posedovanje dovoljno novčanih sredstava za pokrivanje troškova ulaska, boravka i odlaska sa područja
Poljske;
o potrebu za boravkom u Poljskoj dužim od 90 dana u periodu od pola godine.
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu u svrhu zaposlenja, u najbližoj Poljskoj ambasadi/konzulatu morate
prložiti:
o obećanje za dodeljivanje radne dozvole koje daju lokalne vlasti (Vojvodstvo) u budućem mestu boravka u
Poljskoj. Ovo obećanje predstavlja zvaničan dokument kojim se Vojvodstvo obavezuje na izdavanje radne
dozvole (samo u slučaju da dobijete vizu ili boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period).
o ili dokument koji potvrñuje nameru poslodavca da vas zaposli, što važi u slučaju poslova za koje radna dozvola
nije neophodna
o obrazac za podnošenje zahteva za vizu
4
o važeći pasoš
o dve fotografije veličine kao za pasoš
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu u svrhu obrazovanja, u najbližoj poljskoj ambasadi/konzulatu morate
priložiti:
o uverenje o upisu izdato od strane univerziteta, akademije, instituta, više škole ili škole domaćina
o lekarsko uverenje
Za sve informacije o uslovima i dokumentima neophodnim u vašem konkretnom slučaju, ili načinu podnošenja zahteva,
molimo obratite se najbližoj poljskoj ambasadi ili konzulatu.
3. Imigracija u svrhu zaposlenja
a) uslovi ulaska i boravka stranih radnika
Vezano za dugoročne vize (D) koje se dodeljuju u svrhu zaposlenja, molimo pogledajte poglavlje 2 u tekstu iznad.
b) Radna dozvola
U principu, strani državljani moraju dobiti radnu dozvolu pre nego što počnu da rade u Poljskoj. Ovaj opšti propis
odnosi se kako na osobe u tradicionalnom odnosu poslodavac/zaposleni, tako i na nezavisne preduzetnike koji svoje
usluge pružaju na ugovornoj osnovi. Isto pravilo važi i za transfere radnika unutar preduzeća.
Da biste radili u Poljskoj, najpre morate naći poslodavca u Poljskoj koji će prihvatiti da podnese zahtev za radnu dozvolu
Vojvodstu u okrugu u kojem se preduzeće/institucija nalazi. Radna dozvola će se izdati samo ukoliko se dokaže da
nema grañana Poljske ili EU na raspolaganju za taj konkretan posao (ispitivanje tržišta rada).
Postupak zapošljavanja stranih državljana se u većini slučajeva sastoji iz tri faze.
1) postupak započinje podnošenjem zahteva za obećanje za izdavanje radne dozvole nadležnim lokalnim vlastima
(Vojvodstvu). Ovaj dokument predstavlja osnovu za izdavanje radne vize i radne dozvole koji će vam omogućiti ulazak i
boravak u Poljskoj u trajanju vašeg ugovora o radu. Zahtev podnosi budući poslodavac Birou za zapošljavanje u mestu
gde nameravate da se zaposlite.
Budući poslodavac ima obavezu objavljivanja oglasa za posao putem službi za zapošljavanje, novina, Interneta i EURESa
(Evropska služba za zapošljavanje). Zahtev za izdavanja radne dozvole poslodavac podnosi Vojvodstvu. Vojvodstvo
razmatra zahtev uzimajući u obzir lokalnu situaciju na tržištu rada putem „ispitivanja tržišta rada“ i izdaje obećanje koje
prethodi izdavanju radne dozvole.
Poslodavci koji zapošljavaju strane državljane ne moraju podnositi zahtev za obećanje radne dozvole ukoliko na dan
podnošenja zahteva strani državljanin ima važeću radnu vizu ili privremenu poljsku boravišnu vizu.
2) Po odobravanju Obećanja odluke za izdavanje radne dozvole poslodavac vam šalje obećanje i tada možete podneti
zahtev za izdavanje dugoročne vize (D) u svrhu zaposlenja poljskoj ambasadi/konzulatu u vašem mestu zakonitog
boravka. Obećanje treba priložiti uz zahtev za izdavanje vize.
3) Po dolasku u Poljsku u obavezi ste da ozakonite vaš boravak (da dobijete dozvolu za privremeni boravak). Nakon što
dobijete gore navedenu dozvolu, poslodavac Vojvodstvu daje mogući datum početka vašeg zaposlenja i Vojvodstvo
izdaje radnu dozvolu (na period ne duži od trajanje radne vize ili boravišne dozvole).
Kategorije lica kojima ne treba radna dozvola:
o državljani EU, državljani Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije kao i članovi njihovih
porodica,
5
o strani državljani koji imaju dozvolu za nastanjenje u Poljskoj,
o strani državljani koji imaju dugoročnu dozvolu boravka za lica s boravištem u EU,
o strani državljani kojima je dugoročna dozvola boravka za lica s boravištem u EU izdata u drugoj zemlji i kojima
je boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period izdata zbog, npr. namere da rade ili obavljaju druge
ekonomske aktivnosti,
o izbeglice, strani državljani kojima je odobrena privremena ili dodatna zaštita, ili dozvola za tolerisani boravak,
o strani državljani koji podnose zahtev za status izbeglice pod uslovom da poseduju važeće uverenje izdato od
strane Šefa Kancelarije za strance (koje se odnosi na ove slučajeve u kojima prvostepeni postupci traju duže od
šest meseci),
o strani državljani koji poseduju Kartu Poljaka (državljani bivšeg Sovjetskog saveza poljskog porekla ali bez prava
boravka u Poljskoj),
o strani državljani koji imaju pravo da borave i rade na području EU ili u zemlji Evropskog ekonomskog prostora
koja nije članica EU ili u Švajcarskoj konfederaciji, koje zapošljava poslodavac čije je sedište na području te
zemlje i koje je ovaj poslodavac privremeno odredio za obavljanje neke usluge na području Poljske,
o strani državljani na koje se odnose meñunarodni sporazumi i drugi propisi u smislu da ih ne obavezuju da
poseduju radnu dozvolu,
o supružnici državljanina Poljske kojima je izdata boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period u svrhu
zaključivanja braka.
Pored gore navedenih kategorija, drugi strani državljani takoñe su osloboñeni ove obaveze. To su:
o osobe koje izvode obuku, učestvuju u stručnoj praksi, obavljaju savetodavne, nadzorne ili druge funkcije za
koje su potrebne specifične kvalifikacije ili veštine, a izvode se u okviru programa koje sprovodi EU ili druge
meñunarodne organizacije, kao i u okviru programa na osnovu grantova odobrenih od strane poljske vlade
o pripadnici oružanih snaga baziranih na teritoriji Poljske, ili strani državljani angažovani na sprovoñenju
programa naoružavanja na osnovu sporazuma u kojima je Poljska jedna od strana,
o stalni dopisnici stranih medija akreditiovani od strane Ministarstva inostranih poslova na zahtev glavnog
urednika strane redakcije ili agencije, ali samo u okviru njihovih profesionalnih aktivnosti koje obavljaju za svoju
redakciju ili agenciju,
o umetnici koji nastupaju samostalno ili kao članovi umetničkih timova ukoliko period njihovog nastupanja ne
premašuje 30 dana tokom kalendarske godine (glumci, režiseri, dirigenti, instrumentalisti, vokalni umetnici,
cirkuski glumci, plesači, pantomimičari),
o osobe koje povremeno drže predavanja ili prezentacije od velike naučne ili umetničke vrednosti ukoliko njihove
aktivnosti ne premašuju 30 dana tokom kalendarske godine i koje imaju stalni boravak u nekoj drugoj zemlji,
o sportisti koji predstavljaju poljske subjekte na području Poljske tokom sportskih dogañaja, ali samo ukoliko su
takvi nastupi povremene prirode,
o verski službenici, članovi redova i druge osobe koje obavljaju radne aktivnosti zbog verske pozicije koju vrše u
crkvi ili nekom drugom verskom udruženju, kao i u nacionalnim meñucrkvenim organizacijama čiji je status
regulisan meñunarodnim sporazumima o odnosima izmeñu države i crkve ili nekog drugog verskog udruženja,
njihovih pravnih lica ili organizacionih jedinica, kao i oni koji obavljaju svoje verske funkcije u drugim
subjektima na osnovu naloga izdatog od nadležne crkve ili nekog drugog verskog udruženja, ili njihovog
pravnog lica,
o studenti poljskih univerziteta u periodu izmeñu jula i septembra,
o studenti koji rade u okviru stručne prakse na koju su ih uputile organizacije koje su članice meñunarodnih
studentskih asocijacija ili koji izvode obaveznu stručnu praksu,
o studenti koji rade u okviru saradnje izmeñu državnih službi za zapošljavanje i njihovih stranih partnera,
o osobe odreñene da rade u stranim kulturnim institucijama koje se nalaze na području Poljske na osnovu
meñunarodnih sporazuma koje je Poljska potpisala,
o osobe koje strani poslodavac angažuje za područje Poljske, ukoliko zadrže stalni boravak izvan Poljske, na
period do 3 meseca tokom kalendarske godine u svrhu:
o izvoñenja radova na sastavljanju, očuvanju i popravci mašina, ureñaja, konstrukcija ili druge opreme
ukoliko je proizvodi strani poslodavac,
o prijema naručenih mašina, ureñaja, druge opreme, ili delova koje su proizveli poljski poslovni ljudi,
o obuke zaposlenih poljskog poslodavca koji će raditi na prijemu ureñaja, konstrukcija, mašina i druge
opreme navedene u a) kako bi se obezbedila njihova ispravna upotreba,
6
o montiranja i demontiranja sajamskih jedinica, kao i čuvanja istih, ukoliko je izlagač strani poslodavac
koji angažuje strane državljane za obavljanje takvih poslova,
o strani državljani koji obavljaju poslove u korist delegata u Evropskom parlamentu u okviru njihovih dužnosti,
o državljani Turske nakon 4 godine zakonitog zaposlenja u Poljskoj,
o strani državljani koji rade kao naučni radnici u subjektima navedenim u pravilima o naučnoistraživačkim
subjektima,
o učenici i studenti koji završe poljske srednje škole, univerzitetske i doktorske studije,
o učesnici u kulturnim i obrazovnim programima razmene, programima humanitarne ili razvojne pomoći ili
programima letnjih poslova za studente koji se organizuju na osnovu sporazuma sa nadležnim ministrom,
o državljani susednih zemalja ili zemalja sa kojim Poljska sarañuje na polju radne migracije u okviru partnerstva
za mobilnost koje je uspostavljeno izmeñu ovih zemalja i EU – državljani Rusije, Belorusije, Moldavije i Ukrajine
(videti u nastavku).
c) sektori tržišta rada koji se suočavaju sa nedostatkom radnika
Načelno, Poljska iz godine u godine odobrava sve više radnih dozvola (manje od 15.000 godišnje izmeñu 1995. i 2007.,
18.000 radnih dozvola u 2008. i 29.340 u 2009). U 2009 najviše radnih dozvola izdato je kvalifikovanim radnicima, za
rukovodeće položaje i za nekvalifikovane jednostavne poslove. Trgovina, industrija, finansijske usluge, nekretnine i
izgradnja predstavljali su glavne sektore zaposlenja za nosioce radnih dozvola. Visokokvalifikovani radnici lakše dolaze
do radne dozvole u Poljskoj. Što se tiče sezonskih poslova, poljoprivreda, izgradnja i održavanje domaćinstava su oblasti
koje doživljavaju kontinuiran rast.
Od 2002., broj poslova koje nude javne službe za zapošljavanje rastao je iz godine u godinu. Taj pozitivan trend je
prekinut 2008. U 2009., biroi za zapošljavanje primili su 902.600 ponuda za posao, odnosno 240.000 (21%) manje
nego u 2008. Poslovi za nekvalifikovane radnike, industrijske radnike i majstore činili su 41% svih poslova ponuñenih u
2009. Poreñenja radi, upravo je procenat poslova ponuñenih industrijskim radnicima, majstorima, rukovaocima mašina i
instalaterima opreme doživeo najveći pad u 2008. Najveće smanjenje u broju ponuda doživeli su poslovi za tehničare i
druge zaposlene srednjeg nivoa i kancelarijski službenici. Glavna zanimanja za koje ima najviše ponuda ujedno su
oblasti u kojima ima najviše registrovanih nezaposlenih osoba, npr. održavaoci, prodavci i kancelarijski radnici.
d) Internet portali za traženje posla
www.monsterpolska.pl
www.jobs.pl
www.epraca.com.pl
www.pracuj.pl
www.praca.pl
http://www.i-praca.pl/
http://www.gowork.pl/
http://www.eures.praca.gov.pl/
e) au-pair i drugi specifični programi rada za strance
Državljani Belorusije, Ukrajine, Moldavije i Rusije mogu raditi u Poljskoj bez radne dozvole do 6 meseci tokom perioda
od 12 uzastopnih meseci.
4. Imigracija u svrhu školovanja
a) Poljski sistem visokog obrazovanja
Postoje dva tipa visokoškolskih institucija:
o visokoškolske institucije univerzitetskog tipa koje nude studije iz društvenih nauka, prirodnih nauka, medicine,
ekonomije, pedagogije, umetnosti i vojnih nauka;
7
o stručne visokoškolske institucije koje studentima pružaju znanje iz odreñenih stručnih oblasti i pripremaju ih za
obavljanje posla.
Stepen stručnosti koji se dodeljuje diplomiranim studentima visokoškolskih institucija u Poljskoj
Diplomirani studenti visokoškolskih institucija u Poljskoj stiču sledeće stepene:
o licencijat [licencjat] – stepen koji se stiče po završetku stručnog visokog obrazovanja koje traje 3-3.5 godine;
o inženjer [inŜynier] – stepen koji se stiče po završetku stručnog visokog obrazovanja u oblasti tehničkih nauka,
poljoprivrede ili ekonomije, a koje traje 3.5-4 godine;
o magistar [magister] i ekvivalentni stepeni: magistar, magistar tehničkih nauka, magistar tehničkih nauka –
arhitekta, lekar, stomatolog, veterinar – dodeljuju se po završetku magistarskih studija u trajanju od 5-6
godina. Nosioci stručnih visokoškolskih diploma mogu steći magisterijum i tako što će završiti postdiplomske
studije u trajanju od 2-2.5 godine.
Diplomirani studenti koji nastavljaju obrazovanje na doktorskim studijima ili se bave istraživačkim radom mogu dobiti
sledeće stepene:
o doktor [doktor]: stepen koji se dodeljuje onima koji polože doktorske ispite i uspešno odbrane doktorsku
disertaciju
o habilitovani doktor [doktor habilitowany]: ovaj stepen se dodeljuje kandidatima koji poseduju doktorat,
imaju važna akademska i umetnička dostignuća, predložili su habilitacionu disertaciju i uspešno su okončali
habilitacioni postupak.
o profesor [profesor] je akademski stepen koji dodeljuje Predsednik Republike Poljske.
Struktura studija i akademska godina
Akademska godina traje trideset nedelja sa otprilike trideset nastavnih sati nedeljno i organizovana je u dva semestra:
o zimski semestar (od 1. oktobra do otprilike 15. februara naredne kalendarske godine) traje petnaest nastavnih
nedelja i uključuje zimski ispitni rok
o letnji semestar (od otprilike 16. februara do 30. septembra) traje petnaest nastavnih nedelja i uključuje letnji
ispitni rok
Cena
Redovne studije na državnim visokoškolskim institucijama besplatne su za poljske državljane. Ukoliko:
o posedujete dozvolu za nastanjenje;
o ste priznata izbeglica u Poljskoj;
o imate privremenu zaštitu u Poljskoj;
o ste državljanin članice EU ili članice Evropskog ekonomskog prostora, nekada ili trenutno zaposlen u Poljskoj; ili
ste član njihovih porodica, sa boravištem u Poljskoj;
imate pravo da upišete i nastavite studije i učestvujete u projektima i programima naučnog istraživanja i obuke pod
istim uslovima kao i državljani Poljske, odnosno imate pravo na besplatnu školarinu, da podnosite zahteve za stipendiju,
finansijsku pomoć za školovanje, studentske kredite, studentski smeštaj, itd.
Svi ostali strani studenti plaćaju školarinu u iznosu ne nižem od:
o 2000 evra godišnje za stručne visokoškolske studije, magistarske i postdiplomske studije;
o 3000 evra godišnje za doktorske, postdiplomske i specijalističke studije, kao i naučne, umetničke i habilitacione
programe stažiranja;
o 3000 evra godišnje za strukovne studije i šegrtovanja;
o 2000 evra za kurseve jezika, uključujući i pripremni kurs za studiranje na poljskom jeziku.
8
U opravdanim slučajevima, a na zahtev studenta, visokoškolska institucija može umanjiti iznos školarine ili studenta u
celosti osloboditi plaćanja. Za potpune informacije o poljskom obrazovnom sistemu, molimo posetite:
http://www.buwiwm.edu.pl/publ/guide/index.htm
b) uslovi ulaska i boravka za studente
U Poljskoj možete studirati na osnovu dugoročne vize ili dozvole za privremeni boravak i ukoliko ste u dobrom
zdravstvenom stanju, što potvrñuje lekarsko uverenje. Morate imate uverenje o maturiranju ili neki drugi odgovarajući
dokument koji pokazuje da imate pravo da budete uzeti u obzir za upis na visokoškolsku instituciju u zemlji u kojoj ste
završili srednjoškolsko obrazovanje. Svaka visokoškolska institucija odreñuje uslove i postupke upisa, kao i obim
prijemnog ispita koji će kandidati polagati naredne kalendarske godine.
Kako biste podneli zahtev za dugoročnu vizu u svrhu školovanja, u najbližoj poljskoj ambasadi/konzulatu morate (uz
ostala dokumenta) priložiti:
o uverenje o upisu od univerziteta, akademije, instituta, koledža ili škole u kojoj planirate školovanje
o lekarsko uverenje
Pravo na rad
Redovnim studentima studija trećeg stepena u Poljskoj nije potrebna dozvola za rad kako bi radili tokom jula, avgusta i
septembra.
c) dodiplomske i postdiplomske stipendije
Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja s vremena na vreme odreñuje kvote za broj stipendija koje se dodeljuju
osobama koje studiraju u Poljskoj u skladu sa meñunarodnim sporazumima ili odlukama ministra nadležnog za visoko
obrazovanje. Zahtevi za stipendiju koje podnose strani studenti, a koji se uklapaju u odobrenu kvotu, prosleñuju se
putem poljskih konzularnih/diplomatskih predstavništava Zavodu za akademsko priznavanje i meñunarodnu razmenu.
Nakon toga, Odsek za zapošljavanje i obrazovanje stranih državljana u Poljskoj Zavoda za akademsko priznavanje i
meñunarodnu razmenu razmatra zahteve.
Stipendije koje se nude u skladu sa meñuškolskim sporazumima
Neke poljske i strane visokoškolske institucije imaju sporazume o privremenoj razmeni studenata i akademskog i
istraživačkog osoblja. U svakom slučaju dotične visokoškolske institucije dogovaraju pravila za dodeljivanje stipendija.
Strani studenti koji traže stipendiju u Poljskoj moraju ispuniti odreñene uslove meñuškolske razmene.
Neke visokoškolske institucije imaju vlastite programe stipendija.
d) spisak glavnih univerziteta i viših škola
Vidi http://www.iau-aiu.net/onlinedatabases/list_data/np-nw.html#Poland
e) programi za strane studente, gde postoje
Meñunarodni akademski programi
http://www.academicintl.com/country.php?country_id=7&content_id=7&country_image_id=7
Antioch obrazovanje u inostranstvu
http://aea.antioch.edu/eit/ http://aea.antioch.edu/ws/
MA (master) iz transatlantskih studija u Krakovu
http://www.transatlantic.uj.edu.pl/main.php
9
Evropske studije u Krakovu
http://www.ces.uj.edu.pl/
Programi za magistre prava (LLM) u Poljskoj
http://www.llm-guide.com/poland
5. Boravak
a) Dozvola za privremeni boravak (pobyt na czas oznaczony)
Možete podneti zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period ukoliko se jave okolnosti koje
opravdavaju boravak duži od 3 meseca u Republici Poljskoj.
U takve okolnosti spadaju:
1. pribavljanje obećanja ili produženje obećanja za izdavanje radne dozvole ili pisane izjave poslodavca, ukoliko
radna dozvola nije potrebna, da će se stranom državljaninu poveriti obavljanje posla,
2. obavljanje ekonomskih aktivnosti na osnovu propisa koji su obavezujući u Republici Poljskoj, koji su povoljni za
nacionalnu ekonomiju, a naročito doprinose rastu investicija, transferu tehnologija, primeni profitabilnih
inovacija ili stvaranju novih radnih mesta,
3. nastavak umetničkih aktivnosti stranih državljana priznatih dostignuća u Republici Poljskoj,
4. učešće u stručnom obrazovanju i probnom radu koje se izvodi u okviru programa EU,
5. namera članova porodice da borave zajedno sa migrirajućim radnikom navedenim u Evropskoj socijalnoj povelji
potpisanoj u Torinu 18. oktobra 1961. (Dz.U. iz 1999. Br. 8, Stav 67),
6. brak sa državljaninom Poljske,
7. namera da se kao član porodice stranog državljanina, kao što je predviñeno u Članu 54 Zakona o strancima od
13. juna 2003., uñe na teritoriju Republike Poljske ili boravi na njenoj teritoriji kako bi se ostvarilo spajanje
porodice;
8. boravak na teritoriji Poljske maloletnog deteta stranog državljanina koje je roñeno na ovoj teritoriji a nema
staranje;
9. supružnik ili punoletno dete stranog državljanina, kao što je predviñeno u Članu 54 Zakona o strancima, koje u
Republici Poljskoj boravi najmanje 5 godina na osnovu dozvole za nastanjenje ili boravišne dozvole na tačno
utvrñen vremenski period, izdate zbog okolnosti navedenih u tački 7;
10. boravak u Republici Poljskoj na osnovu dozvole za nastanjenje ili boravišne dozvole na tačno utvrñen vremenski
period, izdate zbog okolnosti navedenih u tački 7, kada je osoba postala udovica ili udovac, kada je došlo do
razvoda, razdvajanja, smrti naslednika prvog reda, ukoliko se radi o naročito važnim interesima stranog
državljanina;
11. boravak u Republici Poljskoj na osnovu boravišne dozvole na tačno utvrñen vremenski period, izdate zbog
okolnosti navedenih u tački 6, kada je osoba postala udovica ili udovac, ili u slučaju razvoda, ukoliko se radi o
naročito važnim interesima stranog državljanina;
12. maloletno dete stranog državljanina koji poseduje boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period, a
roñeno je u Republici Poljskoj;
13. posedovanje dugoročne dozvole boravka za lica s boravištem u EZ, izdate od strane neke druge zemlje članice
EU, i namera da se radi ili obavlja ekonomska aktivnost na osnovu propisa unutar ovog područja koji su važeći
u Republici Poljskoj, započinjanje ili nastavak studija ili stručnog obrazovanja, ili predočavanje drugih okolnosti
koje opravdavaju boravak na teritoriji Poljske;
14. praćenje ili namera da se kao član porodice spoji sa stranim državljaninom, navedenim u tački 13, sa kojim je
član porodice boravio na teritoriji neke druge zemlje članice Evropske unije;
15. ukoliko je strani državljanin žrtva trgovine ljudima na način opisan Okvirnom odlukom Saveta za borbu protiv
trgovine ljudima od 19. jula 2002., i ako takva osoba:
o ima boravište u Poljskoj,
o sarañuje sa nadležnim vlastima za sprovoñenje postupka koji se tiče trgovine ljudima,
o je prekinula kontakte sa osobama osumnjičenim za krivična dela povezana sa trgovinom ljudima;
10
16. dolazak u Republiku Poljsku ili boravak na njenoj teritoriji kako bi se započeo ili nastavile visokoškolske ili
doktorske studije na teritoriji Republike Poljske, u daljem tekstu samo studije, kao i u slučaju započinjanja
studija na teritoriji neke druge zemlje članice Evropske unije, a koje će se nastaviti ili dopuniti u Republici
Poljskoj;
17. ukoliko je strani državljanin naučnik koji dolazi u Republiku Poljsku ili boravi na njenoj teritoriji kako bi se bavio
naučnim istraživanjem na osnovu ugovora o radu vezanim za sprovoñenje istraživačkog projekta, a koji je
potpisan sa naučnom institucijom odobrenom od strane ministra nadležnog za nauku;
18. posedovanje boravišne dozvole navedene u Članu 1 (2) (a) Uredbe Saveta (EZ) br. 1030/2002 od 13. juna
2002. koja definiše jedinstven format boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (OJ L 137, 15.6.2002, str.
1-7) uz napomenu „naučnik“, koju je izdala neka druga zemlja članica Evropske unije, ukoliko ugovor o radu na
sprovoñenju istraživačkog projekta potpisan sa nadležnom naučnom institucijom te zemlje omogućava
sprovoñenje naučnog istraživanja i na teritoriji Republike Poljske.
Boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period može se odobriti stranom državljaninu koji:
o namerava da započne ili nastavi obrazovanje ili stručno usavršavanje u Republici Poljskoj;
o zbog porodičnih odnosa namerava da se pridruži poljskom državljaninu ili državljaninu zemlje članice Evropske
unije, zemlje članice Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), koja je potpisnica Sporazuma o
Evropskom ekonomskom području, ili Švajcarske konfederacije, sa boravištem u Republici Poljskoj, ili ako
on/ona namerava da ostane sa njim/njom;
o sveštenik, član reda, ili osoba koja obavlja verske dužnosti u crkvama i verskim udruženjima čiji je status
regulisan meñunarodnim sporazumom, odredbama zakona o odnosima izmeñu država i crkve ili nekog drugog
verskog udruženja koje deluje u skladu sa upisom u registar crkava i drugih verskih udruženja, a njegov/njen
boravak u Republici Poljskoj vezan je za dužnosti koje on/ona obavlja ili za pripremu njihovog obavljanja;
o dokaže da su se pojavile druge okolnosti mimo onih navedenih u tačkama 1-3 ili u Članu 53(1) Zakona o
strancima.
Strani državljanin koji podnosi zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period u principu mora imati:
o stalan i redovan izvor prihoda dovoljan da pokrije troškove života podnosioca zahteva i njegovih članova
porodice
o zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima o uobičajenom zdravstvenom osiguranju ili dokumenta koja
potvrñuju da će osiguravajući subjekt pokriti troškove lečenja u Republici Poljskoj;
Ovi uslovi se ne odnose na supružnike poljskih državljana, maloletnu decu stranih državljana koja imaju boravišnu
dozvolu na tačno utvrñen vremenski period a roñena su u Republici Poljskoj, strane državljane koji učestvuju u obuci i
stručnoj praksi u okviru programa Evropske unije i žrtve trgovine ljudima. Pored toga, strani državljani spomenuti u
gore navedenim tačkama 16-18 i strani državljani koji nameravaju da nastave obrazovanje trebalo bi da imaju dovoljno
novčanih sredstava za pokrivanje troškova života i povratka.
Ukoliko boravite u inostranstvu, zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period treba podneti putem
konzula. Ukoliko ste u Poljskoj, zahtev treba predati Vojvodstvu nadležnom za mesto u kome planirate da boravite.
Kada podnosite zahtev za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period obavezni ste da predate:
o obrazac zahteva,
o četiri fotografije veličine 4,5 cm x 3,5 cm, jasne i u boji, koje prikazuje osobu bez bilo čega što pokriva glavu ili
tamnih naočara tako da se glava vidi iz levog poluprofila, s tim da se vidi levo uvo i da je lice ravnomerno
osvetljeno,
o dokumenta neophodna za potvrñivanje podataka navedenih u zahtevu i okolnosti koje opravdavaju podnošenje
zahteva za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period,
o potvrdu o uplati takse za overavanje ili dokaz o uplati konzularne takse,
o uverenje koje potvrñuje uplatu takse za podnošenje zahteva (ukoliko je zahtev podnet Vojvodstvu).
11
Boravišna dozvola na tačno utvrñen vremenski period uvek se odobrava na period neophodan da se ostvari svrha
boravka stranog državljanina na teritoriji Republike Poljske, ali nikad na duže od 2 godine.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.udsc.gov.pl/INSTRUCTION,FOR,FOREIGNERS,,704.html
b) Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ
Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ izdaje se stranim državljanima koji podnesu zahtev, a
neposredno pre podnošenja zahteva su barem 5 godine zakonito i bez prekida boravili u Poljskoj, i koji imaju:
o stalan i redovan izvor prihoda dovoljan da pokrije troškove života podnosioca zahteva i njegovih članova
porodice;
o zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima o uobičajenom zdravstvenom osiguranju ili dokumenta koji
potvrñuju da će osiguravajući subjekt pokriti troškove lečenja u Republici;
Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ ne može se odobriti stranim državljanima koji:
o u Republici Poljskoj borave radi završetka studija ili stručnog obrazovanja;
o imaju dozvolu za tolerisani boravak, politički azil, izbeglički status odobren u Republici Poljskoj, ili se nalaze pod
privremenom zaštitom;
o podnose zahtev za izbeglički status ili politički azil;
o su zaposleni kao „au pair" ili sezonski radnici odreñeni od strane pružaoca usluga da pružaju prekogranične
usluge, ili su pružaoci prekograničnih usluga;
o borave u Republici Poljskoj na osnovu viza navedenih u Članu 33 Zakona o strancima ili na osnovu boravišne
dozvole na precizno utvrñen vremenski period odobrene na osnovu Člana 53 (1) (5) ili (7) Zakona o strancima;
o su pritvoreni, nalaze se u čuvanom centru ili pritvoru uz izdatu naredbu o proterivanju, protiv kojih su izrečene
zaštitne mere u formi zabrane napuštanja zemlje ili oduzimanje slobode uprkos sprovoñenju presuda izrečenih
na osnovu zakona.
U 5-godišnji boravak koji odreñuje odobravanje dugoročne dozvole boravka za osobe s boravištem u EZ ne spada
boravak stranih državljana koji:
o su pritvoreni, nalaze se u čuvanom centru ili pritvoru uz izdatu naredbu o proterivanju, protiv kojih su izrečene
zaštitne mere u formi zabrane napuštanja zemlje ili oduzimanje slobode uprkos sprovoñenju presuda izrečenih
na osnovu zakona;
o su zaposleni kao „au pair" ili sezonski radnici odreñeni od strane pružaoca usluga da pružaju prekogranične
usluge, ili su pružaoci prekograničnih usluga;
o borave u Republici Poljskoj na osnovu viza navedenih u Članu 33 Zakona o strancima ili na osnovu boravišne
dozvole na tačno utvrñen vremenski period odobrene na osnovu Člana 53 (1) (5) ili (7);
o su šefovi, članovi osoblja diplomatskih predstavništava, šefovi konzularnih kanelarija ili članovi konzularnog
osoblja strane zemlje, kao i ostale osobe jednakog statusa u skladu sa zakonima, sporazumima ili ustaljenim
meñunarodnim praksama.
U 5-godišnji boravak koji odreñuje odobravanje dugoročne dozvole boravka za osobe s boravištem u EZ spada pola
vremena boravka stranog državljanina na osnovu vize ili boravišne dozvole na precizno utvrñen vremenski period
odobrene u svrhu studija ili stručnog usavršavanja.
Boravak u Republici Poljskoj smatra se neprekidnim ukoliko bilo koje odsustvo nije duže od 6 meseci, a ukupno
odsustvo nije duže od 10 meseci, izuzev ako nije uzrokovano:
o obavljanjem profesionalnih obaveza ili posla izvan teritorije Republike Poljske na osnovu ugovora potpisanog sa
poslodavcem sa sedištem na teritoriji Republike Poljske;
12
o praćenjem supružnika koji/koja obavlja profesionalne obaveze ili poslove pod okolnostima navedenim u tački
(1);
o lečenjem stranog državljanina.
Dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ izdaje se na neograničen period. Kako biste podneli zahtev za
dugoročnu dozvolu boravka za osobe s boravištem u EZ morate priložiti:
o ispunjen obrazac zahteva za dugoročnu dozvolu boravka za osobe s boravištem u EZ,
o četiri fotografije veličine 4,5 cm x 3,5 cm, jasne i u boji, koje prikazuju osobu bez bilo čega što pokriva glavu ili
tamnih naočara tako da se glava vidi iz levog poluprofila, s tim da se vidi levo uvo i da je lice ravnomerno
osvetljeno,
o dokumenta neophodna za potvrñivanje podataka navedenih u zahtevu i okolnosti koje opravdavaju podnošenje
zahteva za boravišnu dozvolu na tačno utvrñen vremenski period,
o potvrdu o uplati takse za overavanje,
o vlasničko pravo na stan u kome boravite i dokumenta koja potvrñuju iznos životnih troškova.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.udsc.gov.pl/INSTRUCTION,FOR,FOREIGNERS,,704.html
c) Dozvola za nastanjenje
Dozvola za nastanjenje izdaje se kada zahtev podnese strani državljanin koji je:
o maloletno dete stranog državljanina koji poseduje dozvolu za nastanjenje, a koje je roñeno na teritoriji Poljske;
o bio u braku sa državljaninom Poljske barem tri godine pre podnošenja zahteva i koji je neposredno pre
podnošenja zahteva boravio neprekidno barem dve godine u Poljskoj na osnovu boravišne dozvole na tačno
utvrñen vremenski period;
o neposredno pre podnošenja zahteva neprekidno boravio u Poljskoj barem 10 godina na osnovu dozvole o
tolerisanom boravku, ili barem 5 godina na osnovu sticanja izbegličkog statusa;
o dete Poljskog državljanina i ostaje pod njegovim staranjem.
Boravak u Republici Poljskoj smatra se neprekidnim ukoliko bilo koje odsustvo nije duže od 6 meseci, a ukupno
odsustvo nije duže od 10 meseci, sem u slučajevima kada je uzrokovano:
o obavljanjem profesionalnih obaveza ili posla izvan teritorije Republike Poljske na osnovu ugovora potpisanog sa
poslodavcem sa sedištem na teritoriji Republike Poljske;
o praćenjem supružnika koji/koja obavlja profesionalne obaveze ili poslove pod okolnostima navedenim u tački
(1);
o potrebom da se izvade putne isprave;
o lečenjem stranog državljanina.
Kako biste podneli zahtev za dozvolu za nastanjenje morate priložiti:
o ispunjen obrazac zahteva za izdavanje dozvole za nastanjenje,
o 4 fotografije u boji 4,5cm x 3,5cm,
o dokumenta neophodna za potvrñivanje podataka navedenih u zahtevu i okolnosti koje opravdavaju podnošenje
zahteva za dozvolu za nastanjenje,
o taksa,
o vlasničko pravo na stan u kojem boravite ili planirate da boravite, kao i dokumenta koji potvrñuju troškove
stanovanja.
Standardna taksa u iznosu od 600 zlota naplaćuje se za izdavanje dozvole za nastanjenje.
Taksa u iznosu od 50 zlota naplaćuje se za izdavanje boravišne karte.
13
6. Postupak za dobijanje azila
Telo odgovorno za odobravanje izbegličkog statusa u Poljskoj je Kancelarija za strance. http://www.udsc.gov.pl/
Podnosilac zahteva za dobijanje izbegličkog statusa zahtev mora podneti preko komandanta jedinice Granične službe
pod čiju nadležnost spada Grad Varšava, ili preko komandanta Granične službe na graničnom prelazu tokom kontrole
prilikom ulasku u Poljsku.
U pomoć koja se pruža podnosiocima zahteva za azil spada pružanje smeštaja u centru ili finansijska pomoć za
pokrivanje troškova boravka u Poljskoj, troškova lečenja. Pomoć takoñe može biti i u obliku pokrivanja troškova
dobrovoljne repatrijacije iz Poljske.
Žalba protiv odluke Predsednika Kancelarije za strance da se odobri ili povuče odluka o davanju izbegličkog statusa
može se podneti Odboru za izbeglice.
Ukoliko se zahtev za odobravanje izbegličkog statusa odbije, podnosiocu zahteva može se odobriti dozvola za tolerisani
boravak ili narediti da napusti teritoriju Poljske u roku navedenom u odluci, ne dužim od 30 dana.
Dozvola za tolerisani boravak nosiocu daje pravo da radi u Poljskoj bez radne dozvole, pruža mu besplatnu zdravstvenu
negu i druge oblike socijalne pomoći.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.udsc.gov.pl/Procedure,for,granting,the,refugee,status,266.html (na engleskom)
7. Spajanje porodice
Članu porodice migranta koji živi u Poljskoj može se odobriti dozvola za privremeni boravak. Sledeće osobe se smatraju
članovima porodice u svrhu spajanja porodice:
o osoba u bračnom odnosu sa njim/njom na način priznat poljskim zakonom;
o maloletno dete stranog državljanina i osoba u bračnom odnosu sa njim/njom na način priznat poljskim
zakonom, uključujući i usvojeno dete;
o maloletno dete stranog državljanina, uključujući usvojeno dete koje zavisi od njega/nje i nad kim strani
državljanin vrši stvarno roditeljsko staranje;
o maloletno dete osobe navedene u tački 1, uključujući usvojeno dete koje zavisi od njega/nje i nad kim on/ona
vrši stvarno roditeljsko staranje.
Roñaci prvog reda takoñe se smatraju članovima porodice maloletnog stranog državljanina koji poseduje izbeglički
status i boravi u Republici Poljskoj bez staranja.
Privremena boravišna dozvola u svrhu spajanja porodice može se odobriti članovima porodice:
o migranata sa dozvolom za nastanjenje
o migranata sa dugoročnom dozvolom boravka za osobe s boravištem u EZ
o priznatih izbeglica
o migranata koji su barem dve godine posedovali dozvolu za privremeni boravak
o na osnovu boravišne dozvole na precizno utvrñen vremenski period naveden u Članu 53 (1) (17) i (18) Zakona
o strancima.
Migrant mora potvrditi stalne i redovne izvore prihoda dovoljne za pokrivanje troškova vlastitog izdržavanja, kao i
izdržavanja članova porodice i zdravstvenog osiguranja. Migrant koji je član porodice priznate izbeglice nije obavezan da
potvrdi prihode i zdravstveno osiguranje ukoliko je zahtev za boravišnu dozvolu podnet u roku od tri meseca od datuma
odobravanja izbegličkog statusa.
14
Uz zahtev treba priložiti i vlasničko pravo na stan u kome migrant boravi ili namerava da boravi, kao i ugovor o
iznajmljivanju sa navedenom cenom iznajmljivanja stana.
Članu porodice odobriće se boravišna dozvola na period koji nije duži od trajanja boravišne dozvole člana porodice sa
kojim nameravaju da borave, npr. ako migrant koji boravi u Poljskoj poseduje boravišnu dozvolu na precizno utvrñen
vremenski period od 7 meseci, članovima njegove/njene porodice koji dolaze u Poljsku takoñe će se odobriti boravišna
dozvola na 7 meseci.
Ukoliko je migrantu koji boravi na teritoriji Poljske odobrena dozvola za nastanjenje, dugoročna dozvola boravka za lica
sa boravištem u EZ, ili izbeglički status, članovima porodice odobriće se boravišna dozvola na period od 2 godine.
Zahtevi za spajanje porodice moraju se podneti nadležnim lokalnim vlastima (Vojvodstvu).
8. Sistem zdravstvene zaštite
Strani državljani koji borave u Poljskoj mogu se osigurati putem Državnog zdravstvenog fonda ili putem privatnih
programa osiguranja. Pacijenti osigurani putem Državnog zdravstvenog fonda ne plaćaju preglede kod lekara koji imaju
ugovor sa Državnim zdravstvenim fondom.
Ukoliko ste osigurani putem Državnog zdravstvenog fonda, vaša zdravstvena zaštita finansira se državnim sredstvima.
Osiguranik Državnog zdravstvenog fonda možete postati ili samostalno ili preko poslodavca. Osobe koje je poslodavac
osigurao ne moraju se samostalno osigurati kod Državnog zdravstvenog fonda. Ukoliko ste zaposleni, poslodavac će
odbiti iznos zdravstvenog osiguranja za Državno zdravstveno osiguranje od vaše plate. Poslodavac je obavezan da
zaposlenima obezbedi zdravstveno osiguranje.
Strani državljani koji pripadaju jednoj od sledećih kategorija imaju pravo na zdravstvenu zaštitu finansiranu državnim
sredstvima:
1. Strani državljani zaposleni u Poljskoj
2. Članovi porodica osiguranih osoba (uključujući članove porodica osoba zaposlenih u Poljskoj):
o Deca – dok dete ne napuni 18 godina ili – ukoliko dete nastavlja s obrazovanjem – dok dete ne napuni
26
o Supružnik
o Roditelji i deda i baba – ukoliko borave u istom domu
3. Izbeglice
4. Registrovana nezaposlena lica; oni koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu su:
1. izbeglice i osobe sa privremenom ili dodatnom zaštitom ili sa dozvolom za tolerisani boravak
2. osobe koje poseduju dozvolu za nastanjenje
3. osobe koje poseduju dugoročnu dozvolu boravka za osobe sa boravištem u EZ
4. osobe koje poseduju privremenu boravišnu dozvolu izdatu u svrhu rada ili studiranja u Poljskoj;
spajanje porodica, i članovi porodica poljskih državljana
5. verski službenici
6. Studenti
7. Deca
8. Osobe pod nadzorom (u zatvoru ili pritvorskim jedinicama)
9. Osobe osigurane u drugim zemljama članicama EU ili EFTA.
U hitnim slučajevima ili ukoliko je osoba životno ugrožena, neosigurana lica takoñe imaju pravo na besplatne
zdravstvene usluge i pomoć javnih zdravstvenih službi. Osobe koje imaju pravo da se prijave za socijalnu pomoć, kao
što su nezaposlena lica, takoñe imaju pravo na besplatne zdravstvene usluge.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.migrant.info.pl/en/health_care/health_care_insurance/
15
9. Sistem socijalnog osiguranja i usluga
a) Socijalno osiguranje
Kao u slučaju zdravstvenog osiguranja, u Poljskoj je moguće biti korisnik obaveznog socijalnog osiguranja ili kupiti
takvo osiguranje samostalno i dobrovoljno. Obavezno socijalno osiguranje imaju lica koja su zakonito zaposlena u
Poljskoj i rade na teritoriji Poljske – uključujući zaposlene strane državljane. To znači da je poslodavac obavezan da
svakog meseca deo plate zaposlenog uplaćuje (kao doprinos za socijalno osiguranje) Zavodu za socijalno osiguranje
(ZUS). Poslodavac je obavezan da u roku od 7 dana od početka zaposlenja prijavi radnika u sistem socijalnog
osiguranja.
Sistem socijalnog osiguranja u Poljskoj sastoji se od sledećih elemenata:
o penziono osiguranje – osiguranje koje se daje kad se dostigne odreñeno starosno doba,
o invalidsko osiguranje – osiguranje koje se daje zbog gubitka radne sposobnosti ili smrti nosioca domaćinstva,
o osiguranje za bolovanje i porodiljsko odsustvo – osiguranje koje se daje u slučaju bolesti i majčinstva,
o osiguranje naknade radnicima – osiguranje koje se daje u slučaju nesreća na radnom mestu i profesionalnih
oboljenja.
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.migrant.info.pl/en/family_benefits_social_insuranc/social_insurance/
b) Socijalne službe
Institucije koje su nadležne za pružanje socijalne pomoći su kancelarije socijalne službe i poviat (opštinski) centri za
pružanje podrške porodicama (PCPR). Oblici pomoći koji se nude su: finansijska, materijalna i specijalna (psihološka,
pravna i savetovanje).
Socijalne usluge pružaju se osobama i porodicama koje se suočavaju sa problemima kao što su:
o siromaštvo,
o deca bez roditeljskog staranja,
o beskućništvo,
o nezaposlenost,
o invaliditet,
o dugotrajna ili ozbiljna bolest,
o porodično nasilje,
o potreba za pružanjem zaštite osobi koja je žrtva trgovine ljudima,
o potreba za zaštitom majčinstva i porodica sa više dece,
o problemi pri integraciji stranih državljana kojima je dat status izbeglice u Poljskoj ili dodatna zaštita,
o alkoholizam i zavisnost od droge,
o nesreće i kritične situacije,
o prirodne nepogode i ekološke katastrofe.
Ukoliko meñunarodnim sporazumima nije drugačije regulisano, socijalne usluge u Poljskoj pružaju se strancima koji:
1. borave u Poljskoj na osnovu:
o dozvole za nastanjenje,
o dugoročne dozvole boravka za osobe s boravištem u EZ,
o boravišne dozvole na tačno utvrñen vremenski period koja im je izdata zbog činjenice da im je u drugoj
zemlji izdata dugoročna dozvola boravka za osobe s boravištem u EZ i planiraju da rade ili obavljaju
ekonomske aktivnosti u skladu sa poljskim propisima, da započnu ili nastave studije ili stručno
obrazovanje, ili ukoliko potvrde okolnosti koje opravdavaju njihov boravak na teritoriji Poljske,
16
o izbegličkog statusa ili dodatne zaštite.
2. borave u Poljskoj na osnovu dozvole za tolerisani boravak – socijalnim službama je dopušteno da takvim
stranim državljanima pruže: sklonište, hranu, neophodnu odeću i džeparac,
3. su državljani zemalja članica EU ili Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) – zemalja potpisnica
sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru ili Švajcarske konfederacije. Pravo na usluge imaju članovi
njihovih porodica kojima je odobren boravak ili trajni boravak na teritoriji Poljske. Član porodice je: supružnik,
dete mlañe od 21 godine koje izdržava državljanin EU ili njegov/njen supružnik, roditelj, roditelj supružnika
koga izdržava državljanin EU ili njegov/njen supružnik.
4. su žrtve trgovine ljudima. Takvi strani državljani imaju pravo na pomoć kao što je: kritična intervencija,
sklonište, hrana, neophodna odeća i džeparac. Usluge se pružaju onima koji borave na teritoriji Poljske,
sarañuju sa organima koji sprovode postupak u slučaju trgovine ljudima i koji su prekinuli sve kontakte sa
osobama osumnjičenim za izvršavanje krivičnih dela definisanih kao trgovina ljudima.
Kako bi dobio socijalne usluge strani državljanin mora posetiti centar za pružanje socijalnih usluga u svojoj zajednici.
Socijalni radnik obavlja porodični intervju. Donošenje odluke o pružanju socijalnih usluga može se proslediti organu i u
roku koji će se definisati posebnom odlukom.
Za više informacija o konkretnim oblicima pomoći, molimo posetite:
http://www.mpips.gov.pl/index.php?gid=1311
http://www.migrant.info.pl/en/family_benefits_social_insuranc/social_services/
Naknada za nezaposlene:
U principu, za dobijanje naknade za nezaposlene u Poljskoj neophodno je ispuniti sledeće uslove:
o registrovati se pri opštinskom (powiat) centru za zapošljavanje koji odgovara prijavljenoj adresi stanovanja
podnosioca zahteva (spisak opštinskih centara za zapošljavanja nalazi se, izmeñu ostalog, na portalu
http://www.psz.praca.gov.pl pod oznakom: Adrese opštinskih centara za zapošljavanje (Adresy powiatowych
urzędów pracy),
o evidencija o radnoj uspešnosti (na osnovu ugovora o radu, ugovora o pružanju usluga, obavljanja poslovnih
aktivnosti, itd.) za period od najmanje 365 dana tokom 18 meseci pre dana registracije, kao i o primanjima
zarañenim tokom tog perioda da su jednaka barem minimalnoj plati i za koja su izvršene doznake doprinosa
socijalnom osiguranju i Zavodu za zapošljavanje,
o nemogućnost prihvatanja zaposlenja ili profesionalne delatnosti ponuñene od strane opštinskog (poiwat) centra
za zapošljavanje (npr. interventni radovi, javni radovi, šegrtovanje, ponuñeni posao).
Stanovanje
Naknada za smeštaj može se dodeliti osobama koje ispunjavaju odreñene kriterijume, a tiču se niskih primanja.
Strani državljanin može podneti zahtev za socijalni smeštaj pod istim uslovima kao i poljski državljanin ukoliko je
njegova/njena materijalna situacija loša i ukoliko ne poseduje vlastiti smeštaj. Svaka lokalna zajednica u rešenju može
navesti kome će se dodeliti socijalni stan. Socijalni smeštaj se pre svega dodeljuje osobama u najgoroj materijalnoj
situaciji, koje su izbačene i koje su deložirane i koje su izgubile vlastiti smeštaj zbog prirodne katastrofe (poplava ili
požar).
10. Priznavanja diploma
U skladu sa Uredbom Ministra obrazovanja i nauke o nostrifikaciji inostranih školskih i maturskih svedočanstava (6. april
2006.) svako strano školsko svedočanstvo mora se ozakoniti u zemlji u kojoj je izdato i onda prezentovati lokanim
obrazovnim vlastima (kuratorium oświaty) u Poljskoj kako bi se nostrifikovalo (priznalo).
Strana svedočanstva koja omogućavaju pristup visokoškolskom obrazovanju u inostranstvu priznaju se kao takva u
Poljskoj, slično drugim školskim svedočanstvima. Meñutim, moraju sadržati klauzulu koja potvrñuje da vlasnici takvih
17
svedočanstava imaju pristup visokoškolskom obrazovanju u vlastitim zemljama. U slučaju da svedočanstvo ne sadrži
takvu klauzulu, uprava škole koja izdaje svedočanstvo može zasebnim pismom potvrditi ovu činjenicu.
Osobe koje imaju inostrane visokoškolske diplome moraju podneti zahtev veću fakulteta (ili osnovnoj organizacionoj
jedinici poljske visokoškolske institucije). Prilikom odabira visokoškolske institucije kojoj će podneti zahtev moraju voditi
računa da to bude institucija koja ima pravo da dodeljuje akademski stepen doktor u datom naučnom polju.
Priznavanje stranih diploma naučnog stepena u Poljskoj vrši se na osnovu Uredbe Ministra nacionalnog obrazovanja i
sporta o nostrifikaciji stranih akademskih i umetničkih stepena u obimu stečenom u inostranstvu (3. jun 2005.) – koja je
stupila na snagu 29. juna 2005. Postupak priznavanja je sličan onom kao u slučaju priznavanja visokoškolskih diploma.
Tela koja mogu nostrifikovati akademske stepene su veća fakulteta koja imaju pravo da dodele stepen habilitovani
doktor (doktor habilitowany).
Gore navedeno se ne odnosi na uverenja izdata u zemljama sa kojim je Poljska potpisale bilateralne sporazume o
priznavanju dokumenta u obrazovanju (Austrija, Nemačka, Litvanija, Belorusija, Ukrajina).
Za više informacija, molimo posetite:
http://www.buwiwm.edu.pl/
http://www.nauka.gov.pl/higher-education/recognition-of-foreign-qualifications/recognition-for-academic-purposes/
11. Službe za pomoć migrantima
Kancelarija za strance (Urząd do spraw Cudzoziemców)
Koszykowa 16 00-564 Varšava
Tel.: 0 22 601 74 02
Fax.: 0 22 601 74 13
http://www.udsc.gov.pl/
Karitas Poljske – Centri za pomoć migrantima i izbeglicama
15-077 Białystok, ul. Warszawska 32 tel.: 085 732 55 53
E-mail: [email protected]
http://www.bialystok.caritas.pl/
20-950 Lublin, ul. Prymasa Stefana Wyszyńskiego 2 tel.: (81) 743 71 86
E-mail: [email protected]
http://lublin.caritas.pl/
59-900 Zgorzelec, ul. Księdza Domańskiego 12 tel.: (75) 771 65 61
E-mail: [email protected]
http://www.legnica.caritas.pl
Varšava, ul. Krakowskie Przedmieście 62 tel/fax.: (22) 826 99 10
E-mail: [email protected]
http://www.warszawa.caritas.pl/
69-100 Słubice, ul. Wojska Polskiego, tel. (95) 737 40 06,
E-mail: [email protected]
Poljska humanitarna akcija – Centar za pomoć izbeglicama
00-031 Varšava, ul. Szpitalna 5 lok. 3
Tel.: (22) 828 88 82, (22) 828-90-86; fax.: (22) 831-99-38
18
E-mail: [email protected]
http://www.pah.org.pl/
Crveni krst Poljske
00-561 Varšava, ul. Mokotowska 14
Tel.: (22) 326-12-86; fax.: (22) 628-41-68
E-mail: [email protected]
www.pck.org.pl
UNHCR Poljska
00-580 Varšava, Al. Szucha 13/15 lok.17
Tel.: +48 (0) 22 628 69 30; fax.: +48 (0) 22 625 61 24
E-mail: [email protected]
http://www.unhcr-budapest.org/poland/
IOM (Meñunarodna organizacija za migracije)
ul. Mariensztat 8
00-302 Varšava
Tel.: (+48 22) 5389103
Fax.: (+48 22) 5389140
e-mail: [email protected]
http://www.iom.pl/
Centar milosrña Pravoslavne crkve "Eleos"
15-062 Białystok, ul. Warszawska 47
Tel.: (085) 732 89 07
E-mail: [email protected], [email protected]
Udruženje izbeglica u Poljskoj
00-375 Varšava, ul. Smolna 40, 210B
Tel.: +48 698 850 333 or 22 498 5238
Fax.: +48 22 844 5561
e-mail: [email protected]
Fondacija “Spas” (“Ocalenie”)
00-364 Varšava, ul. Ordynacka 9 lok. 21
Tel./Fax.: +48 22 828 50 54
E-mail: [email protected]
http://www.ocalenie.org.pl
"Proxenia" Udruženja za integraciju i zaštitu stranaca
02-647 Varšava, ul. Bachmacka 4/5
Tel.: +48 (0)608 29 86 22
E-mail: [email protected]
Halina Nieć centar za pravnu pomoć
ul. Krowoderska 11/7
31-141 Krakov, Poljska
Tel.: 012 633 72 23
Fax.: 012 423 32 77
E-mail: [email protected]
http://www.pomocprawna.org/
Helsinški fond za ljudska prava Poljske
00-018 Varšava, ul. Zgoda 11
19
Tel.: (22) 828 69 96, 828 10 08, 556 44 40
Fax.: (22) 556 44 50 lub 51
E-mail: [email protected]
www.hfhrpol.waw.pl
Centar za ljudska prava Jagiellonian univerziteta
30-197 Krakov, ul. Zygmunta Krasińskiego 18
Tel.: +48 12 427-24-80
Fax.: +48 12 427-33-95
E-mail: [email protected]
http://www.opc.uj.edu.pl/
Pravna klinika – Studentski centar za pravnu pomoć na Pravnom fakultetu Univerziteta u Varšavi
00-071 Varšava, Krakowskie Przedmieście 26/28
Tel.: (22) 552 08 11; tel./fax: (22) 552 43 18
www.klinika.wpia.uw.edu.pl
Udruženje „Jedan svet”
Poljski ogranak Service Civil International
60-830 Poznań, ul. Krasińskiego 3a/1
Tel.: (61) 848 43 38 fax.: (61) 848 43 37
E-mail: [email protected]
www.jedenswiat.org.pl
Fondacija A-venir:
Rogińskiego 31, 20-707 Lublin
Tel.: 696 580 880, 696 580 888
E-mail: [email protected]
http://www.avenir.ngo.org.pl/
Fondacija Vladavina prava
Ul. Chopina 14/70, 20-023 Lublin
Tel.: +48 81 743 68 05
Fax.: +48 81 532 40 69
E-mail: [email protected]
www.fipp.org.pl
Fondacija za socijalnu integraciju u i razvoj preduzeća „Via”
Ul. Długa 44/50 lok. 204, 00-241 Varšava
Tel.: (22) 635-55-95, (22) 635-55-62
Fax.: (22) 635-55-76
E-mail: [email protected] , [email protected]
www.via.org.pl
„H.A.I” COM pomoć migrantima
Al. Jerozolimskie 91/11 02-001 Warszawa
Tel./Fax.: 0048 629 67 13
E-mail: [email protected]
www.hai.com.pl
Fu Shenfu centar za migrante
Ul. Ostrobramska 98, 04-118 Warszawa
Tel.: 022 610 02 52
E-mail: [email protected]
http://www.migrant.pl/
20
Emigrantsko udruženje
Adres korespondencyjny: ul. Pogodna 12, 42-202 Częstochowa,
Biuro: ul. Sobieskiego 5, 42-217 Częstochowa
Tel./Fax.: +48 34 361 27 72
e-mail: [email protected]
www.emigrant.net.pl
12. Sticanje državljanstva
Zahtev za poljsko državljanstvo možete podneti nakon 5 godina neprekidnog boravka na osnovu dozvole za
nastanjenje, dugoročne dozvole boravka za lica s boravištem u EZ, ili trajne boravišne dozvole. Supružnik državljanina
Poljske može podneti zahtev za poljsko državljanstvo nakon 3 godine braka i ako poseduje dozvolu za nastanjenje,
dugoročnu dozvolu boravka za lica s boravištem u EZ ili trajnu boravišnu dozvolu. Vremenski rok za davanje izjave volje
je: 3 godine i 6 meseci od dana sklapanja braka sa državljaninom Poljske, ili 6 meseci od dana sticanja dozvole za
nastanjenje, dugoročne dozvole boravka za lica s boravištem u EZ, ili trajne boravišne dozvole. Zahtev za sticanje
državljanstva podnosi se lokalnim vlastima (Vojvodstvu).
13. Ostali korisni kontakti i informacije
Spisak poljskih ambasada nalazi se u poglavlju 2 o vizama.
Ambasada Albanije u Poljskoj
Altowa 1, 02-386 Varšava
Tel: +48 22 824 14 27, +48 22 658 03 31
Fax: +48 22 824 14 26
E-mail: [email protected]
Ambasada Bosne i Hercegovine u Poljskoj
Humańska 10, 00-789 Varšava
Tel: (0-22) 856 99 35
Konzularno odeljenje: (0-22) 856 71 82, 881 12 48
Fax: (0-22) 848 15 21
Ambasada Republike Makedonije u Poljskoj
Krolowej Marysienki 40, 02-954 Varšava
Tel: 48 22 651 72 91
Fax: 48 22 651 72 92
Ambasada Srbije u Poljskoj
Rolna 175 A/B, 02-729 Varšava
Tel: (0-22) 628 51 61, 625 60 41
Fax: (0-22) 629 71 73
E-mail: [email protected]
Konzularno odeljenje: (0-22) 628 51 61
Ekonomska politikaŠta je EU donela Poljskoj Poljska je još 1989. godine potpisala sa EZ Ugovor o trgovini i saradnji. Takođe, preko dve decenije ova država od skoro 40 miliona stanovnika ima pravo da koristi briselske fondove (PHARE fond, koji je kasnije transformisan u IPA fondove.)
Poljska potpisuje Sporazum o pridruživanju sa EZ 1991. godine (stupa na snagu 1994). Datum za otpočinjanje pregovora o članstvu (toliko očekivan u današnjoj Srbiji) Varšava dobija već 1997. godine, a pregovore započinje 1998. godine. Oni se završavaju 2002. godine (sa druge strane, Srbija i pored velikih ustupaka u pregovorima sa takozvanim Kosovom još uvek nije dobila ni datum za početak pregovora).
Konačno, Poljska 2003. potpisuje i Ugovor o pristupanju sa Briselom i 1. maja 2004. godine postaje članica EU.
Dakle, Poljska je skoro dve decenije ''ispred'' Srbije u takozvanim evropskim integracijama. Ipak, socijalni i ekonomski parametri Poljske u tom ''evropskom'' periodu 1992-2012. jesu (kao i u drugim istočnoevropskim zemljama) uglavnom negativni.
Na primer, stopa nezaposlenosti u Poljskoj je duplirana u periodu 1992-2012. Sledeća tabela pokazuje porast stope nezaposlenosti.
Stopa nezaposlenosti u Poljskoj nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i pristupanja EU u periodu 1992-2012.[1]
Godina
U procentima
1992.
6,1
2012.
12,6
Stopa nezaposlenosti u Poljskoj bi bila i veća da nekoliko stotina hiljada ljudi nije otišlo iz te države nakon ulaska u EU 2004. godine (2002. godine stopa nezaposlenosti u Poljskoj je dostigla 18,1 %) .[2]
Tačnije, prema podacima poljskog ministarstva za rad i socijalnu privredu, nakon 2004. oko 660.000 Poljaka otišlo da radi u druge zemlje EU. Najviše u Nemačku, oko 322.000, a ostatak u Veliku Britaniju, Irsku i Italiju.[3] Sa druge strane, prema podacima uglednog poljskog lista "Gazeta vibroča" broj emigranata je bio veći. Prema tom izvoru, u periodu od 2004. do juna 2006. godine emigriralo je dva miliona Poljaka. Poljski list je taj proces nazvao najvećim migracionim talasom u novijoj evropskoj istoriji. (Oko 90 odsto emigranata je bilo ispod 35 godina starosti i imali su visoko obrazovanje, takođe, 2008. godine u Poljskoj je živelo oko 50.000 dece ili mladih koje su roditelji napustili jer su otišli da rade u EU.)[4]
Poljaci su na zapadu EU uglavnom rade kao slabo plaćene zanatlije, učitelji, inženjeri, medicinske sestre, vodoinstalateri, arhitekte, kućne pomoćnice i vozači.[5] (Prema ispitivanju koje je sprovela "Gazeta vibroča", oko 84 odsto Poljaka se stidi što njihovi sunarodnici odlaze u svet.[6])
Ipak, i pored tako lošeg socijalnog statusa u zapadnoj Evropi, prema istraživanjima sprovedenim među emigrantima, oko 60 posto ne želi da se vrati u Poljsku.[7] Na primer, jedan Poljak iz Horzova na radu u Irskoj ističe: "Radeći na linijama visokog napona, zaradiću dovoljno za normalan život. Sa poljskom platom u mojoj struci to je nezamislivo" .
U tom kontekstu, u Poljskoj je nakon ulaska u EU došlo čak i do deficita kvalifikovanih kadrova. U izveštaju Svetske banke iz 2006. godine se konstatuje da u Poljskoj postoji manjak radnika (i upozorava se da to utiče na razvoj privrede). Takođe, prema podacima poljskog Ministarstva privrede, ekonomska migracija Poljaka će u periodu od 2006. do 2025. godine prouzrokovati kumulativni pad BDP od 45 %.[8]
Istovremeno, dok je trajao egzodus (i rast nezaposlenosti) Poljska se zaduživala skoro neverovatnom brzinom. Sledeća tabela to pokazuje.
Rast spoljnog duga Poljske u milijardama dolara nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pristupanja EU u periodu 1992–2005.[9]
Godina
U milijardama dolara
1992
48
2005.
76
Spoljni dug Poljske je nastavio da raste i nakon stupanja ove zemlje u EU. Tačnije, 31. decembra 2006. godine je iznosio 121 milijardu dolara. Šest godina kasnije (u decembru 2012) spoljni dug Poljske je dostigao 310 milijardi dolara.
Rast spoljnog duga Poljske u milijardama dolara nakon ulaska u EU u periodu 2006-2012.
Godina
U milijardama dolara
2006.
121
2012.
310
Otplata ovako kolosalnog spoljnog duga je neminovno dovela i do rasta budžetskog deficita.Sledeća tabela to pokazuje.
Rast budžetskog deficita Poljske u američkim dolarima nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i pristupanja EU u periodu 1992-2012.[10]
Godina
U milijardama dolara
1992.
2,5
2012.
10
Takođe, ukidanje carine zbog primene Sporazuma o pridruživanju je dovelo i do pojave spoljnotrgovinskog deficita u Poljskoj. Godine 1992. Poljska je imala suficit od oko 100 miliona dolara. Godine 2012. zabeležen je deficit od oko 14 milijardi dolara
Spoljnotrgovinski saldo u američkim dolarima nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i pristupanja EU u periodu 1992-2012.
Godina
U američkim dolarima
1992.
+ 100 miliona
2012.
-14 milijardi
Verovatno je i ovakav rast spoljnotrgovinskog deficita (kao i budžetski deficit i dužnička kriza praćena socijalnim nemirima u južnim zemalja evrozone) doveo do negativnog stava Varšave u vezi sa usvajanjem evra kao zvanične valute. Poljska je odustala od ranijeg plana da uvede evro u 2012. godini. Poljski ministar finansija Jacek Rostovski je čak izjavio da najmanje do 2015. godine Poljska neće uvesti evro.[11]
Novim članicama iz istočne Evrope i Poljskoj je 30. decembra 2002. godine u Kopenhagenu zabranjeno da u periodu od najmanje 10 godina imaju više od 25% subvencija u odnosu na subvencije koje EU daje starim članicama. Omiljeno opravdanje pristalica EU je bilo da je to težak ali neophodan uslov za slobodnu trgovinu koja dovodi do nižih cena hrane. Ali, ni takvo ''žrtvovanje'' sopstvene poljoprivrede nije dovelo do smanjivanja cena hrane u Poljskoj. Naprotiv, po ulasku u EU od 1. 5. 2004. godine poskupeli su gotovo svi prehrambeni proizvodi: šećer 50 odsto, piletina 40 odsto, svinjsko meso 30 odsto, jaja 30 odsto.[12] Procenjuje se da su troškovi za prehranu četvoročlane porodice u 2004. godini porasli za najmanje 20 odsto, sa 730 na 880 zlota.[13]
Istovremeno, dok se Poljska zaduživala i gubila radno sposobno stanovništvo, obećana pomoć iz takozvanih evropskih fondova je uglavnom odlazila stranim kompanijma. Na primer, austrijski profesor Hofbauer navodi da je najveći deo sredstava iz PHARE fonda uplaćen projektima FIAT-a u Poljskoj.[14]
Takođe, i nakon ulaska u EU, Brisel je voluntaristički blokirao obećana sredstva. Na primer, u januaru 2013. godine je blokirano 890 miliona evra namenjenih Poljskoj. Odluka je doneta zbog navodnog stvaranja ''kartela'' kompanija koje grade puteve u Poljskoj .[15] Varšava je protestovala zbog ovakvog postupanja Brisela. Ministar nadležan za regionalni razvoj Elžbjeta Bjenjkovska je izjavila da je ovakav postupak EU ''nerazumljiv i čudan, jer u toj aferi je oštećena Poljska''. Takođe, i obećana pomoć Poljskoj će biti sve manja ako se uzme u obzir činjenica da EU prvi put u svojoj istoriji smanjuje budžet (budžet u periodu 2014-2020 će za 3 % biti manji od onog 2007-2013). Poljska je bila u grupi zemalja koje su se protivile tom predlogu. Takav stav Varšave je razumljiv ako se zna da većina koja je zahtevala smanjenje budžeta to obrazlaže frazom da treba smanjiti dotacije ''siromašnijim zemljama i regionima '' u EU .[16]
Leh Valensa
Imajući u vidu prethodne činjenice, nije iznenađenje što raste otpor prema EU u Poljskoj i kod onih koji su bezalternativno podržavali članstvo u toj nadnacionalnoj organizaciji. Na primer, jedan od najvećih zagovornika "pridruživanja" Poljske EU, Leh Valensa, priznao je javno da se nisu ispunile njegove nade: "Mi smo oduvek verovali da će Zapad posle okončanja komunizma doneti neku vrstu Maršalovog plana, da bi se pomoglo ovim zemljama ovde. No, to se nije desilo. Zbog toga kod nas postoji i dalje duboka podozrivost prema EU... U stvari biće nam potrebni jaki živci. I ja bih, na primer, danas ponovo rekao ljudima: izađite na ulice – ovoga puta našoj zemlji loše ide, zato što nas Unija ne shvata ozbiljno".[17]
Ali, više nema ni Valensinog moćnog sindikata koji bi mogao da izađe na ulice i protestuje protiv EU. Sindikat ''Solidarnost'' je na ''evropskom putu'' sa 10 miliona članova spao na 0,8 miliona.
U tom kontekstu je bilo moguće gašenje poznate poljske brodogradnje (i otpuštanje radnika koji su nekada činili osnovu ''Solidarnosti''). Takođe, brodogradilišta u Šećinju i Gdinji su prodata upravo zbog zahteva EU. Takođe, čuveno brodogradilište u Gdanjsku je zbog zahteva EU bilo prinuđeno da otpusti oko 4/3 radnika.[18] Danas se između ostalog, zbog takve politike EU, u brodogradilištu u Gdanjsku proizvode i vetrenjače.
[1] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook
[2] Prema podacima koje je iznela Krisitina Iglicka iz poljskog Centra za međunarodne odnose.http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2010&mm=09&dd=28&nav_id=461514
[3] "Privredni pregled" 28.8.2006.
[4] "NIN" 17.8.2006. "Press" 30.4.2008
[5] Dempsej "Njujork Tajms" 19.11.2006, prema "Politika" 2.12.2006.
[6] Lazarević M. "Politika" 24.6.2006.
[7] "NIN", 17.8.2006.
[8] http://www2.pressonline.rs/svet/globus/6194/masovna-emigracija-ugrozava-privredni-rast-poljske.html
[9] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook
[10] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook
[11] http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2011&mm=
07&dd=25&nav_id=527578
[12] "Politika", 10.7.2004.
[13] Isto.
[14] Hofbauer H., "Proširenje EU na Istok", "Filip Višnjić", Beograd, 2004. str. 92.
[15] ''Privredni pregled''31.januar 2013
[16] Radičević N.''Politika''8. 2. 2013.
[17] "NIN", 6.5.2004.
[18] http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2009&mm=
05&dd=15&nav_id=360763
Poljska potpisuje Sporazum o pridruživanju sa EZ 1991. godine (stupa na snagu 1994). Datum za otpočinjanje pregovora o članstvu (toliko očekivan u današnjoj Srbiji) Varšava dobija već 1997. godine, a pregovore započinje 1998. godine. Oni se završavaju 2002. godine (sa druge strane, Srbija i pored velikih ustupaka u pregovorima sa takozvanim Kosovom još uvek nije dobila ni datum za početak pregovora).
Konačno, Poljska 2003. potpisuje i Ugovor o pristupanju sa Briselom i 1. maja 2004. godine postaje članica EU.
Dakle, Poljska je skoro dve decenije ''ispred'' Srbije u takozvanim evropskim integracijama. Ipak, socijalni i ekonomski parametri Poljske u tom ''evropskom'' periodu 1992-2012. jesu (kao i u drugim istočnoevropskim zemljama) uglavnom negativni.
Na primer, stopa nezaposlenosti u Poljskoj je duplirana u periodu 1992-2012. Sledeća tabela pokazuje porast stope nezaposlenosti.
Stopa nezaposlenosti u Poljskoj nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i pristupanja EU u periodu 1992-2012.[1]
Godina
U procentima
1992.
6,1
2012.
12,6
Stopa nezaposlenosti u Poljskoj bi bila i veća da nekoliko stotina hiljada ljudi nije otišlo iz te države nakon ulaska u EU 2004. godine (2002. godine stopa nezaposlenosti u Poljskoj je dostigla 18,1 %) .[2]
Tačnije, prema podacima poljskog ministarstva za rad i socijalnu privredu, nakon 2004. oko 660.000 Poljaka otišlo da radi u druge zemlje EU. Najviše u Nemačku, oko 322.000, a ostatak u Veliku Britaniju, Irsku i Italiju.[3] Sa druge strane, prema podacima uglednog poljskog lista "Gazeta vibroča" broj emigranata je bio veći. Prema tom izvoru, u periodu od 2004. do juna 2006. godine emigriralo je dva miliona Poljaka. Poljski list je taj proces nazvao najvećim migracionim talasom u novijoj evropskoj istoriji. (Oko 90 odsto emigranata je bilo ispod 35 godina starosti i imali su visoko obrazovanje, takođe, 2008. godine u Poljskoj je živelo oko 50.000 dece ili mladih koje su roditelji napustili jer su otišli da rade u EU.)[4]
Poljaci su na zapadu EU uglavnom rade kao slabo plaćene zanatlije, učitelji, inženjeri, medicinske sestre, vodoinstalateri, arhitekte, kućne pomoćnice i vozači.[5] (Prema ispitivanju koje je sprovela "Gazeta vibroča", oko 84 odsto Poljaka se stidi što njihovi sunarodnici odlaze u svet.[6])
Ipak, i pored tako lošeg socijalnog statusa u zapadnoj Evropi, prema istraživanjima sprovedenim među emigrantima, oko 60 posto ne želi da se vrati u Poljsku.[7] Na primer, jedan Poljak iz Horzova na radu u Irskoj ističe: "Radeći na linijama visokog napona, zaradiću dovoljno za normalan život. Sa poljskom platom u mojoj struci to je nezamislivo" .
U tom kontekstu, u Poljskoj je nakon ulaska u EU došlo čak i do deficita kvalifikovanih kadrova. U izveštaju Svetske banke iz 2006. godine se konstatuje da u Poljskoj postoji manjak radnika (i upozorava se da to utiče na razvoj privrede). Takođe, prema podacima poljskog Ministarstva privrede, ekonomska migracija Poljaka će u periodu od 2006. do 2025. godine prouzrokovati kumulativni pad BDP od 45 %.[8]
Istovremeno, dok je trajao egzodus (i rast nezaposlenosti) Poljska se zaduživala skoro neverovatnom brzinom. Sledeća tabela to pokazuje.
Rast spoljnog duga Poljske u milijardama dolara nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pristupanja EU u periodu 1992–2005.[9]
Godina
U milijardama dolara
1992
48
2005.
76
Spoljni dug Poljske je nastavio da raste i nakon stupanja ove zemlje u EU. Tačnije, 31. decembra 2006. godine je iznosio 121 milijardu dolara. Šest godina kasnije (u decembru 2012) spoljni dug Poljske je dostigao 310 milijardi dolara.
Rast spoljnog duga Poljske u milijardama dolara nakon ulaska u EU u periodu 2006-2012.
Godina
U milijardama dolara
2006.
121
2012.
310
Otplata ovako kolosalnog spoljnog duga je neminovno dovela i do rasta budžetskog deficita.Sledeća tabela to pokazuje.
Rast budžetskog deficita Poljske u američkim dolarima nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i pristupanja EU u periodu 1992-2012.[10]
Godina
U milijardama dolara
1992.
2,5
2012.
10
Takođe, ukidanje carine zbog primene Sporazuma o pridruživanju je dovelo i do pojave spoljnotrgovinskog deficita u Poljskoj. Godine 1992. Poljska je imala suficit od oko 100 miliona dolara. Godine 2012. zabeležen je deficit od oko 14 milijardi dolara
Spoljnotrgovinski saldo u američkim dolarima nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i pristupanja EU u periodu 1992-2012.
Godina
U američkim dolarima
1992.
+ 100 miliona
2012.
-14 milijardi
Verovatno je i ovakav rast spoljnotrgovinskog deficita (kao i budžetski deficit i dužnička kriza praćena socijalnim nemirima u južnim zemalja evrozone) doveo do negativnog stava Varšave u vezi sa usvajanjem evra kao zvanične valute. Poljska je odustala od ranijeg plana da uvede evro u 2012. godini. Poljski ministar finansija Jacek Rostovski je čak izjavio da najmanje do 2015. godine Poljska neće uvesti evro.[11]
Novim članicama iz istočne Evrope i Poljskoj je 30. decembra 2002. godine u Kopenhagenu zabranjeno da u periodu od najmanje 10 godina imaju više od 25% subvencija u odnosu na subvencije koje EU daje starim članicama. Omiljeno opravdanje pristalica EU je bilo da je to težak ali neophodan uslov za slobodnu trgovinu koja dovodi do nižih cena hrane. Ali, ni takvo ''žrtvovanje'' sopstvene poljoprivrede nije dovelo do smanjivanja cena hrane u Poljskoj. Naprotiv, po ulasku u EU od 1. 5. 2004. godine poskupeli su gotovo svi prehrambeni proizvodi: šećer 50 odsto, piletina 40 odsto, svinjsko meso 30 odsto, jaja 30 odsto.[12] Procenjuje se da su troškovi za prehranu četvoročlane porodice u 2004. godini porasli za najmanje 20 odsto, sa 730 na 880 zlota.[13]
Istovremeno, dok se Poljska zaduživala i gubila radno sposobno stanovništvo, obećana pomoć iz takozvanih evropskih fondova je uglavnom odlazila stranim kompanijma. Na primer, austrijski profesor Hofbauer navodi da je najveći deo sredstava iz PHARE fonda uplaćen projektima FIAT-a u Poljskoj.[14]
Takođe, i nakon ulaska u EU, Brisel je voluntaristički blokirao obećana sredstva. Na primer, u januaru 2013. godine je blokirano 890 miliona evra namenjenih Poljskoj. Odluka je doneta zbog navodnog stvaranja ''kartela'' kompanija koje grade puteve u Poljskoj .[15] Varšava je protestovala zbog ovakvog postupanja Brisela. Ministar nadležan za regionalni razvoj Elžbjeta Bjenjkovska je izjavila da je ovakav postupak EU ''nerazumljiv i čudan, jer u toj aferi je oštećena Poljska''. Takođe, i obećana pomoć Poljskoj će biti sve manja ako se uzme u obzir činjenica da EU prvi put u svojoj istoriji smanjuje budžet (budžet u periodu 2014-2020 će za 3 % biti manji od onog 2007-2013). Poljska je bila u grupi zemalja koje su se protivile tom predlogu. Takav stav Varšave je razumljiv ako se zna da većina koja je zahtevala smanjenje budžeta to obrazlaže frazom da treba smanjiti dotacije ''siromašnijim zemljama i regionima '' u EU .[16]
Leh Valensa
Imajući u vidu prethodne činjenice, nije iznenađenje što raste otpor prema EU u Poljskoj i kod onih koji su bezalternativno podržavali članstvo u toj nadnacionalnoj organizaciji. Na primer, jedan od najvećih zagovornika "pridruživanja" Poljske EU, Leh Valensa, priznao je javno da se nisu ispunile njegove nade: "Mi smo oduvek verovali da će Zapad posle okončanja komunizma doneti neku vrstu Maršalovog plana, da bi se pomoglo ovim zemljama ovde. No, to se nije desilo. Zbog toga kod nas postoji i dalje duboka podozrivost prema EU... U stvari biće nam potrebni jaki živci. I ja bih, na primer, danas ponovo rekao ljudima: izađite na ulice – ovoga puta našoj zemlji loše ide, zato što nas Unija ne shvata ozbiljno".[17]
Ali, više nema ni Valensinog moćnog sindikata koji bi mogao da izađe na ulice i protestuje protiv EU. Sindikat ''Solidarnost'' je na ''evropskom putu'' sa 10 miliona članova spao na 0,8 miliona.
U tom kontekstu je bilo moguće gašenje poznate poljske brodogradnje (i otpuštanje radnika koji su nekada činili osnovu ''Solidarnosti''). Takođe, brodogradilišta u Šećinju i Gdinji su prodata upravo zbog zahteva EU. Takođe, čuveno brodogradilište u Gdanjsku je zbog zahteva EU bilo prinuđeno da otpusti oko 4/3 radnika.[18] Danas se između ostalog, zbog takve politike EU, u brodogradilištu u Gdanjsku proizvode i vetrenjače.
[1] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook
[2] Prema podacima koje je iznela Krisitina Iglicka iz poljskog Centra za međunarodne odnose.http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2010&mm=09&dd=28&nav_id=461514
[3] "Privredni pregled" 28.8.2006.
[4] "NIN" 17.8.2006. "Press" 30.4.2008
[5] Dempsej "Njujork Tajms" 19.11.2006, prema "Politika" 2.12.2006.
[6] Lazarević M. "Politika" 24.6.2006.
[7] "NIN", 17.8.2006.
[8] http://www2.pressonline.rs/svet/globus/6194/masovna-emigracija-ugrozava-privredni-rast-poljske.html
[9] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook
[10] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook
[11] http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2011&mm=
07&dd=25&nav_id=527578
[12] "Politika", 10.7.2004.
[13] Isto.
[14] Hofbauer H., "Proširenje EU na Istok", "Filip Višnjić", Beograd, 2004. str. 92.
[15] ''Privredni pregled''31.januar 2013
[16] Radičević N.''Politika''8. 2. 2013.
[17] "NIN", 6.5.2004.
[18] http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2009&mm=
05&dd=15&nav_id=360763