Luksemburg
Imigracija radi zapošljavanja
Uslovi ulaska i boravka za strane radnike
Lica koja nemaju državljanstvo EU moraju imati boravišnu dozvolu za svrhe obavljanja plaćenih
delatnosti kako bi zakonski imali pravo da rade u zemlji.
Boravišna dozvola za radnike kojima poslodavac isplaćuje platu
Upražnjeno radno mesto poslodavac mora objaviti u Državnoj službi za zapošljavanje (ADEM).
Formular za ovakvu izjavu nalazi se na Internet stranici ove Službe. Ako neki poslodavac ne može
da nañe odgovarajućeg kandidata na lokalnom tržištu rada, on onda može sklopiti ugovor o
zaposlenju sa nekim licem koje nema državljanstvo u EU, a podnosilac zahteva onda mora
preduzeti korake koji su neophodni za pribavljanje boravišne dozvole za plaćenog radnika.
Izjava poslodavca omogućava Službi za zapošljavanje (ADEM) da potvrdi tačnu raspoloživost
nezaposlenih lica koji imaju pravo prvenstva da budu zaposleni. Zahtev se onda podnosi
Ministarstvu inostranih poslova, Odseku za imigracije, što treba da uradi podnosilac zahteva lično, a
ne poslodavac. Meñutim, podnosilac zahteva može postaviti neku treću stranu – npr. poslodavca -
da obavi neophodne radnje.
Sledeća dokumenta moraju biti dostavljena da bi se podneo zahtev za izdavanje boravišne dozvole:
• formular zahteva,
• overena kopija kompletnog vašeg pasoša,
• izvod iz knjige roñenih za podnosioca zahteva,
• izvod iz kaznene (policijske) evidencije ili izjava podnosioca zahteva data pod zakletvom,
• vaša biografija (CV),
• overena kopija svakog dokumenta o stručnim kvalifikacijama sa, ako je to neophodno,
njihovim overenim prevodima ako dokumenta nisu na francuskom, nemačkom ili
engleskom jeziku,
• motivaciono pismo koje potkrepljuje vaš zahtev,
• kopija vašeg ugovora o zaposlenju, koju su datirali i potpisali podnosilac zahteva i
poslodavac (u prostoru ’’Datum početka rada’’, molimo vas da se opredelite za ’’od datuma
pribavljanja boravišne dozvole za plaćene radnike’’).
Ako podnosilac zahteva dobije pozitivan odgovor od luksemburških organa u roku od tri radna dana
od datuma ulaska u zemlju, sa tom boravišnom dozvolom on mora poći do opštinskih organa u
mestu gde namerava da boravi kako bi dao izjavu o dolasku.
Kopija te izjave biće izdata kao potvrda. Posedovanje ove potvrde i boravišne dozvole u
meñuvremenu obezbeñuju dokaz zakonitog boravka do izdavanja boravišne dozvole za radnika
kome poslodavac isplaćuje platu.
Pre isteka perioda od 3 meseca, podnosilac zahteva treba da kontaktira Ministarstvo inostranih
poslova, Odsek za imigracije, kako bi dobio boravišnu dozvolu za radnika kome poslodavac
isplaćuje platu, prilažući sledeća dokumenta:
• kopiju boravišne dozvole koju je izdalo Ministarstvo, a koja je overena kao verodostojan
primerak originala,
• kopiju izjave o dolasku koju su sačinili opštinski organi, a koja je overena kao verodostojan
primerak originalnog dokumenta,
• lekarsko uverenje koje potvrñuje ispunjavanje zdravstvenih uslova koji odobravaju
boravak, a koje izdaje lekar sa sedištem u Lukesmburgu,
• dokaz o prikladnom stambenom smeštaju, ako je neophodno,
• noviju fotografiju u formatu 45 x 35 mm, koja je snimljena spreda i sa otkrivenim licem,
pri čemu se dimenzije glave uklapaju u visinu od minimum 20 mm, a sve u skladu sa
ICAO/OACI standardima;
• dokaz o plaćanju/prenosu iznosa za taksu za izdavanje, u iznosu od 30 evra, na račun
CCPL n° LU46 1111 2582 2814 0000 (na ime korisnika: Ministarstvo inostranih poslova,
Odsek za imigracije; svrha: boravišna dozvola na ime/navesti puno ime predmetnog lica/).
Odluka – vreme čekanja – žalbe
Period čekanja odgovora od Ministarstva je najviše 3 meseca. Ovaj period započinje od vremena
kada ste podneli zahteva. Nepotpun zahtev se ne razmatra i vraća se predmetnom licu.
Ministarstvo inostranih poslova šalje kopiju zahteva Službi za zapošljavanje (ADEM), koja vraća
preporuku u roku od 3 nedelje. Konsultaciona komisija onda prima dosije i šalje svoju preporuku
Ministarstvu inostranih poslova. Ministarstvo inostranih poslova onda obaveštava predmetno lice o
konačnoj odluci, dostavljajući obaveštenje poštom.
Boravišna dozvola za samozaposlena lica
Ovo je boravišna dozvola za državljane trećih zemalja koji žele da u Luksemburgu obavljaju neku
stručnu delatnost za koju im platu ne isplaćuje drugi poslodavac. Svako lice iz neke treće zemlje,
koje želi da je samozaposleno, mora ispuniti iste kriterijume za stručne kvalifikacije i integritet kao i
državljanin EU, i vodi isti postupak pred Ministarstvom za srednje klase kao i državljanin EU. U isto
vreme kada podnosi zahtev Ministarstvu za srednje klase za izdavanje odobrenja za osnivanje, lice
mora podneti zahtev za boravišnu dozvolu za samozaposlena lica kod Ministarstva inostranih
poslova.
Dokumenta koja je potrebno priložiti možete videti na:
http://www.bienvenue.lu/documents/fck/file/pdf/autsejourindep/autsejourindep_EN.pdf
Boravišna dozvola za samozaposlene radnike važi na period od najviše 3 godine, i obnavlja sa na
kraju ovog perioda.
Uslovi koje treba ispuniti:
- posedujete kvalifikacije/veštine koje su neophodne za obavljanje odreñene delatnosti,
- imate dovoljno sredstava da obavljate tu delatnost,
- ta aktivnost mora postići ekonomske potrebe zemlje.
Zahtev mora biti podneta pre ulaska u zemlju, ako podnosilac zahteva još nije stanovnik
Luksemburga.
Sektori na tržištu rada koji se suočavaju sa nedostatkom radne snage
• poslovne usluge,
• zdravstvo i socijalno staranje,
• finansije,
• grañevinarstvo,
• transport i komunikacije.
Oni koji traže posao imaju najbolje šanse da nañu posao upravo u ovim sektorima. Postoji ogroman
broj kvalifikovanih radnih mesta koje je potrebno popuniti u finansijskom sektoru. Iako se sporije
razvija, hotelski i ugostiteljski sektor nude brojne mogućnosti za nalaženje posla.
Posebne informacije u vezi sa kvalifikacijama koje se traže u odreñenim sektorima su na
raspolaganju na Internet stranici: www.fedil.lu/Publications, sa koje možete preuzeti i razne
brošure (na francuskom jeziku), o:
• kvalifikacijama budućnosti u industriji, grañevinarstvu i javnim radovima,
• kvalifikacijama budućnosti u oblasti ICT (informacione i komunikacione tehnologije).
Traženje posla
EURES
http://ec.europa.eu/eures/home.jsp?lang=en
Evropska mreža za usluge pri zapošljavanju (EURES) obuhvata sve države Evropske unije plus
Norvešku i Island kao članice. Države članice redovno razmenjuju informacije o upražnjenim radnim
mestima, a lokalne kancelarije EURES-e imaju pristup značajnom broju informacija u vezi
podnošenja zahteva za zapošljavanje i životnim i radnim uslovima. Meñunardono odeljenje službe
za zapošljavanje u vašoj zemlji, može vam obezbediti kontakt sa jednim od svojih evropskih
savetnika, koji će vas posavetovati u pogledu pronalaženja posla u Luksemburgu. Ovi savetnici
mogu takoñe dostaviti vaše podatke službi za zapošljavanje u onoj državi za koju ste
zainteresovani.
Državna služba zapošljavanja u Luksemburgu
http://www.adem.public.lu/demandeur/index.html
ADEM (Administration de l’Emploi) je odlično mesto za početak traženja posla, jer najveći broj
poslodavaca još uvek objavljuje najveći broj upražnjenih radnih mesta u ovoj službi. Pored
objavljivanja upražnjenih radnih mesta, ADEM nudi jezičku obuku za strance (besplatno, pod
odreñenim okolnostima ako tražite posao).
Evropski poslovi, Internet stranica za traženje posla
The European Affairs Jobsite:
http://www.eurobrussels.com/job_search.php
Jobs.lu:
www.jobs.lu
Monster.lu:
www.jobsearch.monster.lu
4. Imigracija za potrebe školovanja
Strani studenti koji žele da slede svoju akademsku karijeru u nekoj ustanovi visokog obrazovanja u
Luksemburgu treba da kontaktiraju tu ustanovu ili akademskog mentora po svom izboru. Opšte
informacije o studiranju u Luksemburgu mogu se naći na Internet stranici Ministarstva prosvete i
stručnog obrazovanja na http://www.men.public.lu/ ili na Internet portalu Ministarstva kulture,
visokog obrazovanja i istraživanja, na http://www.mcesr.public.lu/, uključujući i spisak relevantnih
ustanova.
Uslovi ulaska i boravka za studente
Svi strani državljani koji nemaju državljanstvo EU, a planiraju da doñu u Luksemburg, moraju
dostaviti neophodna dokumenta u vezi sa svrhom posete, dokaz o posedovanju dovoljno sredstava
za izdržavanje i smeštaj. U nekim slučajevima neophodna je viza. Ona se mora tražiti pre odlaska, u
konzulatu Luksemburga u vašoj zemlji. Za više informacija, posetite Internet stranicu Ministarstva
inostranih poslova (Odsek za imigracije) na: http://www.mae.lu/fr/Site-MAE/Immigration/Entree-etsejour-
des-etrangers2
Uslovi za izdavanje vize, koji su predviñeni u Odeljcima 2 i 3 iz prethodnog teksta, važe i za
studente (viza za kratkoročni boravak omogućila bi studentu boravak u Luksemburgu u trajanju do
90 dana, a viza za dugoročni boravak, boravak u trajanju do godinu dana). Kao student, potrebno
je da dostavite pismo iz škole, više škole ili univerziteta kojim se potvrñuje upis, uz sva druga
dokumenta koja su potrebna za predmetnu vizu).
Nije vam dozvoljeno da radite sa punim radnim vremenom ako ste imalac studentske vize. Student
može obavljati neku delatnost za koju ga plaća poslodavac tokom školske godine, a koja je
ograničena na 10 sati nedeljno (tokom jednog meseca). U periodima praznika, studenti iz trećih
zemalja mogu raditi do 40 sati nedeljno. Studentska viza ne pokriva supružnika ili dete. Ne možete
garantovati ni za koga drugog ko dolazi u Luksemburg.
Studentska viza je važeća samo za period od jedne godine i može biti obnovljena za period
koji je isti kao period studiranja.
Ovaj Vodič ažuriran je u okviru Projekta Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu
(MIDWEB), koji se finansira iz Višekorisničkog IPA-2 programa Evropske komisije za
2009. godinu.
Ažurirano aprila 2011. godine
Boravišna dozvola za lica kojima platu isplaćuje poslodavac, važi najviše dve godine, neobnovljiva
je, i može je izdati Ministar državljaninu treće zemlje koji ima odobren boravak, kada su ispunjeni
sledeći uslovi:
• lice je sa uspehom završilo neki program obuke u Velevojvodstvu Luksemburga, koji vodi
do konačnog visokog obrazovanja;
• s obzirom na povratak u svoju zemlju porekla, lice želi da dopuni akademsko obrazovanje
početnom praksom u struci koja služi ekonomskim interesima Velevojvodstva Luksemburga
i zemlji porekla;
• delatnost za koju platu isplaćuje poslodavac, koju lice namerava da obavlja, direktno je u
vezi sa studijama koje pohaña;
• lice poseduje ugovor o zaposlenju u koji je stupilo za radno mesto koje je u Službi za
zapošljavanje objavljeno kao upražnjeno, a u formi i pod uslovima koje propisuje
relevantno zakonodavstvo.
Stipendije za diplomske (osnovne) i postdiplomske studije
Informacije u vezi sa diplomskim (osnovnim) i postdiplomskim studijama na raspolaganju su u
Centru za dokumentaciju i informacije Ministarstva kulture i prosvete (CEDIES) (videti ‘financement’
/finansiranje/), na:
http://www.mcesr.public.lu/enssup/dossiers/aides/index.html
http://www.cedies.public.lu/fr/aides-financieres/index.html
Stranci koji žive do 5 godina u Luksemburgu, kao i lica sa priznatim izbegličkim statusom, imaju
pristup finasijskoj pomoći koju obezbeñuje CEDIES.
Spisak glavnih univerziteta i koledža
Univerzitet u Luksemburgu
www.uni.lu
Za informacije namenjene stranim studentima, posetite:
http://www.uni.lu/formations/flshase/bachelor_en_sciences_sociales_et_educatives_bachelor
_professionnel/mobilite/mobilite_entrante
Univerzitet u Luksemburgu nudi diplomu osnovnih studija (Bachelor’s), postdiplomskih
(magistarskih, tj. master) studija, doktorata i drugih posebnig programa. Novi univerzitet sada
obuhvata bivši Univerzitetski centar (Centre Universitaire), tehnološki institut (Institut Supérieur de
Technologie – IST), jedan meñunarodni institut (Institut Universitaire International) i dva
nastavnička instituta (the Institut Supérieur d’Etudes et de Recherches Pédagogiques – ISEEP i
Institut de Formation pour Educateurs et Moniteurs – IFEM).
Ovi instituti nude mnoštvo programa, od prve i druge godine programa univerzitetskog nivoa do
četvorogodišnje tehničke diplome u industrijskom inženjerstvu. Dva nastavnička instituta
specijalizovana su za obrazovanje nastavnog kadra za luksemburški državni školski sistem, a njihovi
programi su otvoreni samo za državlje Luksemburga. Postoje postdiplomski programi u oblasti
prava, računovodstva i evropskih studija, otvoreni za meñunarodnu zajednicu, i postdiplomski
programi u oblasti evropskog prava.
Svaki od ovih različitih programa ima sopstvene uslove (npr. morate imati postdiplomski stepen u
oblasti prava za upis na program evropskog prava), i kompletno visoko obrazovanje zahteva
uverenja o završenom srednjem obrazovanju koja su ekvivalentna onima koje dodeljuje
Luksemburg.
Meñunarodni univerzitetski institut u Luksemburgu
Institut Universitaire International Luxembourg
http://www.iuil.lu/index.php?level1=0&level2=1&level3=0&level4=0&co_group_id=1&fidlanguage
=1&lang=en
Meñunarodni univerzitetski institut u Luksemburgu (IUIL), koji je osnovan 1974. godine, pripada
Ministarstvu kulture, visokog obrazovanja i istraživanja a sedište mu je u Château de Munsbach u
Munsbach-u.
Primarni ciljevi su unapreñivanje postdiplomskog i stručnog obrazovanja u oblastima prava
zajednice, medija i komunikacija, javnog zdravlja i ekonomije, uzimajući u obzir posebne privredene
i društvene karakteristike i imovinu Velevojvodstva Luksemburga.
Sacred Heart University
http://www.shu.lu/pages/home.php
Posetite poseban odeljak za strance: http://www.shu.lu/pages/3_060_living.php
Najveći broj programa visokog obrazovanja zahteva savršeno poznavanje i francuskog i nemačkog
jezika, iako se neki od drugih programa i seminara izvode na engleskom jeziku. Za više informacija
o visokom obrazovanju u Luksemburgu, kontaktirajte Odsek za visoko obrazovanje Ministarstva
kulture, visokog obrazovanja i istraživanja (Département de l’Enseignement supérieur, Ministère de
la Culture, de l’Enseignement supérieur) na adresi de la Recherche, 20 Montée de la Pétrusse,
2273 Luxembourg (Tel. 0478-6633) ili posetite Internet stranicu Univerziteta u Luksemburgu.
5. Boravak
Uprava za migracije u Ministarstvu inostranih poslova zadužena je za obradu zahteva za izdavanje
boravišnih dozvola. Možete kontaktirati:
Ministarstvo inostranih poslova i imigracija
Uprava za imigracije
12-16, avenija Monterey
L – 2163 Luksemburg
Tel.: (+352) 247-84040
Državljanin neke treće zemlje koji može da dokaže neprekidan zakoniti boravak na teritoriji
Luksemburga u trajanju od najmanje 5 godina, može podneti zahtev Ministarstvu inostranih
poslova, za dobijanje statusa dugororočnog stanovnika Luksemburga.
Samo polovina perioda za koji odreñeno lice ima dozvolu za studiranje ili za pohañanje programa
stručne obuke uzima se u obzir i to pod uslovom da je to lice steklo boravišnu dozvolu koja mu
omogućava da podnese zahtev za status dugoročnog stanovnika.
Uslovi koje je potrebno ispuniti:
• obezbediti dokaz o stabilnim i dovoljnim novčanim sredstvima za sebe i za izdržavane
članove porodice, bez korišćenja sistema socijalne pomoći u vezi sa minimalnom mesečnom
zaradom tokom perioda od 5 godina koje su prethodile podnošenju zahteva;
• posedovanje odgovarajućeg smeštaja;
• posedovanje zdravstvenog osiguranja;
• lice se ne sme predstavljati opasnost po državni poredak.
Pored toga, Ministarstvo uzima u obzir stepen integracije odreñenog lica.
Sledeća dokumenta pružaju naročiti dokaz integracije u luksemburško društvo:
• dokaz o pohañanju nekog programa na jednom od jezika koji su predviñeni Zakonom od
24. februara 1984. godine o jezičkom režimu;
• dokaz o učestvovanju u merama ili radnjama koje se odnose na integraciju stranaca na
lokalnom i nacionalnom nivou;
• dokaz o članstvu u lokalnom udruženju ili klubu;
• potvrde svedoka.
Da bi dokazao stepen integracije, državljanin treće zemlje može dostaviti sve potvrde svedoka koje
on smatra odgovarajućim. Ne postoji ograničenje u pogledu lica koja mogu dati takvu potvrdu.
Ministarstvo inostranih poslova prosuñuje njihovu pouzdanost.
Odobrenje važi na period 5 godina, obnovljivo je po sili zakona, i ne zahteva dokazivanje ispunjenja
bilo kakvih dodatnih uslova. To je, prema tome, trajan status.
6. Postupak dobijanja azila
Podnošenje zahteva
U skladu sa Zakonom o azilu, stranac može podneti zahtev za azil ili na granici ili kada stigne u
zemlju. U praksi, najveći broj zahteva podnose lica koji su prešli jednu od luksemburških kopnenih
granica i to unutar zemlje. Svi zahtevi moraju biti dostavljeni Službi za prijem izbeglica Ministarstva
pravde.
Ovaj Vodič ažuriran je u okviru Projekta Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu
(MIDWEB), koji se finansira iz Višekorisničkog IPA-2 programa Evropske komisije za
2009. godinu.
Ažurirano aprila 2011. godine
Čim Služba za prijem izbeglica evidentira slučaj i otvori predmet, podnosioca zahteva saslušava – u
principu istog dana - pripadnik policije (’’police judiciaire’’) kako bi utvrdio njegov identitet, trasu
putovanja i uzeo početne izjave. Sa odraslim članovima iste porodice obično se razgovara posebno.
U teoriji, pravna pomoć je moguća tokom početnog razgovora; meñutim, ovo se gotovo nikada ne
dešava. Ukoliko je potrebno, anagažuju se prevodioci.
Nakon razgovora sa policijom, tražilac azila dobija uverenje koje potvrñuje evidentiranje zahteva,
koje važi mesec dana i mora se obnoviti svakog meseca do kraja postupka dobijanja azila.
Nakon prvog razgovora, policija (’’police judiciaire’’) je dužna da potvrdi identitet podnosioca
zahteva, trasu putovanja i da proveri istinitost izjava. Ako je potrebno, moguće je razgovarati sa
podnosiocem zahteva po drugi put i, ako je potrebno, u nekoj kasnijoj fazi postupka. Takoñe,
policija može da uzme otiske prstiju podnosioca zahteva, pogotovo ako njegov identitet nije jasno
ustanovljen.
Pod uslovom da se ne obrañuju u skladu sa odredbama Dablinske konvencije, od podnosioca
zahteva se onda traži da doñu na razgovor sa referentom Ministarstva pravde. Moguće je da se
ovaj razgovor obavi u roku od dva dana do nekoliko meseci nakon evidentiranja zahteva, iako je
prosečno vreme čekanja tri meseca.
Tokom ovog detaljnog razgovora, podnosiocu zahteva može pomoći prevodilac, odnosno advokat
koga plaća država. Na početku razgovora, tražilac azila mora biti obavešten o svojim pravima na
pravnu pomoć. Ukoliko želi pravnu pomoć, razgovor se odlaže za neki drugi dan, tako da omogući
postavljenje advokata kroz sistem besplatne pravne pomoći. Podnosilac zahteva koji traži pomoć
prevodioca, odnosno advokata, ima pravo da ne govori ništa bez prisustva advokata, odnosno
prevodioca.
Tokom ovog razgovora, od podnosioca zahteva traži se da detaljno obrazloži trasu svog putovanja
do Lukesemburga, situaciju u svojoj zemlji porekla i razloge zašto traži azil. Lice koje vodi razgovor
koristi standardni upitnik, koji se prilagoñava prema nacionalnoj pripadnosti i ličnim okolnostima.
Još jednom, sa odraslim članovima iste porodice, razgovor se obavlja odvojeno.
Odbacivanje zahteva/očigledne neosnovanosti
U slučaju kada je Luksemburg odreñen kao nadležna zemlja, zahtev se obrañuje u skladu sa
postupkom prethodnog analitičkog pregleda, kako bi se utvrdilo da li je zahtev neprihvatljiv,
očigledno neosnovan ili ga treba prihvaiti u skladu sa uobičajenim postupkom odlučivanja.
Prema Zakonu o azilu, zahtev se može smatrati neprihvatljivim na osnovu pravila ’’bezbedne treće
zemlje’’. ’’Bezbedna treća zemlja’’ se definiše kao zemlja u kojoj je tražilac azila:
• već dobio zaštitu ili priliku da traži takvu zaštitu pre traženja azila u Luksemburgu;
• zaštićen od prisilnog vraćanja u zemlju porekla u skladu sa uslovima predviñenim
Ženevskom konvencijom i tretiran u skladu sa meñunarodno prihvaćenim humanitarnim
kriterijumima;
• neće biti podvrgnut nijednoj formi gonjenja i gde njegova bezbednost i sloboda nesu
ugroženi.
U skladu sa Zakonom o azilu, zahtev je moguće smatrati očigledno neosnovanom u slučaju azilanta
koji ne iznosi strah od gonjenja po osnovu svoje rase, veroispovesti, nacionalne pripadnosti,
pripadnosti posebnoj grupi ili političkom mišljenju, ili kada on potiče iz neke zemlje koju
luksemburške vlasti smatraju bezbednom.
Da li je zahtev prihvatljiv ili očigledno neosnovan odlučuje Ministar pravde, koji ima mogućnost da
podnese pojedinačne slučajeve na mišljenje ili savet Konsultativnom komitetu za izbeglice
("Commission Consultative des Réfugiés") – koga čine jedan predstavnik Ministarstva za porodične
poslove, jedno lice odreñeno po preporuci UNHCR-a i jedan sudija koji deluje u svojstvu
predsedavajućeg.
U skladu sa zakonom o azilu, Ministar mora doneti odluku u roku od dva meseca od podnošenja
zahteva, ali ne i pre detaljnog razgovora sa referentom Ministarstva pravde (što može potrajati više
od dva meseca). U praksi, vreme koje je neophodno za obradu zahteva putem odbacivanja
zahteva, odnosno očigledne neosnovanosti varira od slučaja do slučaja, ali u principu prekoračuje
ovaj dvomesečni rok.
Tražilac azila može da u roku od tri meseca nakon prijema negativnog odgovora podnese zahtev
Ministru pravde za preispitivanje njegovog slučaja.
Tražilac azila takoñe može podneti žalbu za poništenje pred Upravnim sudom u roku od mesec
dana od prijema negativne odluke. Takva žalba ima odložno dejstvo. Sud mora doneti odluku u
narednih mesec dana (i u najvećem broju slučajeva on to i uradi). Protiv negativnih odluka
Upravnog suda moguće je dalje izjaviti žalbu Upravnom sudu za žalbe ("Cour d'appel administrative
et fiscale") sa odložnim dejstvom. U skladu sa izmenama i dopunama Zakona o azilu iz marta 2000.
godine, Apelacioni sud takoñe mora doneti odluku u roku od jednog meseca.
I Upravni sud i Upravni sud za žalbe ispituju samo zakonitost odluke Ministra, a ne i pravovaljanost
osnova slučaja. Ako je prvobitna odluka stavljena van snage, zahtev se vraća Ministru na ponovno
razmatranje. Ako Ministar potvrdi svoju prvobitnu odluku, tražilac azila se obično vraća iz
Luksemburga, osim ako ne ispunjava uslove za neki drugi oblik boravišne dozvole.
Socijalna pomoć
Tražioci azila, kao i izbeglice i lica pod privremenom zaštitom prema Konvenciji, imaju pravo na
pogodnosti koje obezbeñuje Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance ("Commissariat
du Gouvernement aux Etrangers" – CGE). One obuhvataju novčanu pomoć, smeštaj i plaćanje
troškova lečenja, kao i kurseve jezika i informacije o različitim aspektima života u Luksemburgu. U
području nevladinog sektora, Odsek Caritasa za izbeglice, pruža pomoć azilantima i izbeglicama u
toku i nakon ovog postupka.
Od trenuka kada dostave svoj zahtev Službi za prijem izbeglica pri Ministarstvu pravde, tražioci azila
se upućuju u Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance, gde sa njima razgovor obavlja
socijalni radnik, kako bi se utvrdile njihove potrebe u smislu smeštaja, osnovnog izdržavanja i
zdravstvene zaštite.
Nakon dolaska, muškarci samci mogu dobiti hitan smeštaj u skloništima za beskućnike, uključujući i
lukesemburško Gradsko prihvatilište ili Caritasovo prenoćište. Tokom ovog perioda, porodice se
obično smeštaju u konačišta ili u omladinske domove. Ova vrsta hitnog smeštaja je besplatna, osim
ako tražilac azila ima sopstvena sredstva.
Smeštaj u prihvatnim centrima je vremenski ograničen na tri meseca nakon dodele statusa
izbeglice. Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance smešta neke izbeglice u takozvane
’’drugostepene prihvatne centre’’, gde im se sobe iznajmljuju na trogodišnji period. U januaru 2000.
godine, ovakvih drugostepenih prihvatnih centara bilo je 25. Od izbeglica se obično očekuje da
učestvuju u plaćanju stanarine, prema broju soba koje su im stavljene na raspolaganje, bilo da jesu
ili nisu u obavezi da dele kupatilo ili kuhinju sa drugim porodicama, i svoja sopstvena sredstva. U
principu, ovo učešće je vrlo malo.
Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance pruža pomoć onim izbeglicama koje nisu
smeštene u drugostepenim prihvatnim centrima da pronañu mesto za iznajmljivanje, i može im
takoñe pružiti pomoć za plaćanje stanarine. Uz to, Služba Caritasa za izbeglice, u saradnji sa
organizacijom Wunnengshëllef u mogućnosti je da obezbedi oko 20 stanova izbeglicama sa
priznatim statusom.
Sloboda kretanja
Lokalni organi obezbjeñuju izbeglicama prema Konvenciji, koje žive u njihovom području, ličnu
kartu za strance čije je važenje pet godina. Izbeglice prema Konvenciji mogu slobodno da putuju
unutar i van zemlje.
Finansijska pomoć
Kao i državljani, izbeglice prema Konvenciji, koje su starije od 25 godina i koje ispunjavaju
propisane uslove, imaju pravo da primaju mesečni zagarantovani minimlani dohodak (GMI).
Dok je njihov zahtev za ovaj zagarantovani minimalni dohodak u postupku obrade – tj. tokom
perioda od dva meseca – izbeglice ipak mogu primati davanja koja azilantima odobrava Odsek za
socijalna pitanja Vladine komisije za strance. Čim doñe do isplate zagarantovanog minimalnog
dohotka, isplate davanja se zaustavljaju i izbeglice onda podležu odredbama državnog sistema
staranja.
Meñutim, izbeglice koje nemaju sopstvena sredstva ili imaju nedovoljno sredstava, na primer iz
razloga što ne ispunjavaju uslove da bi primili naknadu za nezaposlenost ili zagarantovani minimalni
dohodak, ipak mogu primati finansijsku pomoć od Odseka za socijalna pitanja Vladine komisije za
strance prema svojim potrebama i sredstvima. Davanja odobrena izbeglicama u principu su slična
onima koja se odobravaju azilantima. Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance ima
pravo da smanji ili poveća ova davanja, a prema nastojanjima svakog pojedinca u integrisanju u
luksembrško društvo.
Izbeglice prema Konvenciji takoñe imaju pravo na dodatak za trudnice, dečiji dodatak i dodatak za
obrazovanje, pod istim uslovima kao i državljani. Ova davanja se isplaćuju retroaktivno od datuma
dolaska u zemlju, ali u okviru jedne godine. U principu, davanja koja isplaćuje Odsek za socijalna
pitanja Vladine komisije za strance, tokom postupka, odbijaju se od odobrenih davanja, ali Odsek
za socijalna pitanja Vladine komisije za strance može odreći ovaj odbitak kako bi pomogao njihovo
integrisanje.
7. Spajanje porodice
Izbeglice, lica kojima je odobrena privremena zaštita ili lica koja imaju odobrenje da ostanu po
humanitarnim osnovama
Lica sa priznatim izbegličkim statusom, prema upravnoj praksi, imaju pravo na spajanje porodice sa
svojim supružnicima i maloletnom decom. Spajanje sa decom koja su straija od 18 godina i sa
roditeljima moguće je dozvoliti pod uslovom kada oni zavise od izbeglice koja živi u Luksemburgu.
U principu, maloletnici bez pratnje koji borave u Luksemburgu nemaju pravo na spajanje sa svojim
porodicama, jer se smatra da ti maloletnici treba da se pridruže svojim roditeljima u inostranstvu.
Spajanje nije uslovljeno minimalnim trajanjem boravka, ali izbeglica koja živi u Luksemburgu mora
biti u mogućnosti da dokaže imanje odgovarajućeg smeštaja i dovoljno sredstava. Meñutim, za
razliku od stranaca koji nemaju državljanstvo EU, lica sa priznatim statusom izbeglice koja primaju
minimalni zagaranotavni mesečni dohodak (osnovno socijalno davanje), tretiraju se kao da
ispunjavaju ovaj drugi uslov.
Licima kojima je odobrena privremena zaštita, takoñe je dozvoljeno spajanje porodice, sa njihovim
supružnicima i maloletnom decom, u skladu sa zakonom od 18. marta 2000. godine kojim se menja
i dopunjuje Zakon o azilu.
Lica sa odobrenjem da ostanu po humanitarnim osnovama imaju prava na spajanje porodice pod
istim uslovima kao i drugi imigranti koji nemaju državljanstvo EU. Status imaoca podrazumeva
posedovanje radne dozvole tipa B kako bi se lice smatralo dovoljno finansijski pouzdano da bi
pozvalo svoju porodicu. Ova dozvola može biti odobrena nakon posedovanja jednogodišnje dozvole
tipa A. Podnosilac zahteva mora imati odgovarajući stambeni smeštaj i novčana sredstva za
izdržavanje.
Postupak: zahtevi za spajanje porodice moraju se podneti Ministarstvu pravde, a to čine lica koja
borave u Luksemburgu. Ministarstvo je odgovorno za odobravanje boravišnih dozvola za članove
porodice. U slučajevima kada je zahtev odbijen, podnosilac zahteva može uložiti žalbu za poništenje
kod Upravnog suda i podneti žalbu i kod Upravnog suda za žalbe, ako Upravni sud potvrdi
neprihvatanje zahteva.
Status lica koje je spojeno sa porodicom: članovima porodice koji su spojeni sa izbeglim licem
odobrava se status izbeglica ukoliko oni zatraže takav status. U suprotnom, odobrava im se status
radnika imigranata i boravišna dozvola, koja, u principu, važi pet godina i koja je obnovljiva.
Organizaciju putovanja do Luksemburga za članove porodice može sprovesti Meñunarodna
organizacija za migracije (IOM), na zahtev Vladine komisije za strance, koja onda pokriva troškove.
Druge kategorije migranata sa pravom na spajanje porodice
• supružnik lica s boravkom,
• partner sa kojim je državljanin treće zemlje stupio u registrovano partnerstvo (poput PACSa
, tj. ’’grañanskog dogovora solidarnosti’’),
• nevenčana deca lica s boravkom koji podnosi zahtev, koja su mlaña od 18 godina, odnosno
njegov supružnik ili partner, kako je definisano drugom tačkom ovog dela, pod uslovom da
takvo lice ima starateljstvo i odgovornost za njih,
• direktni roñaci koji zavise od lica s boravkom koji podnosi zahtev, ili njegov supružnik ili
partner kada ovaj roñak zavisi od njega i nema neophodno porodično izdržavanje u zemlji
porekla.
Lice s boravkom Luksemburga mora imati boravišnu dozvolu koja važi najmanje godinu i mora
živeti u Luksemburgu najmanje 12 meseci. Ono mora takoñe dostaviti dokaz o stabilnim, redovnim
i dovoljnim novčanim sredstvima za pokrivanje svojih potreba i potreba izdržavanih članova
porodice, a bez korišćenja sistema socijalnog osiguranja, kao i dokaz o odgovarajućem stambenom
smeštaju za članove svoje porodice i posedovanju zdravstvenog osiguranja koje pokriva i njega i
članove njegove porodice.
Podnosilac zahteva takoñe mora priložiti sledeća dokumenta koja se tiču situacije lica koje već ima
boravak u Luksemburgu:
• kopiju boravišne dozvole podnosioca zahteva koji je lice sa boravkom, a koja važi za period
duži od godinu dana;
• uverenje o boravku podnosioca zahteva koji je lice s boravkom;
• dokaz o sredstvima podnosioca zahteva koji je lice s boravkom, koja su jednaka minimanoj
zaradi, za period od 12 meseci
http://www.gouvernement.lu/dossiers/social_emploi/securitesociale/index.html;
• dokaz o posedovanju odgovarajućeg smeštaja u Luksemburgu;
• dokaz o zdravstvenom osiguranju, koje pokriva sve rizike na teritoriji Luksemburga.
Spajanje porodice supružnika nije dozvoljeno u slučaju bračne poligamije, ako podnosilac zahteva
koji je lice sa boravkom već ima drugog supružnika koji živi sa njim u Velevojvodstvu Luksemburga.
Da bi se obezbedio dokaz o postojanju porodičnih odnosa, Ministar ili zastupnik diplomatskog
ili konzularnog mesta koji predstavlja Velevojvodstvo Luksemburga u zemlji porekla člana
porodice, može obaviti razgovor sa državljaninom treće zemlje, licem sa boravkom u
Luksemburgu ili članovima porodice, kao i svako ispitivanje ili istraživanje koje se smatra
prikladnim.
8. Sistem zdravstvene zaštite
Svi radnici i njihove porodice pokriveni su sistemom zdravstvene zaštite. U Luksemburgu ima
3 lekara na 1.000 stanovnika. Poseta lekaru opšte prakse iznosi 31 evro. Troškovi lečenja i
usluga (lekar po vašem izboru, bolnica) refundiraju se po zvaničnim stopama.
Lokalne bolnice nabrojane su u publikaciji Žute strane, ali bi možda bilo bolje da se raspitate
svog lekara opšte prakse, apotekara ili u klubovima sa engleskim kao govornim jezikom, kao
i na drugim mestima u području u kojem je vaše prebivalište, jer bi vam oni mogli reći koje
bolnice imaju hitne službe i kako one funkcionišu.
Bolnička nega je u principu vrlo dobra, iako se prakse mogu razlikovati od onih u bolnicama u
vašoj zemlji. U najvećem broju slučajeva, bolnički smeštaj mora da organizuje vaš lekar opšte
prakse, a moguće je da postoje liste čekanja za izvesne usluge lečenja i usluga koje nisu
hitne.
Ne postoje nikakve privatne bolnice u Velevojvodstvu Luksemburga. Sve bolnice vodi državni
Zdravstveni fond (Caisse de Maladie), i svaki prijem u bolnice koji nije hitan mora
organizovati vaš lekar. Postoje tri klase usluga, koje se zovu prva, druga i treća klasa. Prva
klasa znači da imate privatnu sobu i da obično morate platiti deo dodatnih troškova osim ako
imate polisu (to jeste vrlo skupo) privatnog zdravstvenog osiguranja. Druga klasa, uobičajeno
soba u kojoj niste sami, već sa dva druga pacijenta, je standradna usluga i pokriva je najveći
broj programa osiguranja u Luksemburgu. Treća klasa usluge obuhvata bolničku sobu, u
kojoj obično ima više od tri pacijenta i dostupna je samo pod izuzetnim okolnostima.
Stranci koji dolaze da žive u Luksemburgu, a ne i da rade, moraju u principu dostaviti dokaz o
zdravstvenom osiguranju kako bi dobili boravišnu dozvolu. Postoje posebni programi
zdravstvenog osiguranja, koji su važeći u jednom broju zemalja i predviñeni posebno za
potrebe emigranata i onih koji često putuju. Ako se kvalifikujete za poreski status ’’nerezidenta’’,
možda se od vas neće tražiti da plaćate doprinos državnom socijalnom osiguranju,
i u tom slučaju ćete najverovatnije biti pokriveni programom zaštite vašeg poslodavca.
Broj telefona hitne medicinske pomoći u Luksemburgu je: 112.
Za više informacija o sistemu zdravstvene zaštite u Luksemburgu posetite:
http://www.justlanded.com/english/Luxembourg/Topics/Health
9. Sistem sicijalnog osiguranja
Zaposleni i samozaposleni stranci
Luksemburško socijalno osiguranje obezbeñuje zaštitu u slučaju pet mogućih situacija:
• bolest/materinstvo (uključujući izdržavanje),
• nesreće na radu i profesionalna oboljenja,
• starost/invaliditet/ porodična penzija,
• nezaposlenost.
U skladu sa važećim zakonom u Luksemburgu, svi zaposleni i samozaposleni automatski
ispunjavaju uslove za sistem socijalnog osiguranja. Obično se ove beneficije proširuju na
članove porodice i čak na neke koji nisu članovi porodice pod izvesnim uslovima, kao što je
au pair (domaćin/ca). Studenti, šegrti, pripravnici podležu posebnim uslovima i pravilima u
pogledu ispunjenosti uslova ukoliko nisu sa roditeljima. Ako vam se plaća naknada za
nezaposlenost ili invalidnost ili starosna penzija, onda još uvek nastavljate da budete
pokriveni socijalnim osiguranjem. Jedino ograničenje je to što se doprinosi poslodavca i
zaposlenih odbijaju od naknada koju ćete primiti jer ne radite.
Članstvo: Izjave o prijavi i odjavi moraju se dostaviti Odeljenju za članstvo Centra za
zajedničko socijalno osiguranje. Poslodavac obavlja sve formalnosti. Zaposleni ne mora da
radi ništa. Samozaposleni radnici moraju kontaktirati Centar i dati sopstvene izjave za
pridruživanje ili napuštanje ovog programa.
Princip jedinstvenog članstva: Korisnik ne može biti uključen u više od jednog Zdravstvenog
ili penzijskog fonda.
Doprinosi: Doprinosi se plaćaju Centru za zajedničko socijalno osiguranje. I poslodavac i
korisnik plaćaju doprinose, a iznos doprinosa predstavlja procenat prihoda plaćenog
zaposlenja. Doprinosi korisnika idu prvenstveno za zdravstveno i materinsko osiguranje,
osiguranje izdržavanih lica i penzijsko osiguranje, ali ne za osiguranje za nesreće na radu,
porodične naknade i naknade za nezaposlenost.
11. Priznavanje stranih diploma
Odsek za priznavanje diploma je deo Ministarstva prosvete i stručnog usavršavanja. Ovaj
Odsek obavlja sledeće poslove:
• prijem i informisanje u vezi sa priznavanjem diploma,
• pripremu postupka priznavanja diploma, uverenja i stranih kvalifikacija,
• učestvuje u prilagoñavanju budućih Evropskih direktiva u pogledu priznavanja i
stručnih kvalifikacija prava Luksemburga,
• objavljivanje dokumentacije (u papirnoj formi i na Internetu) u vezi sa
postupkom priznavanja,
• izradu baze podataka u vezi sa stranim diplomama, koje omogućavaju
otkrivanje svih falsifikovanih dokumenata,
• informisanje u vezi sa Europass dokumentima,
• predstavljanje ministarstva pred drugim upravama, kao i pred Evropskom
komisijom u pogledu priznavanja diploma.
Ovaj Odsek tesno sarañuje sa odsecima Ministarstva za osnovno i srednje obrazovanje,
stručno usavršavanje i školovanje dece stranaca. Kancelarija za prijem (kancelarija broj 8) je
u Ministarstvu na prizemlju.
Kako da podnesete zahtev za priznavane diplome
Zahtevi se moraju dostaviti u pisanoj formi Ministarstvu prosvete i stručnog usavršavanja.
Priznavanje se odobrava samo na osnovu kompletnih zahteva, uključujući sledeća
dokumenta:
• pisani zahtev u kome se navode razlozi istoga,
• overena kopija originalne diplome/uverenja ili overena kopija originalnih izveštaja
škole za period od najmanje dve poslednje godine,
• overena kopija lične karte, biografija u kojoj se navodi prethodno školovanje,
• uverenje policije o nekažnjavanju (samo za nastavnike).
Sve kopije diploma, uverenja i izveštaja škole, kao i lične karte moraju biti overene kod
organa koji je zadužen za overavanje, kao što su opštinska uprava, ambasada ili konzulat.
Prethodno navedena dokumenta moraju biti na francuskom, nemačkom ili luksemburškom
jeziku, koji predstavljaju tri službena jezika Luksemburga ili moraju biti prevedena na jedan
od ova tri jezika od strane ovlašćenog prevodioca u Luksemburgu (spisak prevodilaca je
dostupan u Sudu prvade – (+352) 47 59 81-1). Pečat prevodioca mora biti utisnut delom na
tekst prevoda, a delom na dokument koji se dostavlja na prevod. Sva dokumenta mora
potpisati prevodilac.
Odsek za priznavanje diploma
Tel.: (+352) 247 – 85910
Fax: (+352) 247 – 85933
http://www.men.public.lu/ministere/annuaire_interne/reconnaiss_diplome/index.html
http://www.men.public.lu/reco_diplomes/version_anglaise/index.html
12. Službe za podršku migrantima
Kursevi jezika
Ako ste u mogućnosti da komunicirate u Luksemburgu, francuski, odnosni nemački jezik će vam
omogućiti da dobijete najviše od života u Luksemburgu. Vladini programi obezbeñuju kurseve
jezika, koji obuhvataju grañansko obrazovanje kako bi vam pomogli da se pripremite za sticanje
državljanstva.
Proverite informacije o kursevima jezika i školama na: www.justlanded.com
Nevladine organizacije
• ASTI je NVO koja svoj rad zasniva na individualnom članstvu, aktivna je na severu
grada Luksemburga i bori se za jednaka prava za sve stanovnike: www.asti.lu
• Caritas je vrlo aktivna u pitanjima koja se tiču azilanata i izbeglica: www.clae.lu
• CLAE je krovna organizacija koja okuplja stotinu organizacija stranaca. Organizuje
multikulturalne festivale, itd.: www.clae.lu
• SESOPI je katolički istraživački centar i stručno udruženje, koji je zadužen za
Luksemburg za poslednju studiju o Evropskoj vrednosti: www.restena.lu/sesopi-ci .
• Medecins sans Frontiers (Lekari bez granica): http://www.msf.lu/
13. Državljanstvo
Uprava za imigracije u Ministarstvu inostranih poslova
Zadužena je za ulazak i boravak stranaca.
Uprava je otvorena za rad sa strankama od 08:30 do 11:00 od ponedeljka do petka.
Može se kontaktirati telefonom od 14:00 do 16:00.
Ministère des Affaires étrangères et de l'Immigration
Direction de l'Immigration
12-16, avenue Monterey, L – 2163 Luksemburg
Tel.: (+352) 247-84040
http://www.mae.lu/fr/Site-MAE/Immigration
Državna služba zapošljavanja (L’Administration de l’emploi - ADEM) pri Ministarstvu za rad i
zapošljavanje. Ona je zadužena za obradu radnih dozvola i pomaže u traženju posla
10, rue Bender
L-1229 Luxembourg
Tel: +352 2478-5300
E-mail: [email protected]
http://www.adem.public.lu/demandeur/index.html
Ministarstvo za mala preduzeća (Ministère des Classes Moyennes)
Zaduženo za radne dozvole za zaposlenje sa punim radnim vremenom.
6, boulevard Royal
L-2449 Luxembourg
+352 247-84715 / 247-84717 / 247-84718 / 247-84724
[email protected]
Radno vreme: od ponedeljka do petka od 8:00 do 12:30.
Ministarstvo prosvete i stručnog usavršavanja
Može pružiti informacije migrantima koji traže mogućnosti za studiranje i rad. Takoñe postoji odsek
koji bavi priznavanju diploma.
Ministère de l'Éducation nationale et de la Formation professionnelle
Aldringen 29
L-1118 Luxemburg
Tel.: (+352) 2478 51 00
E-mail: [email protected]
http://www.men.public.lu/
Odsek za priznavanje diploma: http://www.men.public.lu/reco_diplomes/index.html
Ministarstvo kulture, visokog obrazovanja i istraživanja
Može pružiti informacije migrantima koji traže mogućnosti pohañanja diplomskih i postdiplomskih
studija i istraživanja.
Ministère de la Culture, de l'Enseignement Supérieur et de la Recherche
20, Montée de la Pétrusse
L-2273 Luksemburg
Tel: +352 478 1
http://www.mcesr.public.lu/
Ministarstvo pravde
Ovaj Vodič ažuriran je u okviru Projekta Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu
(MIDWEB), koji se finansira iz Višekorisničkog IPA-2 programa Evropske komisije za
2009. godinu.
Ažurirano aprila 2011. godine
Zaduženo za postupke sticanje državljanstva
Erasme 13
L-2934 Luksemburg
Tel: +352 478-1
E-mail: [email protected]
http://www.mj.public.lu/
Uslovi ulaska i boravka za strane radnike
Lica koja nemaju državljanstvo EU moraju imati boravišnu dozvolu za svrhe obavljanja plaćenih
delatnosti kako bi zakonski imali pravo da rade u zemlji.
Boravišna dozvola za radnike kojima poslodavac isplaćuje platu
Upražnjeno radno mesto poslodavac mora objaviti u Državnoj službi za zapošljavanje (ADEM).
Formular za ovakvu izjavu nalazi se na Internet stranici ove Službe. Ako neki poslodavac ne može
da nañe odgovarajućeg kandidata na lokalnom tržištu rada, on onda može sklopiti ugovor o
zaposlenju sa nekim licem koje nema državljanstvo u EU, a podnosilac zahteva onda mora
preduzeti korake koji su neophodni za pribavljanje boravišne dozvole za plaćenog radnika.
Izjava poslodavca omogućava Službi za zapošljavanje (ADEM) da potvrdi tačnu raspoloživost
nezaposlenih lica koji imaju pravo prvenstva da budu zaposleni. Zahtev se onda podnosi
Ministarstvu inostranih poslova, Odseku za imigracije, što treba da uradi podnosilac zahteva lično, a
ne poslodavac. Meñutim, podnosilac zahteva može postaviti neku treću stranu – npr. poslodavca -
da obavi neophodne radnje.
Sledeća dokumenta moraju biti dostavljena da bi se podneo zahtev za izdavanje boravišne dozvole:
• formular zahteva,
• overena kopija kompletnog vašeg pasoša,
• izvod iz knjige roñenih za podnosioca zahteva,
• izvod iz kaznene (policijske) evidencije ili izjava podnosioca zahteva data pod zakletvom,
• vaša biografija (CV),
• overena kopija svakog dokumenta o stručnim kvalifikacijama sa, ako je to neophodno,
njihovim overenim prevodima ako dokumenta nisu na francuskom, nemačkom ili
engleskom jeziku,
• motivaciono pismo koje potkrepljuje vaš zahtev,
• kopija vašeg ugovora o zaposlenju, koju su datirali i potpisali podnosilac zahteva i
poslodavac (u prostoru ’’Datum početka rada’’, molimo vas da se opredelite za ’’od datuma
pribavljanja boravišne dozvole za plaćene radnike’’).
Ako podnosilac zahteva dobije pozitivan odgovor od luksemburških organa u roku od tri radna dana
od datuma ulaska u zemlju, sa tom boravišnom dozvolom on mora poći do opštinskih organa u
mestu gde namerava da boravi kako bi dao izjavu o dolasku.
Kopija te izjave biće izdata kao potvrda. Posedovanje ove potvrde i boravišne dozvole u
meñuvremenu obezbeñuju dokaz zakonitog boravka do izdavanja boravišne dozvole za radnika
kome poslodavac isplaćuje platu.
Pre isteka perioda od 3 meseca, podnosilac zahteva treba da kontaktira Ministarstvo inostranih
poslova, Odsek za imigracije, kako bi dobio boravišnu dozvolu za radnika kome poslodavac
isplaćuje platu, prilažući sledeća dokumenta:
• kopiju boravišne dozvole koju je izdalo Ministarstvo, a koja je overena kao verodostojan
primerak originala,
• kopiju izjave o dolasku koju su sačinili opštinski organi, a koja je overena kao verodostojan
primerak originalnog dokumenta,
• lekarsko uverenje koje potvrñuje ispunjavanje zdravstvenih uslova koji odobravaju
boravak, a koje izdaje lekar sa sedištem u Lukesmburgu,
• dokaz o prikladnom stambenom smeštaju, ako je neophodno,
• noviju fotografiju u formatu 45 x 35 mm, koja je snimljena spreda i sa otkrivenim licem,
pri čemu se dimenzije glave uklapaju u visinu od minimum 20 mm, a sve u skladu sa
ICAO/OACI standardima;
• dokaz o plaćanju/prenosu iznosa za taksu za izdavanje, u iznosu od 30 evra, na račun
CCPL n° LU46 1111 2582 2814 0000 (na ime korisnika: Ministarstvo inostranih poslova,
Odsek za imigracije; svrha: boravišna dozvola na ime/navesti puno ime predmetnog lica/).
Odluka – vreme čekanja – žalbe
Period čekanja odgovora od Ministarstva je najviše 3 meseca. Ovaj period započinje od vremena
kada ste podneli zahteva. Nepotpun zahtev se ne razmatra i vraća se predmetnom licu.
Ministarstvo inostranih poslova šalje kopiju zahteva Službi za zapošljavanje (ADEM), koja vraća
preporuku u roku od 3 nedelje. Konsultaciona komisija onda prima dosije i šalje svoju preporuku
Ministarstvu inostranih poslova. Ministarstvo inostranih poslova onda obaveštava predmetno lice o
konačnoj odluci, dostavljajući obaveštenje poštom.
Boravišna dozvola za samozaposlena lica
Ovo je boravišna dozvola za državljane trećih zemalja koji žele da u Luksemburgu obavljaju neku
stručnu delatnost za koju im platu ne isplaćuje drugi poslodavac. Svako lice iz neke treće zemlje,
koje želi da je samozaposleno, mora ispuniti iste kriterijume za stručne kvalifikacije i integritet kao i
državljanin EU, i vodi isti postupak pred Ministarstvom za srednje klase kao i državljanin EU. U isto
vreme kada podnosi zahtev Ministarstvu za srednje klase za izdavanje odobrenja za osnivanje, lice
mora podneti zahtev za boravišnu dozvolu za samozaposlena lica kod Ministarstva inostranih
poslova.
Dokumenta koja je potrebno priložiti možete videti na:
http://www.bienvenue.lu/documents/fck/file/pdf/autsejourindep/autsejourindep_EN.pdf
Boravišna dozvola za samozaposlene radnike važi na period od najviše 3 godine, i obnavlja sa na
kraju ovog perioda.
Uslovi koje treba ispuniti:
- posedujete kvalifikacije/veštine koje su neophodne za obavljanje odreñene delatnosti,
- imate dovoljno sredstava da obavljate tu delatnost,
- ta aktivnost mora postići ekonomske potrebe zemlje.
Zahtev mora biti podneta pre ulaska u zemlju, ako podnosilac zahteva još nije stanovnik
Luksemburga.
Sektori na tržištu rada koji se suočavaju sa nedostatkom radne snage
• poslovne usluge,
• zdravstvo i socijalno staranje,
• finansije,
• grañevinarstvo,
• transport i komunikacije.
Oni koji traže posao imaju najbolje šanse da nañu posao upravo u ovim sektorima. Postoji ogroman
broj kvalifikovanih radnih mesta koje je potrebno popuniti u finansijskom sektoru. Iako se sporije
razvija, hotelski i ugostiteljski sektor nude brojne mogućnosti za nalaženje posla.
Posebne informacije u vezi sa kvalifikacijama koje se traže u odreñenim sektorima su na
raspolaganju na Internet stranici: www.fedil.lu/Publications, sa koje možete preuzeti i razne
brošure (na francuskom jeziku), o:
• kvalifikacijama budućnosti u industriji, grañevinarstvu i javnim radovima,
• kvalifikacijama budućnosti u oblasti ICT (informacione i komunikacione tehnologije).
Traženje posla
EURES
http://ec.europa.eu/eures/home.jsp?lang=en
Evropska mreža za usluge pri zapošljavanju (EURES) obuhvata sve države Evropske unije plus
Norvešku i Island kao članice. Države članice redovno razmenjuju informacije o upražnjenim radnim
mestima, a lokalne kancelarije EURES-e imaju pristup značajnom broju informacija u vezi
podnošenja zahteva za zapošljavanje i životnim i radnim uslovima. Meñunardono odeljenje službe
za zapošljavanje u vašoj zemlji, može vam obezbediti kontakt sa jednim od svojih evropskih
savetnika, koji će vas posavetovati u pogledu pronalaženja posla u Luksemburgu. Ovi savetnici
mogu takoñe dostaviti vaše podatke službi za zapošljavanje u onoj državi za koju ste
zainteresovani.
Državna služba zapošljavanja u Luksemburgu
http://www.adem.public.lu/demandeur/index.html
ADEM (Administration de l’Emploi) je odlično mesto za početak traženja posla, jer najveći broj
poslodavaca još uvek objavljuje najveći broj upražnjenih radnih mesta u ovoj službi. Pored
objavljivanja upražnjenih radnih mesta, ADEM nudi jezičku obuku za strance (besplatno, pod
odreñenim okolnostima ako tražite posao).
Evropski poslovi, Internet stranica za traženje posla
The European Affairs Jobsite:
http://www.eurobrussels.com/job_search.php
Jobs.lu:
www.jobs.lu
Monster.lu:
www.jobsearch.monster.lu
4. Imigracija za potrebe školovanja
Strani studenti koji žele da slede svoju akademsku karijeru u nekoj ustanovi visokog obrazovanja u
Luksemburgu treba da kontaktiraju tu ustanovu ili akademskog mentora po svom izboru. Opšte
informacije o studiranju u Luksemburgu mogu se naći na Internet stranici Ministarstva prosvete i
stručnog obrazovanja na http://www.men.public.lu/ ili na Internet portalu Ministarstva kulture,
visokog obrazovanja i istraživanja, na http://www.mcesr.public.lu/, uključujući i spisak relevantnih
ustanova.
Uslovi ulaska i boravka za studente
Svi strani državljani koji nemaju državljanstvo EU, a planiraju da doñu u Luksemburg, moraju
dostaviti neophodna dokumenta u vezi sa svrhom posete, dokaz o posedovanju dovoljno sredstava
za izdržavanje i smeštaj. U nekim slučajevima neophodna je viza. Ona se mora tražiti pre odlaska, u
konzulatu Luksemburga u vašoj zemlji. Za više informacija, posetite Internet stranicu Ministarstva
inostranih poslova (Odsek za imigracije) na: http://www.mae.lu/fr/Site-MAE/Immigration/Entree-etsejour-
des-etrangers2
Uslovi za izdavanje vize, koji su predviñeni u Odeljcima 2 i 3 iz prethodnog teksta, važe i za
studente (viza za kratkoročni boravak omogućila bi studentu boravak u Luksemburgu u trajanju do
90 dana, a viza za dugoročni boravak, boravak u trajanju do godinu dana). Kao student, potrebno
je da dostavite pismo iz škole, više škole ili univerziteta kojim se potvrñuje upis, uz sva druga
dokumenta koja su potrebna za predmetnu vizu).
Nije vam dozvoljeno da radite sa punim radnim vremenom ako ste imalac studentske vize. Student
može obavljati neku delatnost za koju ga plaća poslodavac tokom školske godine, a koja je
ograničena na 10 sati nedeljno (tokom jednog meseca). U periodima praznika, studenti iz trećih
zemalja mogu raditi do 40 sati nedeljno. Studentska viza ne pokriva supružnika ili dete. Ne možete
garantovati ni za koga drugog ko dolazi u Luksemburg.
Studentska viza je važeća samo za period od jedne godine i može biti obnovljena za period
koji je isti kao period studiranja.
Ovaj Vodič ažuriran je u okviru Projekta Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu
(MIDWEB), koji se finansira iz Višekorisničkog IPA-2 programa Evropske komisije za
2009. godinu.
Ažurirano aprila 2011. godine
Boravišna dozvola za lica kojima platu isplaćuje poslodavac, važi najviše dve godine, neobnovljiva
je, i može je izdati Ministar državljaninu treće zemlje koji ima odobren boravak, kada su ispunjeni
sledeći uslovi:
• lice je sa uspehom završilo neki program obuke u Velevojvodstvu Luksemburga, koji vodi
do konačnog visokog obrazovanja;
• s obzirom na povratak u svoju zemlju porekla, lice želi da dopuni akademsko obrazovanje
početnom praksom u struci koja služi ekonomskim interesima Velevojvodstva Luksemburga
i zemlji porekla;
• delatnost za koju platu isplaćuje poslodavac, koju lice namerava da obavlja, direktno je u
vezi sa studijama koje pohaña;
• lice poseduje ugovor o zaposlenju u koji je stupilo za radno mesto koje je u Službi za
zapošljavanje objavljeno kao upražnjeno, a u formi i pod uslovima koje propisuje
relevantno zakonodavstvo.
Stipendije za diplomske (osnovne) i postdiplomske studije
Informacije u vezi sa diplomskim (osnovnim) i postdiplomskim studijama na raspolaganju su u
Centru za dokumentaciju i informacije Ministarstva kulture i prosvete (CEDIES) (videti ‘financement’
/finansiranje/), na:
http://www.mcesr.public.lu/enssup/dossiers/aides/index.html
http://www.cedies.public.lu/fr/aides-financieres/index.html
Stranci koji žive do 5 godina u Luksemburgu, kao i lica sa priznatim izbegličkim statusom, imaju
pristup finasijskoj pomoći koju obezbeñuje CEDIES.
Spisak glavnih univerziteta i koledža
Univerzitet u Luksemburgu
www.uni.lu
Za informacije namenjene stranim studentima, posetite:
http://www.uni.lu/formations/flshase/bachelor_en_sciences_sociales_et_educatives_bachelor
_professionnel/mobilite/mobilite_entrante
Univerzitet u Luksemburgu nudi diplomu osnovnih studija (Bachelor’s), postdiplomskih
(magistarskih, tj. master) studija, doktorata i drugih posebnig programa. Novi univerzitet sada
obuhvata bivši Univerzitetski centar (Centre Universitaire), tehnološki institut (Institut Supérieur de
Technologie – IST), jedan meñunarodni institut (Institut Universitaire International) i dva
nastavnička instituta (the Institut Supérieur d’Etudes et de Recherches Pédagogiques – ISEEP i
Institut de Formation pour Educateurs et Moniteurs – IFEM).
Ovi instituti nude mnoštvo programa, od prve i druge godine programa univerzitetskog nivoa do
četvorogodišnje tehničke diplome u industrijskom inženjerstvu. Dva nastavnička instituta
specijalizovana su za obrazovanje nastavnog kadra za luksemburški državni školski sistem, a njihovi
programi su otvoreni samo za državlje Luksemburga. Postoje postdiplomski programi u oblasti
prava, računovodstva i evropskih studija, otvoreni za meñunarodnu zajednicu, i postdiplomski
programi u oblasti evropskog prava.
Svaki od ovih različitih programa ima sopstvene uslove (npr. morate imati postdiplomski stepen u
oblasti prava za upis na program evropskog prava), i kompletno visoko obrazovanje zahteva
uverenja o završenom srednjem obrazovanju koja su ekvivalentna onima koje dodeljuje
Luksemburg.
Meñunarodni univerzitetski institut u Luksemburgu
Institut Universitaire International Luxembourg
http://www.iuil.lu/index.php?level1=0&level2=1&level3=0&level4=0&co_group_id=1&fidlanguage
=1&lang=en
Meñunarodni univerzitetski institut u Luksemburgu (IUIL), koji je osnovan 1974. godine, pripada
Ministarstvu kulture, visokog obrazovanja i istraživanja a sedište mu je u Château de Munsbach u
Munsbach-u.
Primarni ciljevi su unapreñivanje postdiplomskog i stručnog obrazovanja u oblastima prava
zajednice, medija i komunikacija, javnog zdravlja i ekonomije, uzimajući u obzir posebne privredene
i društvene karakteristike i imovinu Velevojvodstva Luksemburga.
Sacred Heart University
http://www.shu.lu/pages/home.php
Posetite poseban odeljak za strance: http://www.shu.lu/pages/3_060_living.php
Najveći broj programa visokog obrazovanja zahteva savršeno poznavanje i francuskog i nemačkog
jezika, iako se neki od drugih programa i seminara izvode na engleskom jeziku. Za više informacija
o visokom obrazovanju u Luksemburgu, kontaktirajte Odsek za visoko obrazovanje Ministarstva
kulture, visokog obrazovanja i istraživanja (Département de l’Enseignement supérieur, Ministère de
la Culture, de l’Enseignement supérieur) na adresi de la Recherche, 20 Montée de la Pétrusse,
2273 Luxembourg (Tel. 0478-6633) ili posetite Internet stranicu Univerziteta u Luksemburgu.
5. Boravak
Uprava za migracije u Ministarstvu inostranih poslova zadužena je za obradu zahteva za izdavanje
boravišnih dozvola. Možete kontaktirati:
Ministarstvo inostranih poslova i imigracija
Uprava za imigracije
12-16, avenija Monterey
L – 2163 Luksemburg
Tel.: (+352) 247-84040
Državljanin neke treće zemlje koji može da dokaže neprekidan zakoniti boravak na teritoriji
Luksemburga u trajanju od najmanje 5 godina, može podneti zahtev Ministarstvu inostranih
poslova, za dobijanje statusa dugororočnog stanovnika Luksemburga.
Samo polovina perioda za koji odreñeno lice ima dozvolu za studiranje ili za pohañanje programa
stručne obuke uzima se u obzir i to pod uslovom da je to lice steklo boravišnu dozvolu koja mu
omogućava da podnese zahtev za status dugoročnog stanovnika.
Uslovi koje je potrebno ispuniti:
• obezbediti dokaz o stabilnim i dovoljnim novčanim sredstvima za sebe i za izdržavane
članove porodice, bez korišćenja sistema socijalne pomoći u vezi sa minimalnom mesečnom
zaradom tokom perioda od 5 godina koje su prethodile podnošenju zahteva;
• posedovanje odgovarajućeg smeštaja;
• posedovanje zdravstvenog osiguranja;
• lice se ne sme predstavljati opasnost po državni poredak.
Pored toga, Ministarstvo uzima u obzir stepen integracije odreñenog lica.
Sledeća dokumenta pružaju naročiti dokaz integracije u luksemburško društvo:
• dokaz o pohañanju nekog programa na jednom od jezika koji su predviñeni Zakonom od
24. februara 1984. godine o jezičkom režimu;
• dokaz o učestvovanju u merama ili radnjama koje se odnose na integraciju stranaca na
lokalnom i nacionalnom nivou;
• dokaz o članstvu u lokalnom udruženju ili klubu;
• potvrde svedoka.
Da bi dokazao stepen integracije, državljanin treće zemlje može dostaviti sve potvrde svedoka koje
on smatra odgovarajućim. Ne postoji ograničenje u pogledu lica koja mogu dati takvu potvrdu.
Ministarstvo inostranih poslova prosuñuje njihovu pouzdanost.
Odobrenje važi na period 5 godina, obnovljivo je po sili zakona, i ne zahteva dokazivanje ispunjenja
bilo kakvih dodatnih uslova. To je, prema tome, trajan status.
6. Postupak dobijanja azila
Podnošenje zahteva
U skladu sa Zakonom o azilu, stranac može podneti zahtev za azil ili na granici ili kada stigne u
zemlju. U praksi, najveći broj zahteva podnose lica koji su prešli jednu od luksemburških kopnenih
granica i to unutar zemlje. Svi zahtevi moraju biti dostavljeni Službi za prijem izbeglica Ministarstva
pravde.
Ovaj Vodič ažuriran je u okviru Projekta Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu
(MIDWEB), koji se finansira iz Višekorisničkog IPA-2 programa Evropske komisije za
2009. godinu.
Ažurirano aprila 2011. godine
Čim Služba za prijem izbeglica evidentira slučaj i otvori predmet, podnosioca zahteva saslušava – u
principu istog dana - pripadnik policije (’’police judiciaire’’) kako bi utvrdio njegov identitet, trasu
putovanja i uzeo početne izjave. Sa odraslim članovima iste porodice obično se razgovara posebno.
U teoriji, pravna pomoć je moguća tokom početnog razgovora; meñutim, ovo se gotovo nikada ne
dešava. Ukoliko je potrebno, anagažuju se prevodioci.
Nakon razgovora sa policijom, tražilac azila dobija uverenje koje potvrñuje evidentiranje zahteva,
koje važi mesec dana i mora se obnoviti svakog meseca do kraja postupka dobijanja azila.
Nakon prvog razgovora, policija (’’police judiciaire’’) je dužna da potvrdi identitet podnosioca
zahteva, trasu putovanja i da proveri istinitost izjava. Ako je potrebno, moguće je razgovarati sa
podnosiocem zahteva po drugi put i, ako je potrebno, u nekoj kasnijoj fazi postupka. Takoñe,
policija može da uzme otiske prstiju podnosioca zahteva, pogotovo ako njegov identitet nije jasno
ustanovljen.
Pod uslovom da se ne obrañuju u skladu sa odredbama Dablinske konvencije, od podnosioca
zahteva se onda traži da doñu na razgovor sa referentom Ministarstva pravde. Moguće je da se
ovaj razgovor obavi u roku od dva dana do nekoliko meseci nakon evidentiranja zahteva, iako je
prosečno vreme čekanja tri meseca.
Tokom ovog detaljnog razgovora, podnosiocu zahteva može pomoći prevodilac, odnosno advokat
koga plaća država. Na početku razgovora, tražilac azila mora biti obavešten o svojim pravima na
pravnu pomoć. Ukoliko želi pravnu pomoć, razgovor se odlaže za neki drugi dan, tako da omogući
postavljenje advokata kroz sistem besplatne pravne pomoći. Podnosilac zahteva koji traži pomoć
prevodioca, odnosno advokata, ima pravo da ne govori ništa bez prisustva advokata, odnosno
prevodioca.
Tokom ovog razgovora, od podnosioca zahteva traži se da detaljno obrazloži trasu svog putovanja
do Lukesemburga, situaciju u svojoj zemlji porekla i razloge zašto traži azil. Lice koje vodi razgovor
koristi standardni upitnik, koji se prilagoñava prema nacionalnoj pripadnosti i ličnim okolnostima.
Još jednom, sa odraslim članovima iste porodice, razgovor se obavlja odvojeno.
Odbacivanje zahteva/očigledne neosnovanosti
U slučaju kada je Luksemburg odreñen kao nadležna zemlja, zahtev se obrañuje u skladu sa
postupkom prethodnog analitičkog pregleda, kako bi se utvrdilo da li je zahtev neprihvatljiv,
očigledno neosnovan ili ga treba prihvaiti u skladu sa uobičajenim postupkom odlučivanja.
Prema Zakonu o azilu, zahtev se može smatrati neprihvatljivim na osnovu pravila ’’bezbedne treće
zemlje’’. ’’Bezbedna treća zemlja’’ se definiše kao zemlja u kojoj je tražilac azila:
• već dobio zaštitu ili priliku da traži takvu zaštitu pre traženja azila u Luksemburgu;
• zaštićen od prisilnog vraćanja u zemlju porekla u skladu sa uslovima predviñenim
Ženevskom konvencijom i tretiran u skladu sa meñunarodno prihvaćenim humanitarnim
kriterijumima;
• neće biti podvrgnut nijednoj formi gonjenja i gde njegova bezbednost i sloboda nesu
ugroženi.
U skladu sa Zakonom o azilu, zahtev je moguće smatrati očigledno neosnovanom u slučaju azilanta
koji ne iznosi strah od gonjenja po osnovu svoje rase, veroispovesti, nacionalne pripadnosti,
pripadnosti posebnoj grupi ili političkom mišljenju, ili kada on potiče iz neke zemlje koju
luksemburške vlasti smatraju bezbednom.
Da li je zahtev prihvatljiv ili očigledno neosnovan odlučuje Ministar pravde, koji ima mogućnost da
podnese pojedinačne slučajeve na mišljenje ili savet Konsultativnom komitetu za izbeglice
("Commission Consultative des Réfugiés") – koga čine jedan predstavnik Ministarstva za porodične
poslove, jedno lice odreñeno po preporuci UNHCR-a i jedan sudija koji deluje u svojstvu
predsedavajućeg.
U skladu sa zakonom o azilu, Ministar mora doneti odluku u roku od dva meseca od podnošenja
zahteva, ali ne i pre detaljnog razgovora sa referentom Ministarstva pravde (što može potrajati više
od dva meseca). U praksi, vreme koje je neophodno za obradu zahteva putem odbacivanja
zahteva, odnosno očigledne neosnovanosti varira od slučaja do slučaja, ali u principu prekoračuje
ovaj dvomesečni rok.
Tražilac azila može da u roku od tri meseca nakon prijema negativnog odgovora podnese zahtev
Ministru pravde za preispitivanje njegovog slučaja.
Tražilac azila takoñe može podneti žalbu za poništenje pred Upravnim sudom u roku od mesec
dana od prijema negativne odluke. Takva žalba ima odložno dejstvo. Sud mora doneti odluku u
narednih mesec dana (i u najvećem broju slučajeva on to i uradi). Protiv negativnih odluka
Upravnog suda moguće je dalje izjaviti žalbu Upravnom sudu za žalbe ("Cour d'appel administrative
et fiscale") sa odložnim dejstvom. U skladu sa izmenama i dopunama Zakona o azilu iz marta 2000.
godine, Apelacioni sud takoñe mora doneti odluku u roku od jednog meseca.
I Upravni sud i Upravni sud za žalbe ispituju samo zakonitost odluke Ministra, a ne i pravovaljanost
osnova slučaja. Ako je prvobitna odluka stavljena van snage, zahtev se vraća Ministru na ponovno
razmatranje. Ako Ministar potvrdi svoju prvobitnu odluku, tražilac azila se obično vraća iz
Luksemburga, osim ako ne ispunjava uslove za neki drugi oblik boravišne dozvole.
Socijalna pomoć
Tražioci azila, kao i izbeglice i lica pod privremenom zaštitom prema Konvenciji, imaju pravo na
pogodnosti koje obezbeñuje Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance ("Commissariat
du Gouvernement aux Etrangers" – CGE). One obuhvataju novčanu pomoć, smeštaj i plaćanje
troškova lečenja, kao i kurseve jezika i informacije o različitim aspektima života u Luksemburgu. U
području nevladinog sektora, Odsek Caritasa za izbeglice, pruža pomoć azilantima i izbeglicama u
toku i nakon ovog postupka.
Od trenuka kada dostave svoj zahtev Službi za prijem izbeglica pri Ministarstvu pravde, tražioci azila
se upućuju u Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance, gde sa njima razgovor obavlja
socijalni radnik, kako bi se utvrdile njihove potrebe u smislu smeštaja, osnovnog izdržavanja i
zdravstvene zaštite.
Nakon dolaska, muškarci samci mogu dobiti hitan smeštaj u skloništima za beskućnike, uključujući i
lukesemburško Gradsko prihvatilište ili Caritasovo prenoćište. Tokom ovog perioda, porodice se
obično smeštaju u konačišta ili u omladinske domove. Ova vrsta hitnog smeštaja je besplatna, osim
ako tražilac azila ima sopstvena sredstva.
Smeštaj u prihvatnim centrima je vremenski ograničen na tri meseca nakon dodele statusa
izbeglice. Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance smešta neke izbeglice u takozvane
’’drugostepene prihvatne centre’’, gde im se sobe iznajmljuju na trogodišnji period. U januaru 2000.
godine, ovakvih drugostepenih prihvatnih centara bilo je 25. Od izbeglica se obično očekuje da
učestvuju u plaćanju stanarine, prema broju soba koje su im stavljene na raspolaganje, bilo da jesu
ili nisu u obavezi da dele kupatilo ili kuhinju sa drugim porodicama, i svoja sopstvena sredstva. U
principu, ovo učešće je vrlo malo.
Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance pruža pomoć onim izbeglicama koje nisu
smeštene u drugostepenim prihvatnim centrima da pronañu mesto za iznajmljivanje, i može im
takoñe pružiti pomoć za plaćanje stanarine. Uz to, Služba Caritasa za izbeglice, u saradnji sa
organizacijom Wunnengshëllef u mogućnosti je da obezbedi oko 20 stanova izbeglicama sa
priznatim statusom.
Sloboda kretanja
Lokalni organi obezbjeñuju izbeglicama prema Konvenciji, koje žive u njihovom području, ličnu
kartu za strance čije je važenje pet godina. Izbeglice prema Konvenciji mogu slobodno da putuju
unutar i van zemlje.
Finansijska pomoć
Kao i državljani, izbeglice prema Konvenciji, koje su starije od 25 godina i koje ispunjavaju
propisane uslove, imaju pravo da primaju mesečni zagarantovani minimlani dohodak (GMI).
Dok je njihov zahtev za ovaj zagarantovani minimalni dohodak u postupku obrade – tj. tokom
perioda od dva meseca – izbeglice ipak mogu primati davanja koja azilantima odobrava Odsek za
socijalna pitanja Vladine komisije za strance. Čim doñe do isplate zagarantovanog minimalnog
dohotka, isplate davanja se zaustavljaju i izbeglice onda podležu odredbama državnog sistema
staranja.
Meñutim, izbeglice koje nemaju sopstvena sredstva ili imaju nedovoljno sredstava, na primer iz
razloga što ne ispunjavaju uslove da bi primili naknadu za nezaposlenost ili zagarantovani minimalni
dohodak, ipak mogu primati finansijsku pomoć od Odseka za socijalna pitanja Vladine komisije za
strance prema svojim potrebama i sredstvima. Davanja odobrena izbeglicama u principu su slična
onima koja se odobravaju azilantima. Odsek za socijalna pitanja Vladine komisije za strance ima
pravo da smanji ili poveća ova davanja, a prema nastojanjima svakog pojedinca u integrisanju u
luksembrško društvo.
Izbeglice prema Konvenciji takoñe imaju pravo na dodatak za trudnice, dečiji dodatak i dodatak za
obrazovanje, pod istim uslovima kao i državljani. Ova davanja se isplaćuju retroaktivno od datuma
dolaska u zemlju, ali u okviru jedne godine. U principu, davanja koja isplaćuje Odsek za socijalna
pitanja Vladine komisije za strance, tokom postupka, odbijaju se od odobrenih davanja, ali Odsek
za socijalna pitanja Vladine komisije za strance može odreći ovaj odbitak kako bi pomogao njihovo
integrisanje.
7. Spajanje porodice
Izbeglice, lica kojima je odobrena privremena zaštita ili lica koja imaju odobrenje da ostanu po
humanitarnim osnovama
Lica sa priznatim izbegličkim statusom, prema upravnoj praksi, imaju pravo na spajanje porodice sa
svojim supružnicima i maloletnom decom. Spajanje sa decom koja su straija od 18 godina i sa
roditeljima moguće je dozvoliti pod uslovom kada oni zavise od izbeglice koja živi u Luksemburgu.
U principu, maloletnici bez pratnje koji borave u Luksemburgu nemaju pravo na spajanje sa svojim
porodicama, jer se smatra da ti maloletnici treba da se pridruže svojim roditeljima u inostranstvu.
Spajanje nije uslovljeno minimalnim trajanjem boravka, ali izbeglica koja živi u Luksemburgu mora
biti u mogućnosti da dokaže imanje odgovarajućeg smeštaja i dovoljno sredstava. Meñutim, za
razliku od stranaca koji nemaju državljanstvo EU, lica sa priznatim statusom izbeglice koja primaju
minimalni zagaranotavni mesečni dohodak (osnovno socijalno davanje), tretiraju se kao da
ispunjavaju ovaj drugi uslov.
Licima kojima je odobrena privremena zaštita, takoñe je dozvoljeno spajanje porodice, sa njihovim
supružnicima i maloletnom decom, u skladu sa zakonom od 18. marta 2000. godine kojim se menja
i dopunjuje Zakon o azilu.
Lica sa odobrenjem da ostanu po humanitarnim osnovama imaju prava na spajanje porodice pod
istim uslovima kao i drugi imigranti koji nemaju državljanstvo EU. Status imaoca podrazumeva
posedovanje radne dozvole tipa B kako bi se lice smatralo dovoljno finansijski pouzdano da bi
pozvalo svoju porodicu. Ova dozvola može biti odobrena nakon posedovanja jednogodišnje dozvole
tipa A. Podnosilac zahteva mora imati odgovarajući stambeni smeštaj i novčana sredstva za
izdržavanje.
Postupak: zahtevi za spajanje porodice moraju se podneti Ministarstvu pravde, a to čine lica koja
borave u Luksemburgu. Ministarstvo je odgovorno za odobravanje boravišnih dozvola za članove
porodice. U slučajevima kada je zahtev odbijen, podnosilac zahteva može uložiti žalbu za poništenje
kod Upravnog suda i podneti žalbu i kod Upravnog suda za žalbe, ako Upravni sud potvrdi
neprihvatanje zahteva.
Status lica koje je spojeno sa porodicom: članovima porodice koji su spojeni sa izbeglim licem
odobrava se status izbeglica ukoliko oni zatraže takav status. U suprotnom, odobrava im se status
radnika imigranata i boravišna dozvola, koja, u principu, važi pet godina i koja je obnovljiva.
Organizaciju putovanja do Luksemburga za članove porodice može sprovesti Meñunarodna
organizacija za migracije (IOM), na zahtev Vladine komisije za strance, koja onda pokriva troškove.
Druge kategorije migranata sa pravom na spajanje porodice
• supružnik lica s boravkom,
• partner sa kojim je državljanin treće zemlje stupio u registrovano partnerstvo (poput PACSa
, tj. ’’grañanskog dogovora solidarnosti’’),
• nevenčana deca lica s boravkom koji podnosi zahtev, koja su mlaña od 18 godina, odnosno
njegov supružnik ili partner, kako je definisano drugom tačkom ovog dela, pod uslovom da
takvo lice ima starateljstvo i odgovornost za njih,
• direktni roñaci koji zavise od lica s boravkom koji podnosi zahtev, ili njegov supružnik ili
partner kada ovaj roñak zavisi od njega i nema neophodno porodično izdržavanje u zemlji
porekla.
Lice s boravkom Luksemburga mora imati boravišnu dozvolu koja važi najmanje godinu i mora
živeti u Luksemburgu najmanje 12 meseci. Ono mora takoñe dostaviti dokaz o stabilnim, redovnim
i dovoljnim novčanim sredstvima za pokrivanje svojih potreba i potreba izdržavanih članova
porodice, a bez korišćenja sistema socijalnog osiguranja, kao i dokaz o odgovarajućem stambenom
smeštaju za članove svoje porodice i posedovanju zdravstvenog osiguranja koje pokriva i njega i
članove njegove porodice.
Podnosilac zahteva takoñe mora priložiti sledeća dokumenta koja se tiču situacije lica koje već ima
boravak u Luksemburgu:
• kopiju boravišne dozvole podnosioca zahteva koji je lice sa boravkom, a koja važi za period
duži od godinu dana;
• uverenje o boravku podnosioca zahteva koji je lice s boravkom;
• dokaz o sredstvima podnosioca zahteva koji je lice s boravkom, koja su jednaka minimanoj
zaradi, za period od 12 meseci
http://www.gouvernement.lu/dossiers/social_emploi/securitesociale/index.html;
• dokaz o posedovanju odgovarajućeg smeštaja u Luksemburgu;
• dokaz o zdravstvenom osiguranju, koje pokriva sve rizike na teritoriji Luksemburga.
Spajanje porodice supružnika nije dozvoljeno u slučaju bračne poligamije, ako podnosilac zahteva
koji je lice sa boravkom već ima drugog supružnika koji živi sa njim u Velevojvodstvu Luksemburga.
Da bi se obezbedio dokaz o postojanju porodičnih odnosa, Ministar ili zastupnik diplomatskog
ili konzularnog mesta koji predstavlja Velevojvodstvo Luksemburga u zemlji porekla člana
porodice, može obaviti razgovor sa državljaninom treće zemlje, licem sa boravkom u
Luksemburgu ili članovima porodice, kao i svako ispitivanje ili istraživanje koje se smatra
prikladnim.
8. Sistem zdravstvene zaštite
Svi radnici i njihove porodice pokriveni su sistemom zdravstvene zaštite. U Luksemburgu ima
3 lekara na 1.000 stanovnika. Poseta lekaru opšte prakse iznosi 31 evro. Troškovi lečenja i
usluga (lekar po vašem izboru, bolnica) refundiraju se po zvaničnim stopama.
Lokalne bolnice nabrojane su u publikaciji Žute strane, ali bi možda bilo bolje da se raspitate
svog lekara opšte prakse, apotekara ili u klubovima sa engleskim kao govornim jezikom, kao
i na drugim mestima u području u kojem je vaše prebivalište, jer bi vam oni mogli reći koje
bolnice imaju hitne službe i kako one funkcionišu.
Bolnička nega je u principu vrlo dobra, iako se prakse mogu razlikovati od onih u bolnicama u
vašoj zemlji. U najvećem broju slučajeva, bolnički smeštaj mora da organizuje vaš lekar opšte
prakse, a moguće je da postoje liste čekanja za izvesne usluge lečenja i usluga koje nisu
hitne.
Ne postoje nikakve privatne bolnice u Velevojvodstvu Luksemburga. Sve bolnice vodi državni
Zdravstveni fond (Caisse de Maladie), i svaki prijem u bolnice koji nije hitan mora
organizovati vaš lekar. Postoje tri klase usluga, koje se zovu prva, druga i treća klasa. Prva
klasa znači da imate privatnu sobu i da obično morate platiti deo dodatnih troškova osim ako
imate polisu (to jeste vrlo skupo) privatnog zdravstvenog osiguranja. Druga klasa, uobičajeno
soba u kojoj niste sami, već sa dva druga pacijenta, je standradna usluga i pokriva je najveći
broj programa osiguranja u Luksemburgu. Treća klasa usluge obuhvata bolničku sobu, u
kojoj obično ima više od tri pacijenta i dostupna je samo pod izuzetnim okolnostima.
Stranci koji dolaze da žive u Luksemburgu, a ne i da rade, moraju u principu dostaviti dokaz o
zdravstvenom osiguranju kako bi dobili boravišnu dozvolu. Postoje posebni programi
zdravstvenog osiguranja, koji su važeći u jednom broju zemalja i predviñeni posebno za
potrebe emigranata i onih koji često putuju. Ako se kvalifikujete za poreski status ’’nerezidenta’’,
možda se od vas neće tražiti da plaćate doprinos državnom socijalnom osiguranju,
i u tom slučaju ćete najverovatnije biti pokriveni programom zaštite vašeg poslodavca.
Broj telefona hitne medicinske pomoći u Luksemburgu je: 112.
Za više informacija o sistemu zdravstvene zaštite u Luksemburgu posetite:
http://www.justlanded.com/english/Luxembourg/Topics/Health
9. Sistem sicijalnog osiguranja
Zaposleni i samozaposleni stranci
Luksemburško socijalno osiguranje obezbeñuje zaštitu u slučaju pet mogućih situacija:
• bolest/materinstvo (uključujući izdržavanje),
• nesreće na radu i profesionalna oboljenja,
• starost/invaliditet/ porodična penzija,
• nezaposlenost.
U skladu sa važećim zakonom u Luksemburgu, svi zaposleni i samozaposleni automatski
ispunjavaju uslove za sistem socijalnog osiguranja. Obično se ove beneficije proširuju na
članove porodice i čak na neke koji nisu članovi porodice pod izvesnim uslovima, kao što je
au pair (domaćin/ca). Studenti, šegrti, pripravnici podležu posebnim uslovima i pravilima u
pogledu ispunjenosti uslova ukoliko nisu sa roditeljima. Ako vam se plaća naknada za
nezaposlenost ili invalidnost ili starosna penzija, onda još uvek nastavljate da budete
pokriveni socijalnim osiguranjem. Jedino ograničenje je to što se doprinosi poslodavca i
zaposlenih odbijaju od naknada koju ćete primiti jer ne radite.
Članstvo: Izjave o prijavi i odjavi moraju se dostaviti Odeljenju za članstvo Centra za
zajedničko socijalno osiguranje. Poslodavac obavlja sve formalnosti. Zaposleni ne mora da
radi ništa. Samozaposleni radnici moraju kontaktirati Centar i dati sopstvene izjave za
pridruživanje ili napuštanje ovog programa.
Princip jedinstvenog članstva: Korisnik ne može biti uključen u više od jednog Zdravstvenog
ili penzijskog fonda.
Doprinosi: Doprinosi se plaćaju Centru za zajedničko socijalno osiguranje. I poslodavac i
korisnik plaćaju doprinose, a iznos doprinosa predstavlja procenat prihoda plaćenog
zaposlenja. Doprinosi korisnika idu prvenstveno za zdravstveno i materinsko osiguranje,
osiguranje izdržavanih lica i penzijsko osiguranje, ali ne za osiguranje za nesreće na radu,
porodične naknade i naknade za nezaposlenost.
11. Priznavanje stranih diploma
Odsek za priznavanje diploma je deo Ministarstva prosvete i stručnog usavršavanja. Ovaj
Odsek obavlja sledeće poslove:
• prijem i informisanje u vezi sa priznavanjem diploma,
• pripremu postupka priznavanja diploma, uverenja i stranih kvalifikacija,
• učestvuje u prilagoñavanju budućih Evropskih direktiva u pogledu priznavanja i
stručnih kvalifikacija prava Luksemburga,
• objavljivanje dokumentacije (u papirnoj formi i na Internetu) u vezi sa
postupkom priznavanja,
• izradu baze podataka u vezi sa stranim diplomama, koje omogućavaju
otkrivanje svih falsifikovanih dokumenata,
• informisanje u vezi sa Europass dokumentima,
• predstavljanje ministarstva pred drugim upravama, kao i pred Evropskom
komisijom u pogledu priznavanja diploma.
Ovaj Odsek tesno sarañuje sa odsecima Ministarstva za osnovno i srednje obrazovanje,
stručno usavršavanje i školovanje dece stranaca. Kancelarija za prijem (kancelarija broj 8) je
u Ministarstvu na prizemlju.
Kako da podnesete zahtev za priznavane diplome
Zahtevi se moraju dostaviti u pisanoj formi Ministarstvu prosvete i stručnog usavršavanja.
Priznavanje se odobrava samo na osnovu kompletnih zahteva, uključujući sledeća
dokumenta:
• pisani zahtev u kome se navode razlozi istoga,
• overena kopija originalne diplome/uverenja ili overena kopija originalnih izveštaja
škole za period od najmanje dve poslednje godine,
• overena kopija lične karte, biografija u kojoj se navodi prethodno školovanje,
• uverenje policije o nekažnjavanju (samo za nastavnike).
Sve kopije diploma, uverenja i izveštaja škole, kao i lične karte moraju biti overene kod
organa koji je zadužen za overavanje, kao što su opštinska uprava, ambasada ili konzulat.
Prethodno navedena dokumenta moraju biti na francuskom, nemačkom ili luksemburškom
jeziku, koji predstavljaju tri službena jezika Luksemburga ili moraju biti prevedena na jedan
od ova tri jezika od strane ovlašćenog prevodioca u Luksemburgu (spisak prevodilaca je
dostupan u Sudu prvade – (+352) 47 59 81-1). Pečat prevodioca mora biti utisnut delom na
tekst prevoda, a delom na dokument koji se dostavlja na prevod. Sva dokumenta mora
potpisati prevodilac.
Odsek za priznavanje diploma
Tel.: (+352) 247 – 85910
Fax: (+352) 247 – 85933
http://www.men.public.lu/ministere/annuaire_interne/reconnaiss_diplome/index.html
http://www.men.public.lu/reco_diplomes/version_anglaise/index.html
12. Službe za podršku migrantima
Kursevi jezika
Ako ste u mogućnosti da komunicirate u Luksemburgu, francuski, odnosni nemački jezik će vam
omogućiti da dobijete najviše od života u Luksemburgu. Vladini programi obezbeñuju kurseve
jezika, koji obuhvataju grañansko obrazovanje kako bi vam pomogli da se pripremite za sticanje
državljanstva.
Proverite informacije o kursevima jezika i školama na: www.justlanded.com
Nevladine organizacije
• ASTI je NVO koja svoj rad zasniva na individualnom članstvu, aktivna je na severu
grada Luksemburga i bori se za jednaka prava za sve stanovnike: www.asti.lu
• Caritas je vrlo aktivna u pitanjima koja se tiču azilanata i izbeglica: www.clae.lu
• CLAE je krovna organizacija koja okuplja stotinu organizacija stranaca. Organizuje
multikulturalne festivale, itd.: www.clae.lu
• SESOPI je katolički istraživački centar i stručno udruženje, koji je zadužen za
Luksemburg za poslednju studiju o Evropskoj vrednosti: www.restena.lu/sesopi-ci .
• Medecins sans Frontiers (Lekari bez granica): http://www.msf.lu/
13. Državljanstvo
Uprava za imigracije u Ministarstvu inostranih poslova
Zadužena je za ulazak i boravak stranaca.
Uprava je otvorena za rad sa strankama od 08:30 do 11:00 od ponedeljka do petka.
Može se kontaktirati telefonom od 14:00 do 16:00.
Ministère des Affaires étrangères et de l'Immigration
Direction de l'Immigration
12-16, avenue Monterey, L – 2163 Luksemburg
Tel.: (+352) 247-84040
http://www.mae.lu/fr/Site-MAE/Immigration
Državna služba zapošljavanja (L’Administration de l’emploi - ADEM) pri Ministarstvu za rad i
zapošljavanje. Ona je zadužena za obradu radnih dozvola i pomaže u traženju posla
10, rue Bender
L-1229 Luxembourg
Tel: +352 2478-5300
E-mail: [email protected]
http://www.adem.public.lu/demandeur/index.html
Ministarstvo za mala preduzeća (Ministère des Classes Moyennes)
Zaduženo za radne dozvole za zaposlenje sa punim radnim vremenom.
6, boulevard Royal
L-2449 Luxembourg
+352 247-84715 / 247-84717 / 247-84718 / 247-84724
[email protected]
Radno vreme: od ponedeljka do petka od 8:00 do 12:30.
Ministarstvo prosvete i stručnog usavršavanja
Može pružiti informacije migrantima koji traže mogućnosti za studiranje i rad. Takoñe postoji odsek
koji bavi priznavanju diploma.
Ministère de l'Éducation nationale et de la Formation professionnelle
Aldringen 29
L-1118 Luxemburg
Tel.: (+352) 2478 51 00
E-mail: [email protected]
http://www.men.public.lu/
Odsek za priznavanje diploma: http://www.men.public.lu/reco_diplomes/index.html
Ministarstvo kulture, visokog obrazovanja i istraživanja
Može pružiti informacije migrantima koji traže mogućnosti pohañanja diplomskih i postdiplomskih
studija i istraživanja.
Ministère de la Culture, de l'Enseignement Supérieur et de la Recherche
20, Montée de la Pétrusse
L-2273 Luksemburg
Tel: +352 478 1
http://www.mcesr.public.lu/
Ministarstvo pravde
Ovaj Vodič ažuriran je u okviru Projekta Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu
(MIDWEB), koji se finansira iz Višekorisničkog IPA-2 programa Evropske komisije za
2009. godinu.
Ažurirano aprila 2011. godine
Zaduženo za postupke sticanje državljanstva
Erasme 13
L-2934 Luksemburg
Tel: +352 478-1
E-mail: [email protected]
http://www.mj.public.lu/